ako smijem preporuciti

https://www.jungewelt.de/

mani me komunističke propagande, dosta mi je što sam odrasla u Jugi.

Pa ti onda citaj Spiegel, tj. kapitalisticku propagandu.

Propaganda ti ne gine, jal vako jal nako.

A šta ti uopće radiš u Austriji? Kina, Rusija, Kuba...samo nebo ti je granica.

E jbg. sad. Pa nisam si ja odabrao gdje cu se roditi i gdje ce me poslati na izobrazbu..

Djelujem tu gdje jesam, nisam od onih koji napustaju baru cim ista malo zasmrdi.

a što ne bi bio u Austriji?

njegova uvjerenja su bliža austrijskom establishmentu nego tvoja

Nadrealna kampanja zastrašivanja u Berlinu

A po cemu je to moje misljenje blize austrijskom establishmentu? Uzmimo samo Rusiju i Palestinu kao najupadljiviju razliku izmedju mog stava i austrijskog establishmenta.

Sve stranke, osim KPÖ i FPÖ podrzavaju politiku EU prema Rusiji.

Sve stranke osim KPÖ podrzavaju Izrael (nisam siguran za FPÖ ali polazim od toga da ako nisu neutralni onda podrzavaju Izrael).

Kako ovo da se objasni ljudima širom sveta?
Ili bar na ovom forumu.

Ohoho porast antisemita. Sta na ovo kaze nas usraelski saveznik?

Koliko je normalnija Austrija od BRD pokauju i tradicionalno mnogo slabiji rezultati zelenih.

Imaju bolje rezultate zbog kompenzacijskih glasova koje omogućava njemački izborni sustav.

Ne kuzim, kako mislis?

Da se odmah razumijemo, općenito Zeleni imaju nešto veći postotak potpore nego u Austriji, no glavna caka je u načinu biranja za Bundestag.

Njemački izborni sustav je kombinacija većinskog i proporcionalnog (njega imaju i druge države, no Nijemci imaju jednu specifičnost-"Ausgleichmandate")

U većinskom dijelu (jedna izborna jedinica=jedan zastupnik) se bira 298 zastupnika, ali proporcionalni dio nije fiksan, zato broj zastupnika varira od saziva do saziva:

https://de.wikipedia.org/wiki/Bundestagswahlrecht

https://de.wikipedia.org/wiki/Ausgleichsmandat

Od dva glasa, kojima raspolažu svi birači, drugi glas je važniji. „Zweitstimme" odlučuje o sastavu Bundestaga. Ako neka stranka na izborima osvoji na primjer 35% „drugih” glasova, ona će i u novom sazivu Bundestaga imati 35% raspoloživih mandata. S drugim glasom birači odlučuju o odnosu snaga među strankama, odnosno koliko će koja stranka dobiti mandata u novom sazivu parlamenta. U trenutku u kojem bude poznato koliko je neka stranka osvojila mandata preko drugog glasa, ti se mandati raspoređuju po listama saveznih zemalja.

Stvari postaju komplicirane u trenutku kada neka stranka u jednoj saveznoj zemlji osvoji više direktnih mandata nego što joj to po broju osvojih postotaka kod drugog glasa - ustvari pripada (odnosno kada je neka stranka po broju osvojih „prvih” glasova” jača nego po postotku osvojenih „drugih glasova”). Kada se tako nešto dogodi, a to se događa dosta često, broj zastupnika u Bundestagu se povećava. Bundestag "raste”. Broj mandata raste jer u parlament ulaze svi oni političari koji su osvojili svoj direktni mandat. A svi ti mandati kojima neka stranka prvim glasom nadmaši rezultat glasovanja drugim glasom zovu se "Überhangmandate”. A kako bi se novi saziv, odnosno odnos snaga među strankama, "uravnotežio”, automatski se drugim strankama dodjeljuju takozvani "Ausgleichsmandate”. Time se želi spriječiti da neka stranka u novom sazivu ne bude nominalno jača od postotka osvojenih drugih glasova.


Još jedna posebnost njemačkoj izbornog prava je – izborni prag od 5%. I u drugim zemljama postoji doduše izborni prag za ulazak u parlament, na primjer 3,25% u Izraelu ili 10% u Turskoj. Ali u Njemačkoj se taj izborni prag može zahvaliti povijesnim okolnostima. Time se želi spriječiti rasipanje glasova na puno manjih stranaka, kao u 20-im godinama prošlog stoljeća, što otežava formiranje stabilne vladajuće većine. Kritičari ipak argumentiraju da zbog te klauzule glasovi jako puno birača uopće ne igraju nikakvu ulogu u formiranju novog Bundestaga, odnosno nove savezne vlade. Nakon izbora 2013. radilo se o glasovima skoro sedam milijuna birača koji su takoreći „propali”. I o izbornom pragu se odavno diskutira, ali klauzula od 5% vrijedit će i na saveznim izborima 26. rujna 2021.


