Kršćani u Siriji

Prije revolucije 2011. koja je bila dijelom takozvanog „arapskog proljeća” oko 10% sirijskog stanovništva činili su kršćani. Uslijed progona od strane raznih džihadističkih skupina, poglavito Islamske države koja je proglašena u iračkom Mosulu 2014. te se proširila na istočne i središnje dijelove Sirije, broj se kršćana znatno smanjio. Procjenjuje se da je u Siriji ostao tek svaki peti kršćanin te da ih danas ima oko 300.000. Od svih vjerskih skupina u Siriji kršćani su daleko najfragmentiraniji. Među više od deset različitih denominacija i sljedbi nalaze se pripadnici Grčke pravoslavne crkve, Sirske pravoslavne crkve, Melkitske grkokatoličke crkve, Armenske crkve koja uključuje i katoličku i pravoslavnu zajednicu, Maronitske crkve koja je u zajedništvu s Katoličkom Crkvom, Kaldejske katoličke crkve, Asirske crkve istoka, te različitih protestantskih kongregacija. Kršćani su se na području Sirije tijekom povijesti često prepirali oko dogmatskih pitanja, poglavito kristologije, te se odvajali u nove sljedbe, što je nagrizalo i slabilo Crkvu. Razjedinjenost je kršćane učinila ranjivima na političke i vjerske pritiske da napuste Krista i – nakon što je njihova zemlja potpala pod muslimansku vlast a oni svedeni na obespravljene zimije – preobrate se na islam. Mnogi su, na žalost, s vremenom pokleknuli. Dio kršćanskih zajednica koje su opstale nastanjivale su teško pristupačne krajeve u gorju današnjega Libanona i Sirije.

U 20. stoljeću, u vrijeme formiranja modernih nacionalnih država na Bliskom istoku, sirijski su kršćani prednjačili u zagovaranju ideja nacionalizma i panarabizma. Za mnoge je kršćane na području Sirije, a manjim dijelom i Libanona, najvažniji identitet bio arapski. U društvu u kojem bi nacija, a ne religija, bila dominantni identitet, kršćani ne bi bili izložena manjina, nego dio većine. Zbog toga su mnogi među njima još prije sloma Osmanskog Carstva počeli pristajati uz nacionalne ideje. Prvi teoretičar arapskog nacionalizma libanonski je pravoslavni kršćanin George Antonius. Njegova knjiga Arapsko buđenje objavljena 1938. smatra se prvim sustavnim programatskim tekstom o arapskom nacionalnom identitetu. Danas, u vrijeme kad je ključni identitet diljem Bliskog istoka opet postala religija, nacionalizam je i među kršćanima izgubio nekadašnju privlačnost.

Kršćani u Libanonu, poglavito maroniti, politički su i vojno dobro organizirana zajednica. Poučeni mnogim progonima tijekom povijesti, krvavim građanskim ratom 1975.‒1990. i susljednom borbom za opstanak, sami se brinu za svoju sigurnost i zaštitu. Vojnom su silom uspjeli sačuvati živote i domove, a od bliskoistočnih država u Libanonu je opstao najveći postotak kršćana. Za razliku od libanonskih kršćana, razjedinjeni kršćani u Siriji nikad nisu oformili jedinstvenu i snažnu političku zajednicu sposobnu braniti se oružjem. Sirijski su kršćani stoga prepušteni na milost i nemilost džihadističkoj vlasti u Damasku. Milost i džihadizam oprječne su kategorije, pa razloga za zabrinutost, usprkos Džulanijevim javnim nastojanjima da prema kršćanima pokaže dobronamjerno lice, ima puno. Pokolj više stotina alavitskih civila što su ga u ožujku 2025. počinile skupine povezane s vlastima u Damasku tu je zabrinutost ozbiljno produbio. Crkva u Siriji danas živi u krajnjoj neizvjesnosti i nesigurnosti, ne zna što joj donosi novi dan, i zapravo je ovisna samo o Božjoj milosti. Dok svijet takvo stanje drži jednakim porazu, za kršćane je ono poticaj na molitvu i traženje jedine stvarne domovine svih nas, Božjega Kraljevstva. Pogled u božanskog Spasitelja koji je porazom na križu postigao najveću pobjedu u ljudskoj povijesti, kršćane ispunjava vjerom, nadom i utjehom. Usto, povijest nas uči, ponižena i progonjena Crkva, ukoliko ostane vjerna evanđelju, često je i duhovno najzdravija.
Boris Havel

Turska i Izrael postigli dogovor u Azebajdžanu o podjeli Sirije na zone utjecaja kako bi se izbjegao možebitni vojni sukob.

Sjeverno i južno od Damaska?

Jel se rukovala sa Shaarom

Građanska Sirija s jednakim pravima za sve.

Bombaš samoubojica pucao po crkvi u Damasku, a onda je detonirao prsluk.

Islamski pas digao sebe i stotine krscana u zrak u jednoj crkvi u damasku.

Ako tacan broj nije poznat onda mogu biti i stotine. Zna se da muslimani lazu, a tamo su na vlasti.

