Halid Genjac pokušao objasniti "legitimnost", no za dešifriranje nam je potrebna NSA. Pročitao sam 3 puta i dalje ne razumijem što je pjesnik htio reći.

Sastavio sam kratki priručnik o svim razinama zakonodavne vlasti i kako bi se trebala reflektirati na izvršnu za sve razine.

Zbog zamršenosti sustava, i činjenice da je RS ujedno i "građanska" i "etnička" jedinica, principi legitimnosti kao predstavnika toga entiteta i predstavnika Srba su ponekad u koliziji.

Sa obzirom da su Srbi ovoga puta podijeljeni u omjeru 54%:46% (uz činjenicu da je i tu riječ o koalicijama), legitimnost je kompliciran pojam, ali ipak nema prijepora da SNSD ima srpski legitimitet (ukoliko formira Vladu u RS, što će se reflektirati na srpski klub Doma Naroda koji je za mene tie-break što se tiče legitimnosti). Za sada SNSD ima Predsjednika RS, većinu u Narodnoj Skupštini RS-a i samim time većinu u srpskom klubu Doma Naroda PS BiH. No nemaju srpskog člana Predsjedništva (za kojeg sam napomenuo da je manje nacionalni od Predsjednika RS-a) i nemaju 8 od 15 zastupnika iz RS u Predstavničkom Domu PS BiH

Legitimnost 101

Država

Predsjedništvo BiH

- Srpski član iz RS-a je i Srbin i „građanski“ predstavnik svih žitelja RS-a, sa obzirom da druge nacionalnosti imaju pravo birati ali ne biti birani

- Bošnjački član po defaultu mora biti legitiman sa obzirom na brojnost bošnjačkog izbornog tijela (odnos 3.5:1 u odnosu na Hrvate), mada izabrani često nema preko 50% glasova za bošnjačkog člana predsjedništva

- Hrvatski član i njegova legitimnost je stvar prijepora (jer je FBiH jedna izborna jedinica za Predsjedništvo), ali je realno lako mjerljiva zbrajanjem glasova u općinama gdje Hrvati čine više od 30% stanovništva, a gdje je potrebno da hrvatski član predsjedništva ima preko 50% glasova u zbroju glasova tih općina

Tu još jednom treba naglasiti da su po Ustavu BiH, svi nabrojani članovi Predsjedništva pripadnici i predstavnici svojih naroda. Naime, ako je bilo koji od njih preglasan, on se obraća svom (bošnjačkom, hrvatskom) klubu Doma Naroda, odnosno skupštini RS u slučaju srpskog predstavnika, a riječ je o tijelima koje predstavlja narode (mada se može reći da je Narodna Skupština RS formalno građanska).

Predstavnički Dom PS BiH

- Za legitimnost (barem po Ustavu) je dovoljno skupiti funkcionalnu većinu (22 od 42 poslanika) koje uključuje i najmanje jednu trećinu zastupnika iz svakog entiteta (10 od 28 iz FBiH i 5 od 14 iz RS). Za neospornu legitimnost bi bila poželjna i entitetska većina (15 od 28 iz FBiH i 8 iz 14 RS). Pri tome, ako se želi dodatno nacionalno legitimirati, bilo bi poželjno da te entitetske većine nisu postignute uz stranke koje imaju sjedište u drugom entitetu (npr. ako je 8 zastupnik iz RS-a iz SDA), i da većina iz FBiH sadrži najmanje 25% zastupnika iz stranki s hrvatskim predznakom.

Dom Naroda PS BiH

- Sa obzirom da klub svakog naroda ima 5 zastupnika, može se reći da stranka ili koalicija koja ima 3 od 5 zastupnika ima „nacionalni legitimitet“ (uz dodatak da je moguće da se iz FBiH koristeći rupe delegira 2-3 Hrvata iz stranki koje nemaju hrvatski izborni legitimitet). To je zato jer je državni Dom Naroda derivat entitetskog Doma Naroda (odnosno Narodne Skupštine u RS), gdje će ona stranka koja ima većinu u relevantnom tijelu delegirati i najveći broj zastupnika

- Ukoliko su Predstavnički Dom i Dom Naroda u koliziji, Dom Naroda ima prednost jer je riječ o tijelu koje najviše sublimira „nacionalni“ odnosno „narodni“ legitimitet

Entiteti (FBiH)

Predstavnički Dom PS FBiH

- Za legitimnost (barem po Ustavu) je dovoljno skupiti funkcionalnu većinu (50 od 98 poslanika). Vladajuća većina bi trebala sadržati najmanje 25% zastupnika iz stranki s hrvatskim predznakom (stranki koje imaju većinu u hrvatskom klubu Doma Naroda, što podrazumijeva da imaju hrvatski izborni legitimitet).

Dom Naroda FBiH

- Sa obzirom da klub svakog naroda ima 17 zastupnika, a Ustav FBiH za formiranje izvršne vlasti traži samo trećinu (6 od 17) u svakom klubu DN, legitimnost se može tumačiti i na taj način. No sa obzirom na iskustva 2010. i mogućnost da dominantno bošnjačke stranke i par minornih hrvatskih stranki mogu kroz bošnjačke i mješovite kantone delegirati između 4 i 7 delegata, taj argument legitimnosti je tanak. Istinska legitimnost bi se trebala mjeriti na način koji je vrijedio do izmjena nametnutih od strane OHR-a, a to je sa većinom (znači 8 od 17 sada ili 16 od 30 kako je vrijedilo prije) delegata u svakom klubu. Dodatna provjera „legitimnosti“ se može dobiti zbrajanjem glasova u svim općinama gdje Hrvati čine više od 30% stanovništva. Za srpski klub Doma Naroda nema rješenja (isto kao i za hrvatski klub u vijeću naroda RS-a) zbog malog broja glasova...eventualno ako dođe do implementacije rezultata popisa 2013.

Entiteti (RS)

Predsjednik RS

- Predsjednik RS-a ima veći nacionalni legitimitet od srpskog člana Predsjedništva BiH, iz jednostavnog razloga jer predstavnici drugih naroda imaju priliku birati i biti birani (dopredsjednici RS-a iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda)

Narodna Skupština RS

- Za legitimnost (barem po Ustavu) je dovoljno skupiti funkcionalnu većinu (42 od 83 poslanika). Ukoliko je ta većina od 42 postignuta s strankama koje nemaju sjedište u RS-u, može se reći da ta većina ima građanski ali ne i nacionalni srpski legitimitet

Vijeće Naroda

- Nacionalnu legitimnost imaju stranke s najmanje 5 od 8 delegata u svakom klubu, no kao i sa Srbima u FBiH, zbog malog broja glasova za Hrvate (i nepostojanja kantona ili izbornih jedinica) u narodnoj skupštini RS-a, njih mogu delegirati stranke koje nemaju hrvatski predznak

Kantoni (Županije)

Kantonalne Skupštine u kantonima s dvotrećinskim režimom (ŽSB, HNŽ i HBŽ)

- U Vladi se moraju naći stranke ili koalicije s najvećim brojem glasova (poslanika) iz reda svakog naroda (pobjedničke stranke iz reda svakog naroda u tom kantonu)

Kantonalne Skupštine u svim ostalim kantonima

- Prosta većina u kojoj glavnu riječ treba voditi stranka ili koalicija s najvećim brojem glasova