Situation on eastern front: During the last week #RussianArmy made significant advances southwest of Siversk leading to the capture of the village of Ivano-Darivka & a series of trench system south of it.

Situation on Luhansk front: #RussianArmy took control over a series of positions east of the locality of Nevs'ke.

In the area of Druzhba, Russian forces have occupied new positions in the area of Petra Velykogo and Kutuzova streets on the approaches to the Mahdalinivka railway station.

In Kirovo (Pivnichne), the Russian Armed Forces have taken control of several houses in the area of Tsvitkova and Pavlova streets in the Sotshhorodok gardening association, as well as occupied the slag heap of the "Pivdenna" mine in Leninske (Pivdenne).

n Artemovo (Zalizne), Russian forces are advancing along Kaspiyska, Chapaeva and Maiska streets, having advanced about a kilometer in 10 days. In the area of the latter, according to some reports, the forward assault detachments reached the territory of the local school yesterday, but there is no objective evidence of this yet. At the moment, the fighting is taking place on Lomonosova street.

On the northern outskirts of Shcherbynivka, a road bridge was destroyed as a result of a direct hit by an X-38 missile, which will temporarily impede the enemy's logistics through the Kryvyi Torets river in this area.

In the area of Novhorodske (New York), Russian forces expanded the control zone in the private sector to the west, consolidating in the area of Poshtova street and occupying parts of Yesenina, Ostrovskoho, Zavodska and Dekabristiv streets.

Ukrajinci spremaju masakr:

Imas pravo.
Ovaj sto ga mazu uopste ne lici na ovoga ispred bolnice.
Mada, opet, demant baziran na "Trust me bro"

Krivo. Hoće cijele 4 ukrajinske oblasti premda ih ne kontrolila u cijelosti.
Nadalje hoće denacifikaciju Ukrajine čitaj da dođu proruske snage na vlast(ako takvi Ukrajinci danas uopće i postoje.
I traži demilitarizaciju Ukrajine da se Ukrajinci razoružaju pa da može raditi što hoće.

Baš me zanima tko će na to pristati.

I neka samo tako nastavi dok mu država puca po šavovima. Prigožinov puč, divljanje islamista po Moskvi, islamističko djelovanje po Kavkazu i sve razorniji ukrajinski napadi na ruskom tlu. Pa eto mu.
Boli njega briga njemu je dobro.

Poanta udara jeste da je ukrajinska PZO šuplja.

Joj Gorane kako si ti kratkovidan. Pa nije rat u Ukrajini izolirani incident nego ima i šire implikacije i geopolitičke posljedice.
Evo pogledaj kako su Srbi pojačali ratohuškačku retoriku nakon što su Rusi ostvarili minimalne pomake u Rusiji, šta bi bilo da su pomaci bio jači.

Pomažući u suzbijanju velikoruskog imperijalizma, posredno suzbijamo i velikosrpsku politiku i režemo joj krila.

Pa poanta i je u tome da se spriječi ruska pobjeda u Ukrajini koja može imati za posljedicu izbijanje Trećeg svjetskog rata.

To su napušteni zaseoci od 4-5 kuća.
Nema tu mjesta za neko veliko uzbuđenje.

A što se tiče pomoći sa Zapada, to je daleko od ogromne pomoći, to je davanje samo da se ne izgubi rat.

Joj Gorane kako si ti kratkovidan. Pa nije rat u Ukrajini izolirani incident nego ima i šire implikacije i geopolitičke posljedice.
Evo pogledaj kako su Srbi pojačali ratohuškačku retoriku nakon što su Rusi ostvarili minimalne pomake u Rusiji, šta bi bilo da su pomaci bio jači.

Pomažući u suzbijanju velikoruskog imperijalizma, posredno suzbijamo i velikosrpsku politiku i režemo joj krila.

Pa poanta i je u tome da se spriječi ruska pobjeda u Ukrajini koja može imati za posljedicu izbijanje Trećeg svjetskog rata.

Baš zato što smo u globalu nebitni, ne vidim problem da malo pomognemo Ukrajincima.
Zauzvrat kao vazali ćemo nešto i dobiti tipa izborni zakon, i tu i tamo neku povlasticu.

Srbija u taj rat upetljana puno više od nas, pa tamo zbog toga nitko ne šizi dok euri dolaze na račun.

Znam da nije ista situacija kao kod nas 1991-1995. ali svejedno ima dosta sličnosti, pa je to još jedan argument za pomoći Ukrajini.

I kod zadnje ruske prijetnje nuklearnim udarom na zapadne zemlje Hrvatsku i Zagreb nisu spomenuli, jer smo u globalu nebitni

Heroji uzeli i Urozhaine.
Bogami, ovdje su se bas omastili. Ima bar 300-400 kuca, i nekoliko sokaka

Urozhaine? Jedno od tri veća sela koje su Ukrajinci bili zauzeli u onoj svojoj velikoj ofenzivi prije godinu dana. Druga dva su Rusi vratili ranije.
Znači Ukrajincima je sve bilo zalud. Žali Bože silnih poginulih.

