Tim arheologa iz Sarajeva i Osijeka pronašao je danas na lokalitetu "Zidine" u Gornjoj Skakavi kod Brčkog ostatke zidanog objekta, za koji se pretpostavlja da je crkva ili neka od građevina srednjovjekovnog franjevačkog samostana, koji je postojao na toj lokaciji u 13. vijeku.

Arheolog Zvonko Bojičić potvrdio je da su pronašli zidove sakralnog objekta, ali da je još rano iznositi detalje.

"U svakom slučaju, već danas se može reći da smo otvorili dijelove ove srednjovjekovne arhitekture. Već imamo dijelove zidova, a o tome kakvi su oni i čemu pripadaju, to ćemo vidjeti po okončanju posla", rekao je Bojičić.

On kaže da tim arheologa pokušava da otkrije konture cijelog objekta kako bi se utvrdilo da li je riječ o crkvi ili samostanu.

"Prema nekakvim iskustvenim procjenama, ako je riječ samo o crkvi, dimenzije bi mogle biti nekih dvadesetak metara dužine i sedam do osam metara širine, a ako je riječ o samostanu, onda puno veće", rekao je Bojičić.

Marko Antić, gvardijan franjevačkog samostana Dubrave, koji je naručio istraživanje lokaliteta, podsjetio je da je Bartolomej Pizanski u svom izvještaju iz 1385. godine naveo da je obilazio franjevačke samostane u Bosni, a pominje i samostan u Skakavi.

On je rekao da lokalitet u Skakavi pominju i apostolski vikari iz 17. i 18. vijeka, koji navode da su zatekli "zidove koji su štrčali", a gdje je nekada bio stari franjevački samostan.

Nedaleko od "Zidina" pronađeno je i srednjovjekovno groblje koje će biti predmet ovog arheološkog istraživanja, koje je, takođe, naručio franjevački samostan Dubrave, kako bi se utvrdilo radi li se o samostanskom ili seoskom groblju.

Projekat arheološkog istraživanja na "Zidinama" u Gornjoj Skakavi finansira Vlada Brčko distrikta sa 125.000 maraka, a na iskopavanju je angažovana domaća radna snaga.

Zanimljiv pronalazak koji dokazuje višestoljetnu vezu između franjevaca i BiH, no je li politika pravo mjesto za ovo??

Podforum je za vijesti. Inače skoro 100 godina prije dolaska Osmanlija.

Te zidine stoje tamo već pet stoljeća od kako Turci samostan uništiše tako da se ne radi o "novom" pronalasku ;-)

"U već spomenutom popisu franjevačkih samostana Bosanske vikarije kojeg je 1385. godine sastavio fra Bartholomaeus Pisanus (Bartolomej Pisanski), spominje se i samostan u Skakavi. Samostan u Skakavi je vjerojatno osnovan početkom 14. stoljeća. Prodorom Turaka u tadašnju Srebreničku banovinu samostan u Skakavi biva razoren, i već početkom 16. stoljeća nema ga u popisu samostana Bosanske vikarije. Ruševine franjevačkog samostana u Skakavi narod naziva Zidine, i svake godine za blagdan Rane Svetog Franje se na Zidinama slavi i sveta misa"


Više o tome na poveznici: http://www.posavski-obzor.info/stecci-i-zidine-zapis-u-kamenu

Muslimane ova tema ne zanima ?

A šta je interesantno? Da je svijet postojao i prije Turaka? Prvi ovakav primjer? Pa nisu piramidu otkrili.

Vaša "intelektualna" elita fura da su postojali samo neki Bogumili i Krstjani koji su skoro pa molili se Allahu.

To je opstepoznata stvar,posebno medju istoricarima i arheolozima koji nisu skloni mitomaniji.


Ispod Careve džamije u Foči otkrivene stare zidine

FOČA - Nakon 22 dana, koliko traju arheološka iskopavanjana na lokalitetu ostataka Careve džamije u Foči, otkopani su zidovi nepoznate građevine. Arheološka zaštitna istraživanja prekinuta su danas privremeno zbog snježnih padavina. Istraživanja, u potrazi za ostacima ...

... mnogo starije pravoslavne bogomolje, provode arheolozi Zavoda za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

Rukovodilac arheoloških istraživanja Ljubica Srdić rekla je Srni da su na zapadnom dijelu lokacije gdje je bila džamija otkopani zemljani zidovi nepoznate građevine, dimenzija 9,1 puta 7,6 metara.

"To ukazuje da su tu bili neki mnogo stariji objekti, ali ćemo u nastavku iskopavanja, na osnovu maltera i drugih činjenica, preciznije otkriti o čemu se zaista radi", rekla je Srdićeva.

Ona je precizirala da je i na južnoj strani ove lokacije otkopan dio zida širine metar i dužine metar i po.

Srdićeva i arheolog Ljiljana Parežanin su na istočnom dijelu Careve džamije, otkrile i do sad nepoznat grob obložen blokovima od sedre, u kojima su nađene dvije lobanje, ostaci drvenog kovčega i gvozdeni ekseri.

