Priprema za Božić počinjala je došašćem, u dosta krajeva početak priprave bio je blagdan Svete Katarine 25. studenog.

U to se vrijeme odlazilo na ranojutarnje mise zornice, postilo se i duhovno pripremalo za veliki blagdan. U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četirima svijećama, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća.

U nekim se hrvatskim krajevima na blagdan sv. Barbare stavlja pšenica u tanjuriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni ures u kućama i crkvama.

Slavili su se i blagdani Svetog Nikole i Svete Lucije. Njihove su likove prikazivali mladići ili djevojke koji su obilazili domove darivajući djecu najčešće voćem - smokvama, bademima, jabukama, orasima, a često su znali i plašiti nestašnu djecu. Poslije su tu ulogu preuzeli sveti Nikola i njegov pomoćnik Krampus, pri čemu je Nikola donosio darove dobroj djeci, a Krampus bi plašio zločeste. Na Svetu Luciju sijala se božićna pšenica, a bila je simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Samim svojim izgledom davala je zelenilo i nadu usred zime i snijega, a služila je i kao blagoslov ljetine istodobno ukrašavajući domove. Isti običaj postoji u Italiji i Portugalu te nije toliko raširen. Pšenica se sadila na Svetu Luciju i rasla bi do Božića kad bi se uredila. Često bi se ukrasila hrvatskim bojama - crveno-bijelo-plavom trobojnicom, a katkad se unutar nje stavljala jabuka ili pak svijeća. Što je pšenica bila gušća i zelenija, to će biti bolja ljetina naredne godine. Poslije božićnih blagdana pšenicu se davalo pticama da se taj sveti dio Božića ne bi uništio.

Cesnica ima li pasulj, novcic ili nesto trece...ovo slicno ko u nas.

Badnjak

Ime badnjaka povezano je s riječju "bdjeti" (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice.

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.

Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika zelena grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali.

U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući Isusovo rođenje u staji na slami.

Slama bi se postavila pod stolom pjevajući božićne pjesme. Često su žene izvlačile slamke, koja bi uhvatila dužu, imala bi veću i bolju preslicu. Od ostatka slame pravili su se vijenci i snopovi, koji su simbolizirali plodnost i dobar urod ili bi se slama postavila na stol prekrivena, najčešće bijelim, stolnjakom. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na misu polnoćku, a često se po noći na njoj i spavalo, simbolizirajući samog Isusa.

Božićno drvce

Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno sve do 19.st. domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.

Ispod drvca redovno su se stavljale jaslice, izrađene najčešće od drva. Isprva su bile samo u crkvama i kod imućnijih ljudi, a često je postojalo "nadmetanje" tko će napraviti ljepše jaslice.

Božić

Na Božić se često odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku na sam Badnjak na kojoj bi se dočekao Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, tzv. malu misu gdje se obično pričešćivalo, a na poldanicu ili velu misu odlazilo se po danu. Na mise su djevojke često odlazile u različitim svečanim haljinama.

Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo se voće, povrće, meso, razne pečenke, kruh, hladetinu, peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položar, trebao bi biti zdrav, krepak, veseo što bi domu donijelo srećo, a često su se unaprijed domovi dogovarali o "slučajom" posjetitelju da se ne bi izazvalo nesreću. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se da će uroditi sve što se okopa motikom.

Pa eto priključite s nekim običajima karakterističnim za vaš kraj, ne moraju biti katolički može i duhu ekumenizma da nešto naučimo, tako da slobodno.

Koliko vas slavi Badnjak na tradicionalni način?

Badnjak u mom Brotnju

Je li tako i u Hrv. Slavoniji, Dalmaciji, Medjimurju....ili ima razlike ?

Pa ima razlika naravno, valjda će i ostali priključiti da čujemo iz prve ruke, eto kime slobodno kakvi su običaji na jugu Srbije, nešto baš karakteristično?

Za zapadnu Hercegovinu ti je otprilike ovo:

Badnjak (unošenje Badnjaka)

U prvi sumrak kada se svi ukućani okupe, domaćin bi sa još dvije osobe, najčešće djeca ili mladež, izašao pred kuću kako bi unijeli i vatri podarili Badnjake te se zajedno pomolili Bogu. Nakon molitve uslijedilo bi pjevanje božićnih pjesama te obiteljska večera.

