Naime, Alexis Tsipras je tijekom susreta s Martinom Schulzom, predsjednikom Europskog parlamenta, poslao nekoliko poruka njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.

Ne samo da joj je poslao poruku, nego je u praksi također poželio da joj se uruči Promemorija u kojoj su dokazi o svim velikim prijevarama velikih grčkih i njemačkih industrijalaca i biznismena, njihovom poslovanju, te koliko je sve to koštalo grčku državnu blagajnu, piše grčki list Triklopodia.

Tsipras optužuje njemačku vladu da je radila i poslovala s velikim grčkim industrijskim oligarsima u “interesu njemačkih multinacionalnih kompanija”.

“Gospodine Shzulz, Njemačka je moju zemlju dovela do bankrota i u ovoj su Promemorije svi skandali sa svim potrebnim dokazima: Siemens, vlakovi, podmornice, građevinske tvrtke, utaje poreza i trajni imunitet za sve koji su činili te delikte i njihovo odobravanje.” Lista Lagarde “(po aktualnoj čelnici MMF-a) je uvijek bila skrivana od prijašnjih vlada uz suglasnost Njemačke. I to nije “samo ova lista”, rekao je Tsipras.

“Da ste vi, umjesto financiranja banaka, inzistirali na financijskoj kontroli industrijalaca i oligarha, umjesto što ste bacali novac u smeće, mogli ste pokrenuti program za stvarno spašavanje Grčke. Nije moguće da ste otpuštali 400 čistačica, a nekažnjene ostavljali najveće utajivače poreza, koji su ukrali na milijarde eura. Nije moguće da to ne znate, gospodine Schulz? ”, Nastavio je grčki premijer.

U jednom trenutku, Tsipras je rekao Šulcu: “Možemo poslati gđu. Merkel pred Međunarodni kazneni sud u Haagu za namjerno izazivanje osiromašenja naroda Grčke, te dokazati sudjelovanje Njemačke u poslovanju njemačkih s grčkim magnatima. ”

“Siromaštvo našu zemlju još od uništenja u Drugom svjetskom ratu, a sve vrijeme kasnije nam je Njemačka u praksi nametala političare i vlade”, rekao je Alexis Tsipras.

Predsjednik Europskog parlamenta je ostao zapanjen i bez mogućnosti da artikulira bilo kakav suvisao odgovor pred toliko dokumenata koje su mu dostavili na uvid Tsipras i Nikos Pappas.

Slovenci ne bi otpisali dugove Grčkoj, unatoč političkim simpatijama

62 posto ispitanika navelo je da treba zahtijevati da Grčka slovenski dug plati u cijelosti, a 18 posto da ga djelomice treba otpisati kako bi se Grčka što prije izvukla iz krize

Datum objave: 02.02.2015 | 12:30 Autor: vm/h

Unatoč političkim simpatijama koju imaju prema novoj grčkoj vladi, Slovenci većinom smatraju da otpisivanje dugova toj prezaduženoj državi ne dolazi u obzir, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".

Da Grčka treba vratiti sav dug u cijelosti izjavilo je 55 posto ispitanika u anketi vodećeg slovenskog lista. Većina ostalih dopušta mogućnost manjeg otpisa ili reprograma duga, a potpuni oprost dugovanja podupire samo 6 posto ispitanika.

Na pitanje bi li Slovenija trebala popustiti Grčkoj, kojoj je u okviru europskog paketa za spašavanje eura dala 250 milijuna eura kredita i oko milijardu eura jamstava kroz europski jamstveni fond, 62 posto ispitanika navelo je da treba zahtijevati da Grčka slovenski dug plati u cijelosti, a 18 posto da ga djelomice treba otpisati kako bi se Grčka što prije izvukla iz krize.

Da bi i u drugim državama Europske unije na izborima mogla pobijediti radikalna ljevica poput grčke Sirize ocijenilo je 47 posto ispitanika, a da bi se to moglo dogoditi u Sloveniji još manje - 33 posto.

Stranka Udružena ljevica (ZL), koja ima program sličan Sirizi, lani je na srpanjskim izborima u Sloveniji po prvi put ušla u 90-očlanski parlament u kojemu sada ima 6 zastupnika. Djeluje u oporbi, za razliku od Socijalnih demokrata (SD), središnje stranke lijevog centra, koja je na zadnjim izborima zabilježila najlošiji rezultat u zadnjih desetak godina.

Socijalni demokrati (SD) ne podupiru političku platformu Udružene liste (ZL) koja se zalaže za "demokratski socijalizam", ali obje stranke imaju slična stajališta o privatizaciji državne imovine, na što gledaju s velikom suzdržanošću.

Pobjeda Sirize na izborima u Grčkoj u slovenskim je medijima dočekana s velikom mjerom simpatija. Vodeći medijski komentatori navode da bi to moglo signalizirati Njemačkoj i ostalim zemljama EU-a koje se zauzimaju za politiku stroge štednje i fiskalne stabilizacije da takvu politiku treba mijenjati.

