Ovdje je dobro istaknuti da su vlasnici ove grupacije švedski Hrvati (obitelj Pervan)

Da budem malo konkretniji. Jbt, pa ovaj lik je čudo, pročitajte ovo podebljano.

copy paste:
"Darko Pervan (Zagreb, 1947.) - hrvatski poduzetnik i inovator, osnivač Pervanovo grupe i "Välinge Innovation AB"

Rođen je u Zagrebu. Splićanin po ocu i Konavljanin po majci. Godine 1954. obitelj se seli u Švedsku na poziv plivačkog saveza koji njegovom ocu nudi mjesto trenera švedskog olimpijskog tima.

Godine 1977. Darko Pervan nalazio se na čelu tima stručnjaka koji su na njegovu inicijativu osmislili, izumili i komercijalizirali prvi laminat. Godine 1993. patentirao je horizontalno spajanje podnih obloga t.zv. klik sustavom, koji se danas koristi u 92% svih takvih podova. Godine 1994. osnovao je švedsko poduzeće Valinge Innovation AB i razvio izum klik spajanja podnih obloga od drva, laminata i plastike bez uporabe ljepila. To je vodeća tvrtka u svijetu u podnoj industriji i industriji namještaja s 170 tvrtki nositelja licenci i 1500 patenata registriranih širom svijeta.

Kupio je velik broj nekretnina na području Dubrovnika, koje uključuju: atraktivnu vilu "Kuća starog kapetana", ljetnikovac Kazbek iz 16. stoljeća, više građevinskih zemljišta u Dubrovniku, dvije kuće u povijesnoj jezgri Grada, tri povijesna zdanja u Slanome, kao i luksuzno uređena kuća u Čilipima koju je kupio od Tereze Kesovije te 17 luksuznih apartmana u novoizgrađenim vilama na predjelu Solitudo u Lapadu.[4]

U rujnu 2016. kupio je drvnu industriju "Tehno drvo" s pogonima u Ogulinu i Bjelovaru. Promijenio je naziv poduzeća u "Bjelin", koja je izvedena iz imena gradova Bjelovar i Ogulin.

Veliki naklon Pervanu, nažalost jedan od rijetkih uspješnih primjera ulaganja dijaspore. Naš polusocijalistički sistem je sve napravio da Hrvatsku pretvori u zemlju antipoduzetničke klime di nitko ne želi ulagat. Lik je ocito strašno tvrdoglav i uporan kad je mimo svih zapreka uspio uspjesno pokrenot nešto kod nas i to u Lici.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/aktualn ... i-15006022

U Rijeci najveće ulaganje u povijesti INA. Bit će zanimljivo popratit, ogroman zahvat.

VELIKA SVJETSKA GRUPACIJA PREUZELA ZAGREBAČKI FIVE ZA ČETVRT MILIJARDE KUNA
Britanci će im isplatiti dio u novcu, a ostatak kroz razmjenu dionica i buduću nagradu za nastavak uspješnog razvoja Fivea



Endava, britanska tvrtka specijalizirana za pružanje softverskih rješenja za digitalnu transformaciju preuzela je drugog najvećeg proizvođača mobilnih aplikacija u Hrvatskoj i tvrtku s jakim fokusom na rješenja digitalnog marketinga, zagrebački Five.

Hrvatska tvrtka, koja je u Sudskom registru upisana kao Pet minuta, prodana je Endavi za 40 milijuna dolara, odnosno četvrt milijarde kuna. Partneri u Fiveu, Viktor Marohnić, Luka Abrus i Sven Marušić, ostat će nakon preuzimanja na prijašnjim funkcijama, a Britanci, koji su bili jedan od desetak zainteresiranih kupaca, isplatit će im dogovoren iznos djelom u novcu, a ostatak kroz razmjenu dionica i buduću nagradu za nastavak uspješnog razvoja Fivea.