Ili sto bi bosnje rekle nepravedan izborni sustav i pravila

Jos malo o sustavu

Sam njemački izborni sustav je poprilično osebujan, budući da svaki od nešto više od 61 milijuna birača ima dva glasa za biranje zastupnika u parlamentu. Prema specifičnom izbornom sustavu, broj zastupnika u berlinskom Bundestagu može biti najmanje 598, dok gornja granica varira.

Dodatna specifičnost njemačkog izbornog sustava zove se Überhangmandate, doslovno - suvišni mandati. Do te pojave dolazi kada neka stranka osvoji u nekoj od pokrajina više mjesta po većinskom, nego po proporcionalnom sistemu. Budući da se u pravilu većinski izabrani zastupnici koriste za popunjavanje stranačke kvote iz proporcionalnog dijela, u tim izuzetnim situacijama stranka dobiva više zastupnika nego što bi trebalo. Po zakonu, u tim situacijama broj zastupnika ostaje isti, a stranka koja je dobro prošla na većinskim izborima dobiva dodatna mjesta, pa se parlament proširuje.

Još uvijek aktualni Bundestag ima 630 zastupnika, a 'višak' od 32 zastupnika najveći je u povijesti. Od svršetka Drugog svjetskog rata, kada je i usvojen današnji izborni sustav, ukupno je 97 zastupnika bilo 'viška', a sav taj 'višak' pripada vladajućoj koaliciji CDU/CSU.



Polovica mandata u njemačkom parlamentu osvaja se izravno putem sustava relativne većine u 299 izbornih jedinica, a sjedalo u Bundestagu dobiva kandidat s najvećim brojem osvojenih glasova, što itekako pogoduje velikim strankama.

Ipak, njemački birači daju i drugi glas koji dodjeljuju odabranoj stranačkoj listi u svakoj saveznoj državi. Tada nastupa proporcionalni sustav koji su nakon Drugog svjetskog rata uveli saveznici ne bi li tako spriječili povratak totalitarizma. U proporcionalnom sustavu izborni prag iznosi pet posto i dosad je uspješno osiguravao neulazak krajnje desničarskih stranaka u parlament.

Prema njemačkom izbornom zakonu, birač može dvaput glasati za istu stranku, no ustaljena je praksa da Nijemci, navikli na velike koalicije, biraju i drugu političku opciju, čime utječu na njihov sastav. Upravo je taj drugi glas ključan jer rezultat koji dobije svaka stranka u svakoj saveznoj državi, odlučuje o broju zastupnika u Bundestagu.

Praksa je pokazala da najviše predstavnika u parlamentu imaju kandidati stranaka iz saveznih država s većim brojem stanovnika, dok je računica vrlo jasna pa tako ako primjerice CDU u Bavarskoj dobije 30 posto glasova, proporcionalnim sustavom ima pravo na 30 posto zastupničkih mjesta.

Kancelar se, pak, ne bira izravno, već u parlamentu. Kandidat stranke s osvojenom većinom u Bundestagu obično uspije sastaviti vladu, a broj kancelarskih mandata nije ograničen.

Hvala krstjanine i flamel, fino ste to objasnili.

Ukratko: Ne samo da je BRD kao takva jedna obicna *** vec im je i izborni sistem ***.

Islamofašisti ne miruju niti u Njemačkoj, bačen molotovljev koktel na sinagogu u Berlinu.
Neredi između islamista i policije u četvrtima Neukoelln i Kreuzberg, ozlijeđeni policajci kod Brandenburških vrata.

Biće opet "Tag des Buches" ako muslimanije ovako nastave

I opet će neko drugi da bude kriv .

Nemoj koristiti taj glupi termin koji forsira ekstremna ljevica. Pa je svo zlo - fašizam.

Fašisti su europska civilizacija prema ovim islamističkim kozojebima.

Moraš ga razumijeti, ipak je on novokomponovani Židov.

Drugi pokušaj paljenja sinagoge, uhićen terorist.

U SUKOBIMA policije i sudionika zabranjenih propalestinskih prosvjeda u Berlinu u noći sa srijede na četvrtak privedene su 174 osobe, dok su 64 policajca lakše ozlijeđena, a jedan teže, priopćila je policija u Berlinu. U srijedu navečer je u berlinskoj četvrti Nukoelln, u kojoj živi velik broj osoba arapskog porijekla, došlo do okupljanja unatoč zabranama propalestinskih prosvjeda.

Prosvjednici su tom prilikom napali policajce pirotehničkim sredstvima i bacali kamenje i boce. Izgrednici su bacali predmete s prozora na ulicu i palili kontejnere s otpadom i automobile te se pritom snimali mobitelima. Napadnuto je i nekoliko novinara koje su prosvjednici optuživali da rade za „medije koji lažu“. Situacija se smirila tek nakon ponoći.

Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je jačanje mjera sigurnosti oko židovskih objekata.

Njemacka dakle nema nikakav odgovor ni rjesenje na imigrante. Jedini odgovor i rjesenje koji mogu ponuditi je "jacanje mjera sigurnosti oko zidovskih objekata"