"Zadužene države koje žele financijsku pomoć i dalje će morati pristajati na uvjete vjerovnika, ali prvi dani Ciprasove vladavine u Grčkoj šalju nedvosmislenu poruku: dosadašnja politika se ne može nastaviti, ni u Grčkoj, niti u Bruxellesu", navodi u ponedjeljak u komentaru ljubljansko "Delo".

"Nećemo otpis duga već obveznice"

IZVOR: TANJUG

London -- Grčka neće tražiti jednokratni otpis duga od 315 milijardi evra, već će zatražiti zamenu duga za nove obveznice, u sklopu nastojanja da smanji teret dugovanja.
To je izjavio grčki ministar finansija Janis Varufakis u intervjuu britanskom listu Fajnenšel tajms.

Varufakis je predložio da postojeći dug bude zamenjen dvema vrstama novih obveznica, pri čemu bi prve, odnosno dužničke hartije vezane za nominalni privredni rast, zamenile evropske spasilačke zajmove. Druge, sa neograničenim rokom trajanja, zamenile bi grčke obveznice koje su u posedu Evropske centralne banke (ECB), navodi se na sajtu britanskog lista.

Ovaj predlog o zameni duga bi, prema Varufakisovim rečima, bio način pametnog restrukturisanja duga, čime bi se izbeglo korišćenje termina "rezanje duga", koji je naročito neprihvatljiv za Nemačku i druge države kreditore jer u ušima poreskih obveznika zvuči kao direktan gubitak, ocenjuje "Fajnenšel tajms".

U zamenu za usvajanje ovog predloga, Varufakis je obećao da će se Grčka obavezati na trajni budžetski suficit i da će se obračunati sa bogatim utajivačima poreza.

Bivši čelnik američke Središnje banke Alan Greenspan predviđa da će Grčka morati napustiti eurozonu.

On je rekao za BBC da ne vidi nikoga tko bi bio spreman da daje dodatne pozajmnice Grčkoj kako bi dali poticaj njenoj ekonomiji.

Grčka želi ponovo pregovarati o paketu pomoći, ali Greenspan ne vjeruje “da se išta može riješiti ukoliko Grčka ne napusti eurozonu”.

Ranije, britanski ministar financija George Osborne rekao je da bi izlazak Grčke bio velika poteškoća za Veliku Britaniju, prenosi BBC.

”Vjerujem da će Grčka u konačnici izaći iz eurozone. Ne mislim da im ostanak pomaže, niti njima, niti drugim članicama eurozone. Samo je pitanje vremena prije nego što svi shvate da je njihov izlazak najbolja strategija” rekao je Greenspan, čelnik Saveznih rezervi SAD-a od 1987. do 2006. godine.

Nakon pobjede stranke Syriza, kojima se kampanja fokusirala na borbu protiv mjera štednje, na izborima u Grčkoj, grčki ministri obilaze europske prijestolnice kako bi dobili podršku za ponovno pregovaranja o novim uvjetima za paket pomoći.

Međutim, čini se da Berlin nije voljan pregovarati, kao ni Europska sredipnja banka (ECB), o promjeni uvjeta za dobivanje paketa pomoći vrijednog 240 milijardi eura od Europske unije, ECB-a i Međunarodnog monetarnog fonda.

Grčka od Nemačke traži 162 mlrd.€
IZVOR: B92

Grčka -- Grčki premijer Aleksis Cipras tvrdi da iznos odštete koju bi Nemačka trebalo da isplati Grčkoj iznosi 162 milijarde evra, prenosi Raša tudej.

Od te sume, kako je naveo grčki premijer, 108 milijardi evra nadoknadilo bi infrastrukturu koju su nacisti uništili u okupaciji od 1941. godine, pa do kraja rata.

Zvanični Berlin odbio je da razmatra plaćanje ratne reparacije.

"Skoro 70 godina posle završetka Drugog svetskog rata, pitanje vraćanja ratnog duga izgubilo je legitimitet", smatraju.

Tsipras met with Mikis Theodorakis on Tuesday morning
The prominent composer urged the government to stand up against the German hegemony in Europe
Tuesday, February 24, 2015

Negativna varijanta je odustajanje od sudjelovanja u političkom sustavu i prelazak na prave revolucionarne metode, no valjda će skontati da je i to deplasirano, jer je cilj svake revolucije uspostaviti vlast. I što onda, opet jovo-nanovo?

Tko im kirv kad nemaju Klix i FTV da im "objasne" kako nemaju problema i dobro žive.

Šalu na stranu mene zanima hoće li izletiti iz eurozone. Osobno bih to volio vidjeti. Ne toliko zbog njih, nisu interesantni, već da otovre pandorinu kutiju u EU.

Dijalektika Syrize

Malo što se u ovom trenutku može predvidjeti, ali jedno je sigurno. Syrizin program koji je jučer stigao u Bruxelles sliči na sve osim na Syrizin program od prije dva tjedna.

Dva se procesa odvijaju u Grčkoj: svi podržavaju Sirizu i svi povlače novac iz banaka. Dijalektika? Bit će da je to.