Ova akvizicija drugi je najveći exit na domaćem tržištu, nakon što je lani švedska Stillfront grupa preuzela Nanobit za gotovo milijardu kuna. Exit Fivea ujedno je veći od dosadašnjih akvizicija u IT sektoru u Hrvatskoj, gdje je primjerice HT kupio Iskon za 100 milijuna kuna, Combis za oko 200 milijuna kuna i ABB kupio Exor za 200 milijuna kuna.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/next/ve ... a-15055284

Novi veliki korak za Rimca: Porsche uložio još 70 milijuna eura u njegovu firmu



Od prvog Porscheovog ulaganja 2018. godine, tim Rimac Automobila udvostručio se na gotovo 1000 zaposlenih.

Porsche je u tvrtku Rimac Automobili uložio još 70 milijuna eura, čim se su povećali udio u hrvatskoj tvrtki s 15,5 na 24%. Iz Rimca kažu da se ovime osnažuje njihov položaj kao tvrtke specijalizirane za razvoj tehnologija i proizvodnju ključnih sustava za tržište električnih vozila visokih performansi.

Od prvog Porscheovog ulaganja 2018. godine, tim Rimac Automobila udvostručio se na gotovo 1000 zaposlenih, a hrvatsko tehnološko poduzeće nastavilo je razvijati i proizvoditi sustave električnih pogonskih sklopova, baterija, sustava infotainmenta i drugih komponenata povezanih s elektrifikacijom za mnoge proizvođače automobila. Rimac Automobili sada surađuju s vodećim proizvođačima automobila, uključujući Hyundai, Kia, Porsche, Aston Martin, Automobili Pininfarina, Koenigsegg i mnoge druge.

https://www.poslovni.hr/domace/novi-vel ... mu-4276605

LUKSUZNE JAHTE IZ RIJEKE! Nedavno otvoren Lürssen dizajn center Kvarner zaposlit će 200 ljudi!



Iako je percepcija javnosti da je brodogradnja u Hrvatskoj u prilično lošem stanju, postoji jedan njezin vitalni dio koji je itekako konkurentan i cijenjen na svjetskoj sceni te je u konstantnom uzlaznom trendu. Riječ je o brodograđevnom i strojarskom inženjerstvu, poslovima za koje je potreban kvalitetan, školovan i iskusan kadar, a plaće u tom segmentu su dosta iznad hrvatskog prosjeka. Upravo za takve poslove Rijeka se pozicionirala kao hub za koji Tehnički fakultet producira kadrove, a tvrtke u kojima stječu iskustva i napreduju koriste svaku priliku da ih zaposle odmah nakon diplome. Mnoge tvrtke zapošljavaju studente tehničkih fakulteta već tijekom studija ne bi li izbrusili njihova znanja i vještine do same diplome, piše Luka Benčić za novac.zabranjeni.hr.

Procjenjuje se da u sektoru inženjerstva u brodogradnji u Rijeci trenutačno radi između 800 i 1000 ljudi, a aktivno je pedesetak tvrtki, od kojih najveća ima više od 100 zaposlenika. Taj sektor plod je 3. maja i nekadašnjeg Brodoprojekta, iz kojih su 90-ih niknule prve privatne tvrtke za brodograđevno inženjerstvo. Dobar glas koji je riječke inženjere pratio u inozemstvu osigurao im je prve poslove, orijentiravši ih prema izvozu. Budući da obim posla u sektoru raste, raste i potražnja za inženjerima, tako da se radi o vrlo poželjnim radnim mjestima. Iako sve to djeluje idealno, postoje i određeni nedostaci koji su povezani sa sudbinom hrvatskih brodogradilišta – ona su nekada radila cjelovit proizvod, od dizajna do elektrike i stolarije, dakle sve detalje koji su hranili cijelu mrežu kooperanata. Smanjenjem opsega posla u brodogradnji suzio se i prostor u kojem zaposlenik razvija svoje vještine i know-how.

https://riportal.net.hr/luksuzne-jahte- ... 200-ljudi/

Šibenik: Otvoren Adriatic Business centar – u inkubatoru će svoj posao razvijati 50 novih poduzetnika



U Šibeniku je u utorak, 23. veljače svečano otvoren Adriatic Business centar – ABC. Centar je otvorio Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u nazočnosti ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Tramišak, ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, župana Gorana Pauka, gradonačelnika Šibenika Željka Burića te brojnih drugih visokih uzvanika.