Božić (veselje uz gangu i bećarac i domaće vino naravno)

Božićno jutro obično je počinjalo uobičajenim pozdravima: Hvaljen Isus! Dobro vam došao Božić i sveto Porođenje Isusovo! Nakon jutarnjeg objeda ukućani bi išli na božićnu sv. misu. Nakon Mise pred crkvom je nastavljano narodno veselje. Pjevala se ganga, nazdravljalo se rakijom i častilo suhim smokvama, grožđicama, ćupterom i domaćim kolačima. Po povratku u obiteljske domove ukućani su se okupljali oko sinije. Sjedeći na tronožcima svi su očekivali da domaćica servira ručak, nakon čega je slijedilo paljenje svijeća i molitva. Palile su se, najčešće, tri svijeće, u znak sjećanja na pokojne. Kod paljenja svijeća domaćin je palio jednu po jednu moleći: U ime Oca, i Sina i Duha Svetoga. Ukućani su se istovremeno križali, nakon čega je slijedila molitva. I unatoč činjenici da se živjelo u iznimno teškim uvjetima za Božić nije ničega nedostajalo. Na stol bi se iznijela razna jela koje bi domaćica spravila, zatim bi nakon objeda ukućani zapjevali gangu i bećarac, a nerijetko se znao čuti i zvuk gusala ili dvojnice.
U popodnevnim se satima obično obilazilo susjede, rodbinu i prijatelje, čestitao se Božić. Večera se, također, odvijala uz božićne svijeće. Po pravilu se na večeru sakupljalo više obitelji koje su zajedno palile božićne svijeće. Božićna svijeća se obično gasila korom kruha umočenog u crno vino i to redoslijedom paljenja. Nakon večere i gašenja božićne svijeće veselje se uz vino i pjesmu znalo nastavljati do kasnih noćnih sati.

Božić u hrvatskom Stocu

Vrlo lijepi obićaji!
Sretan vam Božić, Sv. Stipan, Sv. Ivan i svi svetci!

Ove tri mise su se u Bosni održavale često zajedno u ponoć sve jedna iza druge. Samo su se u župnim crkvama održavale kao jutarnja, rana i podnevna

Evo malo gledam braću Srbe, večeras im Badnjica. Koliko god ti naši običaji bili slični što se tiče same vjere Hrvati katolici su daleko trezveniji u vjeri od Srba.
Slušam na tvu. Rijetko tko spominje otajstvo Božića. Kad pitaš prosječnog srbina šta je Badnji dan većinom u 99 % slučajeva samo nabrajaju te površinske tradicijske običaje, tipa pečenke, badnjaka itd itd... I drže se tih nevažnih narodnih običaja ko svetog pisma, a izgleda ni SPC nije dalje odmakla
Nekako imam osjećaj da nije pečenke i badnjaka kod njih nebi ni Božića bilo

Ne znam koliko su Hrvati u tom cirkusu božića "bolji"(a mislim da nisu) , ali mogu reći da je jako dobro što je suština u pečenju,alkoholu,gorećem drvetu,koljivu,... i "nevažnim" narodnim običajima , jer ako se zaista okrenu suštini te proklete vere , onda je to talibanizacija i kuku nama svima a bogami i vama.

Tko o čemu Joe o vjeri. @Joe bolan ne bio sagorjećeš od tolike mržnje prema Bogu. Dabogda ti djeca popovi bili. (šalim se).
Ne budi ograničenoga duha, otvori svoje srce. Vjera nije stvar znanosti već srca, kao i ljubav koja je isto iznad materijalnog. Odreći se vjere znači isto kao i odreći se ljubavi i prihvatiti čisti materijalizam. A čovječanstvo za to nije još spremno. Jesi ti toga svjestan?

Badnji dan.

Srce je pumpa za krv , a ljubav i čovečnost je stvar razuma , jer ako je stvar pumpe za krv i ako je pumpa za krv bitnija nego mozak onda imamo velike posledice zbog toga , i na to ja aludarima svo vreme jer zbog toga što narod misli pumpom za krv to iskorišćavaju zlikovci(popovi i razni demagozi) vrlo racionalno zarad svoga ćara.

Ne mrzima ja boga , jer ne mogu mrzeti nešto što ne postoji ili za čega nema dokaza da postoji , ja ne volim religiju a ona nema veze sa bogom.

Čovečanstvo je ucenjeno pumpom za krv , i upravo zbog pumpe religija i postoji , lai fala dragom deda mrazu pa neki nisu toliko ludi i blesavi da ih srce vodi kroz život nego razum i moral koji potiče samo od razuma a ne srca.

Odjebi i ne pogani i skrnavi ove teme nama vernicima dragim, sotonisto i bezbozniku. Sikter bre....

Joe ima i pametni, nije sve rekao da je pogresno.. u pravu je momak