Džihadistička skupina preuzela odgovornost za napad na sirijsku crkvu, prijete novim krvoprolićem

Slabo poznata džihadistička skupina, Saraja Ansar al-Suna (Brigada sunitskih pristaša), preuzela je u utorak odgovornost za smrtonosni samoubilački bombaški napad na crkvu na jugu Damaska u kojem je poginulo 25 ljudi, a 63 je ozlijeđeno.

U priopćenju objavljenom na društvenim medijima, skupina je istaknula da je napad bio odmazda za "kršćanske provokacije u Damasku".

Zaprijetila je novim napadima, uključujući samoubilačke.

Ta je skupina i prije prijetila kršćanima, alavitima, Druzima i šijitima.

Preuzela je odgovornost za napad na selo Arzeh u pokrajini Hami u veljači i prijetila ljudima povezanima sa Sirijskim opservatorijem za ljudska prava iz Britanije.

Bombaški napad izveden je za vrijeme nedjeljne mise.


Kršćani su nekoć činili gotovo 10 posto stanovništva Sirije, no broj im se jako smanjio zbog dugogodišnjeg rata i progona. Mnogi su ostali u velikim gradovima kao što su Damask i Alepo, gdje žive u miješanim zajednicama.

Sirijsko ministarstvo unutarnjih poslova u ponedjeljak je objavilo da je u zajedničkoj operaciji s tajnom službom razbilo ćeliju povezanu s ISIS-om odgovornu za organizaciju tog napada.

Uhićena su šestorica sumnjivaca, a dvojica su ubijena. Vlasti su zaplijenile eksplozive, mine i streljivo. Ministarstvo je naglasilo da se istraga nastavlja i da će svi krivci biti kažnjeni.

svijet/rat-u-siriji-t6193.html?start=8325

I naravno da nitko iz EU nije osudio, je li se oglasio Lav, u ovom slučaju je očito maca.

Nije. Izgleda da se ni Lav kao ni prethodnik ne osvrce na patnje krscana. Spominjao je jedino Gazu

Sunitska muslimanska ekstremistička grupa Saraya Ansar al-Sunna preuzela je u utorak odgovornost za samoubilački napad na crkvu u Damasku tijekom vikenda, u kojem je ubijeno 25 ljudi, a desetine su ranjene.

Na jugu Sirije protjerano 145.000 ljudi, kršćani u posebno teškom položaju

Kršćani u Siriji nalaze se u posebno teškom položaju u okolnostima nasilja i sve težih humanitarnih prilika, izvijestio je u četvrtak 24. srpnja Kathpress.

Austrijska humanitarna organizacija ICO (Initiative Christlicher Orient – Inicijativa kršćanski Istok) upozorava na posebno težak položaj kršćana u Siriji, prenosi Kathpress. Predsjednik ICO-a Slawomir Dadas izjavio je da je organizacija u kontaktu s kršćanima iz sela Alsoura Alkabira, koji su se u bijegu pred džihadistima sklonili u gradić Shahbu, ne mogavši ponijeti sa sobom ništa. Privremeno su smješteni u melkitsku katoličku Župu svetog Filipa. U međuvremenu je dio njih posredovanjem UN-a prebačen u Damask, a u Shahbi ih je ostalo još stotinjak.

Prema Dadasovim riječima, nevolje kršćana prate i dezinformacije. Tako su se bile proširile glasine da Druzi napadaju i progone kršćane. Činjenice su sasvim suprotne, Druzi pokušavaju zaštititi kršćane od napada islamista, rekao je čelnik ICO-a, dodajući kako i crkveni predstavnici potvrđuju da između tih dviju skupina nije bilo napetosti.

Oko 145.000 ljudi na jugu Sirije prognano je tijekom borbi, prenosi Kathpress informacije agencije APA i ureda Ujedinjenih naroda za hitnu pomoć OCHA. Najveći je broj prognanih u pokrajinama Suwaida i Daraa, a posljedice nasilja trpi oko 220.000 osoba.

Zbog oštećenja dalekovoda tijekom borbi, većina ljudi je bez struje, gotovo je nemoguće doći do pitke vode, a otežane su i komunikacije. Zbog nedostatka vode, struje i sirovina, zatvorene su mnoge pekare i trgovine.

„Zbog jačanja napetosti i opasnosti na cestama prema pogođenim područjima, vrlo je otežan pristup ugroženim skupinama stanovništva“, priopćio je sirijski Crveni polumjesec.

Jedna pozitivna prica

Sirijka napušta Europu: Ne želim zastavu duginih boja u školi i da mi djecu uče o promjeni spola

Sirijka Salma Naddaf, najpopularnija tiktokerica iz Danske, odlučila se vratiti u domovinu nakon 11 godina boravka u Skandinaviji. Više od deset milijuna njezinih pratitelja na društvenim mrežama moglo je vidjeti objave u kojima se sa suprugom i troje djece oprašta od Danske i vraća na Bliski istok, vjerojatno zauvijek.

