Zato što su Muslimani sve mahale postiskali uz rijeke i nemaš što potopit.

Moro bi potopit one njihove 3 kotline u kojima svi žive.

2013. je u HR na Kamešnici postavljena VE Kamensko-Voštane.

1,27% naknada općini Trilj.

Nije neki veliki pad nadmorske visine (između Sarajeva i Zenice 200 metara), Bosna je manja rijeka, ali po meni ima vjerojatno nešto hidropotencijala.

Problem je što Bosna nema kanjone, primjeti da su skoro sve hidroelektrane u BiH u kanjonu. Time je brana manja, a zapremina veća jer je rezervor dublji.

Na Bosni bi morao napraviti branu od 5 km, i potopiti čitavu kotlinu u koju su se Muslimani natiskali, i opet bi dobio neko plitko jezero sa skromnim padom.

Ok, to mi je jasno, no posve sam siguran kako u BiH nije izvrseno temeljito ispitivanje potencijala iskoristivosti vjetra.

S ovom trećom započetom HB (170,6 MW) deseže 21,6% instalirane snage VE u Hrvatskoj (789,55 MW).

Broji se pod HB ali ne EP HB.

I mnoge u Hrvatskoj su privatne i nije HEP.

Da.

Koja je slijedeća koju pravi Elektroprivreda Hercegbosne ?

Jel Poklečani.

Ne funkcionira to tako, nakon 30 godina vlasnici bi trebali sve demontirati, ukloniti i vratiti u prvobitno stanje. Barem to tako funkcionira na zrelim tržištima.

Nakon 30 godina, vrijednost tih vjetroturbina bi mogla biti negativna, ako je trošak uklanjanja veći od vrijednosti sekundarnih sirovina koje se recikliraju.

Miniraš.

Pa dobro, ceste se neće ukloniti, a ako je lokacija isplativa netko drugi preuzme, i ne treba čak ni u istraživanje vjetra ulagati niti ceste praviti.

HEP ima samo jednu svoju, ako se ne varam.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Korlat

Elektroprivreda Baščaršije

Baščaršijska akademija nauka i umjetnosti

Baščaršijski Telekom

Ukloniti će se samo ono što je tehnički dotrajalo, ali to će naravno i dalje ostati lokacija za VE.

Što se tiče mjerenja vjetra kroz 30 godina, Kinezi (ili tko god bude vlasnik) to neće besplatno dijeliti, nego će zadržati za sebe ili eventualno prodati. Što se tiče lokacije i cesta, za 30 godina neće biti aktialne vjetroturbine od 2 MW, nego veće, tako da će na istoj površini biti postavljeno manje većih vjetroturbina na većim razmacima.

Već i ove su ogromne.

Ipak, meni i dalje nije 100% jasno zašto se ne može postaviti praktički beskonačno mnogo stupova na tolikom teritoriju.

Objašenjenje je valjda da su elise stvarno nestvarno ogromne, i da postoji neki optimalni raspored i međusobna udaljenost, nešto sa turbulencijom.

Da, ima smisla da se podaci 30 godina mjerenja prodaju.

U 30-tak godina koliko vjetroparkovi postoje ne kao pokus već kao nova grana elektroprivreda veličina turbina se samo povećava.

Najnovije koje postavljaju po morima su veličine nebodera u New Yorku.

Naravno, sve ovisi o brzini vjetra i lokalnim karakteristikama, kod nas teško da će ikada postavljati tako velike zbog strašnih naleta vjetra s dinarida

koji bi naprezali materijal vjetrenjača preko njihovih maksimalnih limita.

No tko zna, možda kada naprave još jači carbon tubes, možemo postaviti neku ogromnu vjetrenjaću na Dinaru i obojati je u kockice da se vidi iz Sarajlabada

Da.
https://ba.ekapija.com/news/3458813/ras ... -snage-132

Znači za 30 godina općina postaje vlasnik?
I sav prihod ide općini. To mi je malo nevjerovatno, ako je istina to je loto dobitak.
Znači samo treba renovirati, a to je daleko manje od početne investicije.

Da i na ovu stranu stavim mapu.



Do prije par godina HBŽ je bila prazna na ovoj karti. Sada su bar po energiji pretekli ZHŽ, ako po ničemu drugome.

Ja vjerujem da će biti faza II npr. kod VE Jelovača.

Dogradnja?

Vjerojatno nisu lokaciju do kraja iskoristili. Velika je to investicija.

Piše "bez naknade, u pogonskom stanju".

https://i.imgur.com/1HTlHPi.jpg

To je super lokacija.

Ove turbine nisu ogromne, nego su prilično male (2 MW), europski prosjek za novopostavljene turbine je između 3 i 3,5 MW.

To sa rasporedom turbina je stvar optimalizacije, kako maksimalizirati dobivenu struju (i profit) u odnosu na kapitalne i operativne troškove. Ako su vjetroturbine preblizu, onda jedne drugima "kradu" vjetar i ometaju turbine niz vjetar, najštetniji su vrtlozi koje proizvode vrhovi krila. Važan je oblik reljefa i prevladavajući smjer vjetra, turbine se postavljau tako da optimalno koriste vjetar iz glavnog smjera, a razmak ovisi o veličini rotora, recimo 5 ili 10 promjera rotora.

Sve ove vjetroelektrane imaju apsolutno fiksnu os rotacije, jel tako.

Mislim da po Bosni nema dominantnog smjera vjetra, to bi također bio ogroman problem, pored manje brzine vjetra i lošeg terena. Ako vjetar puše okomito na turbinu, to je ko da ni ne puše.

Bura i ostali dinarski vjetrovi imaju dominantan smjer od mora ili prema moru.