„Poduzetničkim centrom koji danas otvaramo Šibensko-kninska županija dobila je suvremenu poslovnu zgradu za pedesetak inovativnih poduzetnika koja će postati inkubator ideja za gospodarski razvoj županije. Ovaj projekt vrijedan 20 milijuna kuna je dokaz koristi našeg članstva u Europskoj uniji koje je u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji izuzetno dobro iskorišteno za razvoj poduzetničke infrastrukture, kao i za revitaliziranje kulturne baštine.“, kazao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Nakon poduzetničko-inovatorskog centra Trokut, koji je otvoren u rujnu, radi se o drugom centru u manje od pola godine, dodao je premijer, što pokazuje da Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik, osim revitalizacije kulturne baštine, daju snažnu potporu poduzetništvu i gospodarstvu, što je na tragu Programa Vlade.

Projektom uspostave Adriatic Business centra koji je u 100 %-tnom iznosu financiran europskim sredstvima, rekonstruirana je poslovna zgrada nekadašnje tvornice TLM ukupne površine 1.618m2 s pripadajućim parkingom od 2.348 m2 . Potpuno je opremljeno 26 poslovnih ureda, uspostavljeno sedam radnih stanica, opremljene su velika konferencijska i dvije manje dvorane za sastanke kao i studiji za režiju, odnosno produkciju i post-produkciju audiovizualnih sadržaja.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske nakon svečanost otvorenja posjetio je pogone tvrtke Impol TLM d.o.o. čija su proizvodna ulaganja uvrštena među strateške projekte Republike Hrvatske.

https://gradonacelnik.hr/vijesti/sibeni ... duzetnika/

Unatoč teškoj godini tvrtka Končar udvostručila neto dobit
Po podacima iz izvješća, lani je najznačaniji izvoz ostvaren na tržištu Švedske, u iznosu od 259,6 milijuna kuna



Grupa Končar u prošloj je godini ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od gotovo 3,2 milijarde kuna, što je za 6,8 posto više nego 2019. godine, dok je neto dobit i više nego udvostručena i iznosi 115,2 milijuna kuna, pokazuje u srijedu objavljeno poslovno izvješće Končara.

"Unatoč brojnim negativnim utjecajima koje je pandemija prouzročila (rast cijena sirovina i usluga prijevoza, otežano ugovaranje novih poslova zbog zabrane i ograničavanja putovanja) grupa Končar je u 2020. godini ostvarila dobre rezultate i u najvećoj mjeri ostvarila zadane planove. Uz predanost svojih zaposlenika, kompanija je potvrdila da je dovoljno agilna i sposobna prilagoditi se nepredviđenim i izvanrednim situacijama", ističe predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Gordan Kolak u komentaru izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burz. Po podacima iz tog izvješća, ukupni konsolidirani prihodi grupe Končar u prošloj su godini iznosili 3,19 milijardi kuna i veći su 202,4 milijuna kuna, ili 6,8 posto u odnosu 2019. godinu. Ukupni rashodi rasli su sporije, za 5,5 posto, na 3,08 milijardi kuna. Dobit prije poreza iznosi 111,2 milijuna kuna i više od dvostruko je veća od ostvarenog u prošloj godini, ističu iz Končara. Po podacima iz izvješća, neto dobit grupe Končar u prošloj je godini iznosila 115,2 milijuna kuna, što je za 63,1 milijun kuna, ili za čak 121,3 posto više nego u 2019. godini.