Ne govori se ovdje o tome, ali izvješća Europske središnje banke pokazuju da su Grci od studenog do danas povukli iz banaka skoro šesnaest milijardi eura, što čini deset posto svih depozita. Da stvar bude gora, tajkuni i bogatiji Grci su još ranije iznijeli novac u inozemstvo, sada uloge povlači sirotinja. Ljudi podižu gotovinu – dvije, tri, pet ili deset tisuća eura, dakle, sve što imaju.

Potvrđuju ovo i sami Grci. List „Ekatimerini” pun je tužnih priča o tome gdje taj novac završava: ispod pločica u kupaonici, u nekoj rupi u dnu vrta, ili na terasi, ispod sustava za ventilaciju, što u stvari i nije za osudu. Pa zar trebaju mirno čekati vijest o tome da je Syriza njihov ulog konvertirala u drahme, a drahma devalvirala šezdeset posto? Sedamdeset posto?

Iz čega se lijepo vidi da ni sirotinja u Grčkoj ne vjeruje Syrizi. Lijepo je sve to što su obećali – besplatna struja, socijalni stanovi s najamninom od tri eura po kvadratu, otpis dugova onima koji su se zadužili za prvi stan, pa još i trinaesta mirovina, ali zar da uvjerenja financiraju iz svog džepa? Pa Syriza je njima obećala rast plaća i mirovina, i dok to ne obave – ništa od ljubavi...

Rijetko tko je vjerovao da će Syriza išta dobiti u pregovorima s omraženom trojkom (koju čine Europska središnja banka, MMF i Europska unija) – i baš je tako bilo.

Od svih zahtjeva koje je Syriza iznijela, trojka je prihvatila samo jedan: da spomenuti nadimak, koji se Sirizi posebno ne sviđa, ubuduće u pregovorima zamijeni pojmom – „institucije”. Sve ostalo su odbili.

Evo, kako je to izgledalo. Najprije su Nijemci nacrtali crvenu crtu na kojoj je pisalo: „Grci moraju vratiti dug, i točka. Ako ne će, neka idu.” A onda su Grci na svojoj crvenoj crti napisali: „Tražimo oprost duga, hoćemo novi zajam, hoćemo veće plaće i veće mirovine, svoje otoke nećemo prodavati... Ako Nijemci ne pristanu – idemo iz eurozone!” Što je bila prilično čudna prijetnja s grčke strane, kad je svima jasno da bi Grci u tom slučaju prošli gore i od Njemačke i od eurozone! A baš je tako nastupila Syriza: uperila sebi pištolj u čelo, pa tražila otkupninu da si ne prosvira mozak!

Da stvar bude gora, iz dana u dan su odustajali od najozbiljnijih pretnji: najprije su rekli da ipak ne će da izići iz eurozone, pa su onda odustali od novog zajma, pa od odluke da ništa ne privatiziraju, i sve tako.

I kod kuće su odmah počeli kršiti obećanja. Čim su pregovori započeli, obavijestili su javnost da će minimalna plaća porasti na obećanih 750 eura, ali ne odmah, kako su govorili u kampanji, već do 2017. godine.

Slično se dogodilo i s obećanjem o trenutnom vraćanju na posao svih deset tisuća državnih službenika koje je prethodna vlada otpustila. Poslije nepunih mjesec dana na vlasti, premijer Tsipras je izjavio da će na posao vratiti samo one koji su otpušteni po neustavnoj proceduri, i to samo u mjeri u kojoj mu proračunski prihodi to budu dopustili. U prijevodu – nikada, što ni u Srbiji ne bi prošlo nekažnjeno. A tek u Grčkoj, gdje izgleda ima i političara koji drže do date riječi i do svojih uvjerenja, događaju se i takve stvari. Manolis Glezos, vremešni političar, pisac i Syrizin poslanik u Europskom parlamentu, na svom blogu je pred neki dan napisao: „Već je mjesec dana prošlo i nijedno Syrizino obećanje nije ispunjeno. Sa svoje strane, molim grčki narod da mi oprosti što sam sudjelovao u ovoj iluziji.”

A iluzija je izgleda veća nego što je bilo tko očekivao. Nakon tromjesečnog gromoglasnog uvjeravanja da Syriza ima gotov program reformi, koji će za neki dan pokazati javnosti, evo, samo što nisu, ovog ponedjeljka navečer, i to baš u trenutku kada je program trebalo predočiti „institucijama”, iz Atene stiže vijest – program ćemo dostaviti sutra, dakle, u utorak!

Iz čega je svima jasno da je program stigao u ponedjeljak, ali da u njemu nije pisalo ništa. To jest, ništa od onoga što bi „institucije” podržale. Dakle, ništa o maloj naplati poreza u Grčkoj i o tome kako misle to riješiti. Vjerojatno ništa ni o korupciji. Još manje o mirovinskoj reformi, pretpostavljam. Ili o vladavini interesnih grupa, zbog čega je Grčka, kao i Srbija, osuđena na tiho propadanje.

Malo što se u ovom trenutku može predvidjeti, ali jedno je sigurno. Syrizin program koji je jučer stigao u Bruxelles sliči na sve osim na Syrizin program od prije dva tjedna. Dijalektika? Naravno.

Danica Popović, profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu

objavljeno: 26. veljače 2015