Arheolozi kažu da je, prema načinu ukopa, očito da su ovdje sahranjeni krišćani.

Dosadašnja iskopavanja su danas zaštićena folijom i, najvjerovatnije, će sačekati proljeće, kada treba uslijediti nastavak istraživanja.

Istraživanje se provodi radi utvrđivanja konačne istine o temeljima crkve, za koju arheolog Alija Bejtić piše da ja sagrađena najkasnije u 12. vijeku.

Arheološka iskopavanja su početa na osnovu odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koja je prije osam godina lokalitet Careve džamije u Foči proglasila zaštićenim nacionalnim spomenikom.


(Vijesti.ba)








Šta se krilo ispod Atik džamije?


Obnavljajući Atik džamiju u Bijeljini, u temeljima je otkriven hrišćanski arheološki materijal. Kao i mnogo toga u vrijeme strahovlade OHR, i ova epizoda je ostala nepoznata široj javnosti.

O ovakvim slučajevima je u zemlji poput naše neophodno govoriti, bez obzira šta o tome mislio OHR. Porazna je činjenica da je arheološko otkriće potkraj 2002. godine, žestoko protreslo javnost i dovelo nacionalne strasti do maksimalne zategnutosti. Dok se sa jedne strane govorilo o srednjovijekovnoj pravoslavnoj crkvi i događaju koji će osvijestiti muslimansko stanovništvo da pogleda do svojih korijena, sa druge strane su sumnjičili da su kameni spomenici doneseni iz Srbije, i da je sve to pokušaj da se zaustavi obnova islamske bogomolje. U svakom slučaju, na istorijsku i arheološku vrijednost pronađenih spomenika se najmanje obraćala pažnja, kao i na to kako ih sačuvati. Nakon obavljenog istraživanja i nakon što su temljei Atik džamije zaliveni betonom, priča je potonula u zaborav.

Temelji Atik džamije, srušene u toku ratne 1993. godine, prilikom obnavljanja su izbili na prvo mjesto arheoloških lokaliteta po brojnosti srednjovjekovnih natpisa na prostoru cijelog Zapadnog Balkana. U pitanju su 23 nadgrobna spomenika sa ćiriličnim natpisima srpske redakcije iz druge polovine 14. i prve polovine 15. vijeka, i više spomenika bez natpisa, ali sa krstovima i drugim znacima. O njihovom značaju, zbog medijske neslobode u vrijeme aktuelnosti događaja, danas zna veoma malo ljudi van stručne javnosti.

Istraživanjem je otkriveno i da je najstarija bijeljinska džamija mlađa nego što se ranije smatralo. Istoričari su vjerovali da je ona podignuta kao zadužbina turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog (1520-1566), ali se istraživanjima ispostavilo da je zidana u vrijeme malo poznatog sultana Sulejmana Drugog (1687-1691).

Ponovno raspitivanje za ovaj slučaj, iznova pokreće problematične teme, koje su ga pratile. Magistar arheologije Mirko Babić, direktor Muzeja Semberije, ističe da je postojala realna mogućnost da ovi spomenici budu jednostavno izvađeni bagerom i kamionom odvezeni na deponiju smeća ili šljunkaru, gdje bi na dubini od 10-15 metara bili za sva vremena uklonjeni.

-Danas mi se čini kao da su neki moćni pojedinci to tako i planirali, obzirom koliko je tada bila naelektrisana atmosfera u vezi sa obnovom bijeljinskih džamija. To bi se tako najvjerovatnije i desilo da jedan dobar čovjek iz reda radnika na gradilištu nije “neplanirano izašao” iza čuvara tarabe i to javio u Muzej. Odmah sam sa kustosom istoričarem izašao na teren, a prvi spomenik kome sam prišao bacio je novo svjetlo na srednjovjekovnu istoriju Bijeljine. I sam sam razmišljao da li da pred tim ljudima pročitam šta piše, ali su se svi složili da je to nešto važno i da zaslužuje prekid radova zbog istraživanja.

Kakvo ste stanje zatekli?

-Tri strane temelja su bile povađene, ostao je samo jedan zid. Za njega se predlagalo da se konzervira i ostane na tom mejstu, jer su se u njemu lijepo vidjeli ćirilični natpisi i izrezbareni krstovi. Islamska zajednica kao vlasnik tog zemljišta to nije prihvatila, i meni je to razumljivo, da bi vjernicima bilo neprijatno da se mole dok sa jedne strane stoje obilježja druge vjere, tako da to nije sporno. Međutim, prilikom vađenja tog zida temelja, spomenici su oštećeni više nego oni vađeni nasumično.

Otkud spomenici u temeljima džamije?

Pošto u blizini nije bilo kamenoloma, Turci su u okolini sakupili nadgrobne spomenike. Može se pretpostaviti da iz sela Popovi, istočno od Bijeljine, potiče najveći broj spomenika koji su uzidani u temelje džamije. Oni su razbijani i tesani da bi se upotrijebili kao građevinski materijal za temelje džamije. Na taj način je uništen čitav jedan epigrafski arhiv, ali su eto neki sačuvani i do danas.