Iz Končara u izvješću ističu da je dio tvrtki iz tog sustava lani ostvarila značajno veće prihode, i to bez obzira što najveći dio proizvodnje plasiraju na inozemna tržišta na kojima su se također provodile mjere izazvane pandemijom. Tako su prihodi od prodaje proizvoda i usluga lani iznosili 2,97 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu ranije porast za 5,8 posto, ili za gotovo 162 milijuna kuna. Pritom su na domaćem tržištu ostvareni prihodi u iznosu od 1,12 milijardi kuna, što je pad za 3,1 posto u odnosu na godinu ranije, dok su prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnom tržištu porasli za 12,1 posto, na 1,85 milijardi kuna. "Uz dobre financijske rezultate, Končar je tijekom 2020. godine realizirao brojne poslove na inozemnom ali i domaćem tržištu. Udio izvoza u ukupnim prihodima od prodaje iznosi više od 62 posto od čega dvije trećine u zemlje Europske unije. Upravo to je pokazatelj konkurentnosti proizvoda i rješenja grupe Končar u području energetike i transporta", ističe predsjednik Uprave Končara u komentaru izvješća.

https://www.vecernji.hr/biznis/unatoc-t ... it-1471593

Vukovar: Njemački investitori osnovali tvrtku u Gospodarskoj zoni; do kraja ove godine planiraju zaposliti 50 radnika

Gradonačelnik Grada Vukovara posjetio je novosonovanu tvrtku Walter König koja se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija i njihovih dijelova.

Tvrtka je osnovana krajem 2020. godine te trenutno zapošljavaju 13 djelatnika. Do travnja očekuju zapošljavati 30 djelatnika, a do kraja 2021. godine 50. Svoje metalne konstrukcije za oblaganje strojeva izrađuju u hali dostatnoj za 100 djelatnika. Iznajmili su je na deset godina te planiraju ostati i razvijati se u Vukovaru šireći proizvodnju i na druge proizvode namijenjene inozemnom tržištu. Kako kaže naš njemački investitor gospodin Dierk Mohr, u Vukovar je došao prepoznavši izvrsnu poslovnu klimu koju nudimo te je iznimno zadovoljan svojim radnicima.
„Uvidjeli smo potrebu proširiti naše poslovanje izvan Njemačke. Odlučili smo se na Vukovar zato što je u Europskoj uniji, radna snaga je dostupna i to je dobra situacija za našu tvrtku da upravo ovdje započne svoj rad. Također, imamo poticaje i jako dobar odnos i podršku od Grada Vukovara tako da nam je jako drago da smo ovdje,“ rekao je gospodin Mohr ističući kako već sada imaju više narudžbi nego li mogu proizvesti tako da moraju zapošljavati. Epidemija im je napravila probleme, no sada se oporavljaju više nego li su očekivali tako da će primati i radnike koje će biti potrebno prvotno obučiti.

Prije 7 godina u Gospodarskoj zoni bilo je zaposleno 80 osoba, a danas gotovo 500 što je povećanje od 500%

„Ono što smo najavljivali sada se ostvaruje. 1000 novih radnih mjesta smo ostvarili, a u odnosu na siječanj 2020. imamo 153 radna mjesta više u gradu Vukovaru. I našeg novog njemačkog investitora doveli smo sami. vukovarsko gospodarstvo raste, gospodarska zona se promijenila. Još jednom cijeloj Hrvatskoj šaljemo lijepe poruke iz Vukovara. Sve se može ako se hoće, a brojke to dokazuju,“ zaključio je gradonačelnik Ivan Penava.

Zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček izrazio je svoje zadovoljstvo jer je od prvog kontakta s predstavnicima tvrtke Walter König prije godinu dana do danas investicija realizirana.
„Posebice nas raduje što jer riječ o stranim investitorima jer dokazuje kako je Vukovar mjesto poželjnog ulaganja i mjesto koje investitorima omogućava da u što kraćem roku realiziraju svoje ideje. Do kraja godine ovdje će s iznadprosječnim plaćama biti zaposleni Vukovarci i građani okolnih mjesta. Grad Vukovar više nije grad slučaj nego grad ugodnog i kvalitetnog življenja, a to potvrđuju upravo ovakve investicije iz zapadne Europe,“ istaknuo je zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček izražavajući zadovoljstvo što je Vukovar prepoznat kao grad kvalitetnog ulaganja, zakonskih prednosti, poticajnih mjera i suradnje.

https://gradonacelnik.hr/vijesti/vukova ... 0-radnika/

JGL postao najveća hrvatska farmaceutska kompanija: Prihodi JGL Grupe premašili milijardu kuna



– JGL Grupa je, sukladno konsolidiranim, nerevidiranim financijskim rezultatima za prošlu godinu, premašila milijardu kuna ukupnih prihoda, ostvarivši time rekord u dosadašnjem poslovanju i to u najtežoj godini za biznis diljem svijeta. Zahvaljujući brzoj i uspješnoj prilagodbi poslovnih prioriteta, kao i svih zaposlenika novim uvjetima rada u pandemijskoj krizi, JGL Grupa bilježi dvoznamenkasti rast, a s 1.020 milijuna kuna ukupnih prihoda postaje najveća hrvatska farmaceutska kompanija.

„Usprkos otežanom i smanjenom pristupu zdravstvenoj zaštiti u svim državama u kojima poslujemo, padu vrijednosti lokalnih valuta od oko 30 posto na našim najvećim tržištima, te posljedično padu kupovne moći stanovništva, u 2020. godini smo ponovno nadmašili sami sebe. Prelazak magične granice od milijardu kuna ukupnih prihoda svrstava nas u grupu od dvadesetak najvećih proizvođačkih kompanija u Hrvatskoj. Ponosan sam što ovim rezultatom postajemo i najveća hrvatska farmaceutska kompanija i to upravo u godini u kojoj slavimo 30 godina JGL-a i 10 godina jednog od naših ključnih brendova, Meralysa“, ističe Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, dodajući kako je prošlogodišnja stopa rasta na razini Grupe niža od one prije pandemije, ali i da su njome, s obzirom na okolnosti, izrazito zadovoljni.

U osnovnom, farmaceutskom poslovanju, JGL je u 2020. godini također zabilježio dvoznamenkasti rast prihoda. Poslovni prihodi premašili su 800 milijuna kuna, uz povećanje EBITDA marže za više od jedan postotni poen, na 18,6 posto. Rast operativne dobiti i smanjenje zaduženosti kroz otplatu postojećih kreditnih obveza su nadmašili pad likvidnosti, prvenstveno na hrvatskom tržištu, tako da je faktor zaduženosti (neto dug/EBITDA) tijekom godine smanjen s 2,8x na 2,2x EBITDA.

„Lanjska godina nam je pokazala koliko je ključno imati jasan strateški okvir, a istovremeno ostati brz i agilan u prilagodbi i donošenju odluka koje ovise o iznimno nestabilnim tržišnim okolnostima. U JGL-u smo, tijekom svega dva tjedna od pojave pandemije koronavirusa, prešli na zajedničku komunikacijsku i kolaboracijsku platformu, uključivši sva naša tržišta, od Alma Ate, preko Moskve i Rijeke, pa do Skoplja. Tijekom cijele godine, zaštita zdravlja zaposlenika i njihovih obitelji bila je ključni prioritet. Cijeli JGL tim je pokazao maksimalnu ozbiljnost i odgovornost u primjeni internih, restriktivnih protuepidemijskih mjera zbog kojih smo uspjeli održati stabilnost kompanije, kontinuitet poslovanja i opskrbe tržišta“, naglašava Vučić.