Baš zato što smo u globalu nebitni, ne vidim problem da malo pomognemo Ukrajincima.
Zauzvrat kao vazali ćemo nešto i dobiti tipa izborni zakon, i tu i tamo neku povlasticu.

Srbija u taj rat upetljana puno više od nas, pa tamo zbog toga nitko ne šizi dok euri dolaze na račun.

Znam da nije ista situacija kao kod nas 1991-1995. ali svejedno ima dosta sličnosti, pa je to još jedan argument za pomoći Ukrajini.

I kod zadnje ruske prijetnje nuklearnim udarom na zapadne zemlje Hrvatsku i Zagreb nisu spomenuli, jer smo u globalu nebitni

Čini se da su Ukrajinci podijeljeni oko toga treba li pregovarati sa Rusima.
Samo problem je što se oko ničeg ne mogu dogovoriti, jer ruski uvjeti za mir su poznati i Ukrajini neprihvatljivi.
Na mir pod ruskim uvjetima ne moraju pristati, jer nisu u toliko lošoj situaciji, ali da bi im predah u obliku primirja dobro došao, to stoji.
Problem je da bi primirje dobro došlo i Rusiji.

U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktualnim ruskim vodstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. No očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom ‘mirovnom samitu‘ koji Ukrajina planira održati u studenome, piše Deutsche Welle.

Je li vrijeme za pregovore?
Istodobno, 44 posto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 posto ih je protiv, a 21 posto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je proveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internetskog portala ZN.UA od 20. do 28. lipnja 2024. godine.

No prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uvjete za okončanje rata. Gotovo 83 posto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih trupa iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 posto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 posto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.

Na pitanje koji je minimalni uvjet za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 posto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacijskih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 posto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 posto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 posto je neodlučno.

Što zbunjuje ukrajinsko društvo
- To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uvjetima rata. Upravo to signaliziraju takvi paradoksalni odgovori društva, rekao je za DW Oleh Saakjan, politolog i suosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.

Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobiliziranju stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat:

- Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uvjetima stalnog rata ili u opasnosti od rata.

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno ‘za vrijeme poslije rata‘, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.

- Mobilizacija, zlouporaba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i obrana - sve je to trenutno izuzetno aktualno za društvo, jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istodobno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići, objašnjava Saakjan.

Ihor Rejterović sa Sveučilišta Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktički ne spominje granice iz 1991. kao preduvjet za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima. To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za DW:

- To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovica kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.

Kako živjeti u ratnim uvjetima?
Kako bi pridobila potporu Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uvjetima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.

Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti.

- Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci s kojima je razgovarao DW su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vodstvo moglo jasno formulirati moguće opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi ‘mirovni samit‘. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vodstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, zaključuje Deutsche Welle.

Osim pobjede, jedino što je prihvatljivo za Ukrajinu i zapad je:

* zamrznuti sukob
* integracija Ukrajine u EU i NATO
* Rusija ostaje pod sankcijama dok se ne predomisli

Ako Rusi odbiju, intervencija NATO saveza protiv Rusije il bar davanje zelenog svjetla Ukrajincima, plus isporuka bar 300 nuklearnih projektila Ukrajini.

U mnoštvo simboličkih žrtava dvogodišnje ruske agresije na Ukrajinu ubrojio se i jedan mitski Imoćanin. Bageri su srušili njegov spomenik, iskopali njegove kosti i premjestili ih na skromnije mjesto. U skladu s njegovim kratkim i burnim životom, možda je bolje da mu ni mrtvom ne daju mira, da mu i grob izgleda prijeteći u očima prolaznika, nego da tu prolaze kao pokraj turskoga groblja.

U gradiću Rivnu na zapadu Ukrajine u procesu derusifikacije i dekomunizacije grada je obavljena demontaža spomenika i premještanja posmrtnih ostataka boljševičkog vojnika Tome "Oleka" Dundića ("Olek" je nadimak pod kojim je bio posmrtno poznat u Sovjetskom Savezu) iz središnjega gradskog parka.

Imoćaninu Tomi ‘Oleku‘ Dundiću, slavnom konjaniku Crvene armije, Ukrajinci su srušili spomenik i iskopali kosti

HEROJ RUSIJE: Rođen je u Imotskom od ćaće Tome i majke Ive, a Srbi ga prisvajaju

Imoćaninu Tomi ‘Oleku‘ Dundiću, slavnom konjaniku Crvene armije, Ukrajinci su srušili spomenik i iskopali kosti

Nisam prije čuo za njega. Zanimljivo.

Lošo:

https://www.maxportal.hr/kolumne/heroj- ... risvajaju/