U jednom emotivnom videu, sa suzama u očima, objašnjava da je njezina odluka temeljena na sukobima vrijednosti. Naime, odlučila je napustiti Europu nakon što je u školama svoje djece vidjela zastave duginih boja. Tvrdi da nije mogla tolerirati takvo okruženje za odrastanje svoje djece: "Bilo je vrlo teško oprostiti se od ljudi s kojima sam živjela 11 godina, ali bila sam potpuno uvjerena da moja djeca ne bi trebala odrastati uz običaje i tradicije koje ne nalikuju našima".

"Na odluku me navela zastava duginih boja u školi moje djece"
"Mnogo je stvari koje su me navele na ovu odluku. Na primjer, kada se zastava duginih boja vijori u školi moje djece i kada se promjena spola više ne smatra samo osobnom slobodom nego je postala dijelom podučavanja i svakodnevice. Možda neki to vide kao slobodu, ali meni se to nije činilo zdravim okruženjem za odrastanje moje djece", rekla je 36-godišnja Naddaf.

S više od tri milijuna pratitelja, njezin je TikTok kanal najveći u Danskoj. No Naddaf objavljuje na arapskom jeziku i uopće se ne obraća danskoj publici. Na društvenim mrežama aktivnija je postala za vrijeme pandemije, dijeleći praktične ideje, roditeljske savjete i edukativne aktivnosti za djecu, a potom se fokusirala na uređenje prostora i "uradi-sam" teme.

U objavi koja je samo na YouTubu imala blizu dva milijuna pregleda, Naddaf piše: "Ovo je razlog zbog kojeg sam napustila Europu. I nemojte mi reći da ću požaliti jer nikad ne bih mogla požaliti zbog ove odluke".

Video ipak završava riječima da je zahvalna na vremenu provedenom u Europi, jer je naučila mnogo toga, primjerice "toleranciju za sve ljude bez obzira na rasu ili religiju". "Ali moj povratak u Siriju bio je važan zbog budućnosti moje djece", rekla je sirijska influencerica.

Podijeljene reakcije pratitelja
Zanimljive su i reakcije njezinih pratitelja. Većina njih odgovorila je nekim citatom iz Kurana i podržala njezinu odluku. Jedna korisnica YouTubea piše da je to "najbolja moguća odluka, jer je Zapad postao opasan zbog kriminala, perverzija i gadosti".

Jedna pratiteljica, koja očito također živi u Europi, odgovorila je ovako: "Bog te blagoslovio, sestro moja. Voljela bih se vratiti, ali moja odrasla djeca ne bi na to pristala. Moli sa mnom da me moj najstariji sin, koji je pod utjecajem europskih običaja i tradicija, prestane viđati".

Salma Naddaf u Dansku je stigla tijekom građanskog rata u Siriji, kao i milijuni njezinih sunarodnjaka. Nakon što je u prosincu 2024. srušen režim Bashara al-Assada, predsjednika Sirije od 2000. godine, prethodnih 30 godina predsjednik je bio njegov otac Hafez, vlast je preuzeo vođa islamističke opozicije Ahmed al-Sharaa i uspostavljen je krhki mir.

https://www.vecernji.ba/vijesti/sirijka ... la-1902845

Slika i prilika građanske Sirije

Muslimani upali u kršćanski grad u Siriji. Pucali po trgovinama, razbijali kuće i aute


https://www.dnevnik.ba/vijesti/musliman ... ce-i-aute/

Njemačka danas najavila deportaciju 80% Sirijaca u iduće tri godine, ostaju samo duboko integrirani po izboru.

Merz po običaju sere, pa ako na kraju deportiraju 8% bit će uspjeh.

Više im nije Asad na vlasti, ništa ih ne spriječava na masovni povratak.

Dijelim tvoje mišljenje. Ova godina je izborna godina.

Respekt da je i izgovorio, to je već neviđeni pomak.

Papak je danas već reterirao od prvobitne izjave.

Kakvi izbori ?

Ove godine ima puno izbora, a najbitnije su vezani za savezne pokrajine.

Izbori koji će biti:

• 6. rujna: Izbori za državni parlament (Landtag) u Saski-Anhaltu (Sachsen-Anhalt).
  
• 13. rujna: Lokalni izbori u Donjoj Saskoj (Niedersachsen).
  
• 20. rujna: Izbori za zastupnički dom u Berlinu (ujedno pokrajinski i lokalni izbori).
  
• 20. rujna: Izbori za državni parlament (Landtag) u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju (Mecklenburg-Vorpommern).

Ovi crvenom bojom označeni su trenutno u fokusu, jer tu jača naveliko desnica. Čak je i moguće da sami dobiju preko 50% u Saski-Anhaltu.

Izbori koju su već bili:

• 8. ožujka: Izbori za državni parlament u Baden-Württembergu.
  
• 8. ožujka: Lokalni izbori u Bavarskoj.
  
• 15. ožujka: Lokalni izbori u Hessenu.
  
• 22. ožujka: Izbori za državni parlament u Falačkom Porajnju (Rheinland-Pfalz).