Prošle je godine tako JGL ostvario rast u sva tri korporativna strateška terapeutska područja - gripi i prehladi, oftalmologiji i dermatologiji. Portfelj proizvoda kompanije uspješno je odgovorio na potrebe kupaca - sprejevi za nos Aqua Maris na sprječavanje zaraze COVID-19, kapi za suho oko Vizol S na povećani boravak u zatvorenim prostorima i rad pred digitalnim ekranima, te Aknekutan protiv akni na uvijek prisutnu želju za samouvjerenim izgledom.


Prema udjelima u neto prodaji, Rusija je i dalje najveće tržište JGL-a s 39 posto udjela, slijede B2B poslovanje i tržište Hrvatske, a koje prate Ukrajina i Kazahstan. Kad je o brendovima riječ, Aqua Maris nosi 36 posto udjela u prodaji, slijedi sve značajniji B2B portfelj s 15 posto, zatim Aknekutan i Meralys, svaki s po sedam posto udjela te Vizol S, čiji je udio u prodaji udvostručen tijekom 2020. godine. Također, tijekom prošle godine neometano je, u oba smjera, nastavljena poslovna suradnja sa strateškim partnerom, poljskom farmaceutskom kompanijom Polpharma. S jedne strane su se uspješno nastavili transferi razvojnih i komercijalnih projekata, dok je s druge strane realizirano lansiranje Vizola S i Viseta na tržištu Poljske.

– JGL Grupa je, sukladno konsolidiranim, nerevidiranim financijskim rezultatima za prošlu godinu, premašila milijardu kuna ukupnih prihoda, ostvarivši time rekord u dosadašnjem poslovanju i to u najtežoj godini za biznis diljem svijeta. Zahvaljujući brzoj i uspješnoj prilagodbi poslovnih prioriteta, kao i svih zaposlenika novim uvjetima rada u pandemijskoj krizi, JGL Grupa bilježi dvoznamenkasti rast, a s 1.020 milijuna kuna ukupnih prihoda postaje najveća hrvatska farmaceutska kompanija.

„Usprkos otežanom i smanjenom pristupu zdravstvenoj zaštiti u svim državama u kojima poslujemo, padu vrijednosti lokalnih valuta od oko 30 posto na našim najvećim tržištima, te posljedično padu kupovne moći stanovništva, u 2020. godini smo ponovno nadmašili sami sebe. Prelazak magične granice od milijardu kuna ukupnih prihoda svrstava nas u grupu od dvadesetak najvećih proizvođačkih kompanija u Hrvatskoj. Ponosan sam što ovim rezultatom postajemo i najveća hrvatska farmaceutska kompanija i to upravo u godini u kojoj slavimo 30 godina JGL-a i 10 godina jednog od naših ključnih brendova, Meralysa“, ističe Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, dodajući kako je prošlogodišnja stopa rasta na razini Grupe niža od one prije pandemije, ali i da su njome, s obzirom na okolnosti, izrazito zadovoljni.

U osnovnom, farmaceutskom poslovanju, JGL je u 2020. godini također zabilježio dvoznamenkasti rast prihoda. Poslovni prihodi premašili su 800 milijuna kuna, uz povećanje EBITDA marže za više od jedan postotni poen, na 18,6 posto. Rast operativne dobiti i smanjenje zaduženosti kroz otplatu postojećih kreditnih obveza su nadmašili pad likvidnosti, prvenstveno na hrvatskom tržištu, tako da je faktor zaduženosti (neto dug/EBITDA) tijekom godine smanjen s 2,8x na 2,2x EBITDA.

