Navodno :Nema više škola u Gazi al nema ni djece...

Kobil reko kobil se nado

Kako je "zelena" Nizozemska stigla pred elektroenergetski slom: Građane mole da manje troše struju

"Kada svi istovremeno koristimo struju, naša elektroenergetska mreža se preoptereti. To može uzrokovati kvarove. Zato, koristite što manje struje između četiri i devet sati", navode u kampanji, piše BBC.

To je znak da je, u jednoj od najnaprednijih ekonomija na svijetu, nešto pošlo po zlu sa snabdijevanjem energijom u zemlji.

Nizozemska je bila entuzijastičan korisnik električnih automobila i ima najveći broj stanica za punjenje po glavi stanovnika u Evropi.

Što se tiče proizvodnje električne energije, Nizozemska je zamijenila plin iz svojih velikih rezervi Sjevernog mora energijom vjetra i sunca - toliko da prednjači u Evropi po broju solarnih panela po osobi. U stvari, više od jedne trećine nizozemskih domova ima ugrađene solarne panele.

Zemlja također ima za cilj da priobalne vjetroelektrane postanu njen najveći izvor energije do 2030. godine.

Sve je to dobro sa ekološkog aspekta, ali stavlja nizozemsku nacionalnu elektroenergetsku mrežu pod ogroman pritisak, a posljednjih godina bilo je nekoliko nestanaka struje.

"Problem je zagušenje mreže", kaže Kees-Jan Rameau, glavni izvršni direktor nizozemskog proizvođača i dobavljača energije Eneco, čija 70% proizvodnje električne energije sada dolazi od solarne i vjetroelektrane.

"Zagušenje mreže je poput saobraćajne gužve u elektroenergetskoj mreži. Uzrokuje ga ili prevelika potražnja za energijom u određenom području ili prevelika količina energije koja se isporučuje mreži, više nego što mreža može podnijeti", rekao je.

On objašnjava da je problem u tome što je mreža dizajnirana u vrijeme kada je bilo samo nekoliko vrlo velikih, uglavnom plinskih elektrana.

"Dakle, izgradili smo mrežu s vrlo velikim dalekovodima blizu tih elektrana, a sve manjim dalekovodima kako ste se približavali domaćinstvima. Danas prelazimo na obnovljive izvore energije, a to znači da se mnogo energije ubrizgava u mrežu na periferiji mreže gdje postoje samo relativno mali dalekovodi."

I ovi mali dalekovodi se muče da se nose sa svom električnom energijom koja dolazi iz vjetroturbina i solarnih panela razasutih po cijeloj zemlji.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/kak ... /251016008

Električni auti nisu problem nego spas za energetske sustave koji imaju puno solarne energije. Auti se uglavnom voze po danu, kad sunce sja. Trebaju ti potrošači koji će tu energiju trošit. Zato sam ja pisao na drugim temama da za Hrvatsku i BiH treba puno više poticati strujadine.

Nizozemci su inače pali sa 5. na 10. mhesto razvijenosti u Europi. Ukinuli su plinska polja jer su im prijetila zemljotresima. I odmah gospodarsko čudo presahnulo...Nisu ti narodi toliko bolji od nas koliko mislimo.

Problem je elektricna mreza koja nije napravljena za primanje energije sa svih strana, ako si procitao i zato se i dogadja kolaps. Kod nas je ta mreza definitivno jos jadnija

Nema dizajnirana ili nedizajnirana. Imaš trafostanicu koja može primit određenu jačinu struje i proslijedit dalje, zato je bitno prvi pravit solarnu jer kad se jednom zapuni kapacitet nema dodavanja bez velikih investicija i novih trafostanica i dalekovoda.

No, ovdje je problem što solari proizvode po danu a potrošnja je velika od 16 do 21, kad nema proizvodnje. Nemaju gdje skladištiti višak pa kasnije trošit. To nama HEČ u BiH pegla zajedno sa TE. U Hrvatskoj Krško čupa sa MHE Velebit.

Uglavnom, ovo liči u Nizozemskoj ipak najviše na nesposobnu vlast. Eto, neka nije samo kod nas.

Točno problem je skladištenje energije, jer su baterijski sustavi te razine bolesno skupi. Uz to zakonska regulativa koja spriječava da se električne aute koristi kao spremnike energije iako su to u biti po dizajnu.

Imaš čak situaciju da nekad cijena MWh bude negativna na veleprodajnoj tržnici.

Glavni pobjednici upravo održanih izbora su centristi iz D66 i CDA, dok je desnoliberalni VVD pretrpio tek minimalni gubitak od 2 zastupnička mjesta.

Wilders je ljosnuo, ali su se ti glasovi prelili drugim dvjema desnim strankama, JA21 i FvD, tako da je desni tabor ukupno gledajući zadržao postojeću podršku.

Najveći gubitnik je lijeva koalicija GL/PvdA.

Kada je već aktuelno zbog izbora, evo stope fertiliteta u opštinama u kojima kalvinistička stranka SGP osvaja preko 10% glasova na izborima u poređenju sa nekoliko najvećih gradova u prethodnih 10 godina.




Evo kako izgleda Urk, u pitanju je gradić od oko 22.000 stanovnika (sredinom prošlog veka imao 5.000).

Kako stvari stoje, mogla bi se oformiti vlada D66-VVD-CDA-JA21. D66 bi htio uključiti i ljevicu, ali VVD (stranka sadašnjeg glavnog tajnika NATO-a i bivšeg premijera Marka Ruttea) ne želi ni čuti za to. Kako god, novi kabinet bi mogao biti dogovoren tek tamo oko Uskrsa, nakon lokalnih izbora.