Tada se mnogo pričalo o crkvi koja se tu nalazi. Da li je njeno postojanje potvrđeno?

Pravoslavna crkva i groblje su indirektno potvrđeni, na natpisima. Čak znamo ime ktitora crkve, Bjelosav Lučić, za koga piše da je “sahranjen u svojoj crkvi plemenitoj” i ime sveštenika, Bogele Gučevca, ali ko je njega rukopoložio i da li je taj priznavao autoritet Rima ili Carigrada, to mi za sada egzaktno ne možemo potvrditi.

Mediji iz Federacije koji su se protivili ovoj tezi, navode da izraz “u svojoj crkvi plemenitoj” znači da je osoba sahranjena u vjeri u kojoj je živjela?

To može reći samo onaj ko se ne razumije u ovu oblast. To uopšte ne znači to što kažete. Uostalom, ako imamo nadgrobne spomenike i sveštenika, logično je da postoji i crkva. Rekoh da ovim istraživanjima nisu pronađeni ostaci te crkve i groblja. Da li se ono nalazilo koji metar ili koji kilometar dalje, to mogu razriješiti samo dalja arheološka istraživanja.

Savremena nauka je u stanju da tačno identifikuje odakle je koji kamen donesen, i prije koliko je vremena isklesan. Prošle godine sam sa kolegama iz Slovenije pronašao kamenolom i pravi rudnik kamena u Dardaganima kod Zvornika, odakle su Rimljani prodavali kamene izrađevine u metropoli Sirmijum (Sremska Mitrovica). Tačno smo locirali odakle je koji sarkofag bio isklesan. Naravno, za ovakva istraživanja potrebni su novci, ali za to u RS ni u SO Bijeljina ni od koga do sada nismo mogli dobiti podršku.

Koji problemi su pratili arheološko istraživanje temelja?

Brojni su problemi pratili to istraživanje, počev od ekstremnih kvazinacionalnih pritisaka i sa srpske i sa muslimanske strane. Tu su svakako i limiti od strane OHR, koji je preko Komisije za zaštitu spomenika BiH imenovao multietničku ekipu eksperata da taj problem razriješe arheološkim istraživanjima, ali je dao rok od 15 dana.

Prvo smo se morali izboriti da to bude 15 radnih, a ne 15 dana ukupno, a zatim i da se uvaži da se istraživanje ne može obavljati ukoliko je temperatura ispod nule. U probleme svakako spadaju i totalno ignorisanje zaključaka naučnog skupa održanog 3. i 4. marta 2003. godine, i zakašnjeli nerealni zahtjevi da se umjesto džamije ovdje pravi novi multikonfesionalni muzej, sa skulpturalnim rješenjima i slično. Najgore je bilo porazno saznanje da u toj priči istina nikoga nije zanimala, nego samo kratkoročni interesi, u osnovi bazirani na prizemnim strastima.

Da li se istraživanje moglo ranije obaviti, da li se pretpostavljalo da je tu moguće arheološko nalazište?

Očekivao sam da se na ovoj lokaciji nalaze najznačajniji arheološki slojevi na prostoru grada Bijeljine. Sa kolegama iz Muzeja i bliskim spoljnim saradnicima godinama sam tražio da tu organizujem zvanično arheološko istraživanje, ali nije bilo razumijevanja za to. Danas mi se čini da su neki ljudi od autoriteta, možda sa pravom, smatrali da ova arheološka istraživanja mogu samo uznemiriti javno mnenje, te nisu nikad odobrili sredstva za ove namjene. Ja, kao arheolog, zamjeram više vlastima u Bijeljini i RS koje u periodu 1996-2001. godine nisu htjele da podrže arheološka istraživanja ovog lokaliteta.

hvala na trudu gospodine FHM.samo jedna mala digresija;

indikronacija je cudna stvar, pogotovo kad je svesrpstvo prekodrinsko u pitanju. navedeni objekti su katolicka zdanja


za domacu zadacu provjeri kako,sta i gdje, pa nas obavijesti

Fascinantno arheološko nalazište Zidine u G.Skakvi kod Brčkog, unutar crkvenih ostataka pronađeni stećci / grobovi, što je do sada zabilježeno jedino u Milima kod Visokog, gdje je kraljevska grobna crkva. Istraživači su pronašli novčiće koji datiraju do srednjeg vijeka, također otkriveno je kako su ostatci crkve izgrađeni na još starijem objektu. Otkriveni kosturi sa prekriženim rukama ukazuju na srednjovjekovne kršćane..

Video prilog od 4min i 50 sec http://www.youtube.com/watch?feature=pl ... TOw#t=293s

Možeš li pojasniti ono boldirano. Da li on kada kaže : "Prošle godine sam sa kolegama iz Slovenije pronašao" misli kao neko reviziono istraživanje, ili stvarni "njegov" pronalazak u našem vijeku ?