„Lanjska godina nam je pokazala koliko je ključno imati jasan strateški okvir, a istovremeno ostati brz i agilan u prilagodbi i donošenju odluka koje ovise o iznimno nestabilnim tržišnim okolnostima. U JGL-u smo, tijekom svega dva tjedna od pojave pandemije koronavirusa, prešli na zajedničku komunikacijsku i kolaboracijsku platformu, uključivši sva naša tržišta, od Alma Ate, preko Moskve i Rijeke, pa do Skoplja. Tijekom cijele godine, zaštita zdravlja zaposlenika i njihovih obitelji bila je ključni prioritet. Cijeli JGL tim je pokazao maksimalnu ozbiljnost i odgovornost u primjeni internih, restriktivnih protuepidemijskih mjera zbog kojih smo uspjeli održati stabilnost kompanije, kontinuitet poslovanja i opskrbe tržišta“, naglašava Vučić.

https://kanal-ri.hr/vijesti/jgl-postao- ... -milijardu

manji su od Plive jedno 5 puta, a približni veličini Belupa, možda misle najveća privatna hrvatska farmaceutska kompanija.

Hrvatski IT sektor koncentriran u Zagrebu gdje je čak 80 posto tvrtki i najveći dio prihoda

Hrvatska gospodarska komora predstavila je Analizu hrvatske IT industrije koja pokazuje da je u 2019., ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao 27 milijardi kuna uz godišnji rast od 12,4 posto. U zadnjih pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao je po godišnjoj stopi od 11,2 posto, ali iako je u domaćim okvirima IT industrija perjanica gospodarstva, još uvijek značajno zaostaje za međunarodnom konkurencijom u okviru EU.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš istaknuo je da Udruženje za IT koje djeluje u sklopu Komore želi biti partner izvršnoj vlasti u procesu osiguravanja kvalitetnoga nacionalnog plana digitalne transformacije, uz 80 posto sredstava za privatni sektor. „Većina EU članica je uključila digitalizaciju u S3 strategije kako na državnoj tako i na regionalnoj razini. EU je odlučila da se 20 posto sredstava iz financijskih omotnica koristi isključivo za digitalizaciju. Time su odgovorili na pitanje je li IT industrija strateška. Nadamo se da će i Hrvatska učiniti isto“, poručio je Radoš.

Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT HGK, smatra kako je analiza izuzetno važna za ostvarivanje ciljeva Udruženja. „Jedan od tih ciljeva je da IT bude prepoznat kao vertikalna industrija u strategiji pametne specijalizacije jer svojim proizvodima pokazujemo da to možemo biti. To će nam omogućiti kvalitetnije ulaganje u istraživanje i razvoj te nam pomoći da ostvarimo eksponencijalni rast. Analiza također može poslužiti kao odličan temelj da vidimo gdje smo kao društvo u odnosu na IT industriju i da napravimo plan za digitalnu transformaciju. IT to može, može transformirati gospodarstvo, samo je važno da sredstva budu dobro usmjerena. U konačnici, jako je važna suradnja između javnog i privatnog sektora kako bi stvorili najbolje moguće okruženje. To možemo napraviti tako da svatko od nas pita – kako ja mogu pridonijeti jer ćemo tako zajedno ostvariti pomak prema naprijed“, kazao je Mrvoš

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić je naglasio da se COVID-19 pandemija pokazala kao akcelerator u primjeni digitalnih rješenja i u privatnom i u javnom sektoru. „Stoga nije prehrabro za reći da nas je na jedan način ova epidemija natjerala da napravimo veliki ne samo mentalni nego i praktično primjenjiv skok kada govorimo o korištenju raznih digitalnih rješenja. Digitalizacija ne mijenja samo određene segmente poslovanja i pojedine industrije – ona u potpunosti utječe na sve sfere društva i gospodarstva, kako u tehnološkom, tako i u organizacijskom pogledu“, rekao je Gršić, uz napomenu da privatni sektor mora biti predvodnik digitalne transformacije.

Analiza koju su detaljno predstavili Boris Žitnik, direktor OmniaConsulta i Tomislav Bronzin iz Udruženja za IT HGK, pokazala da je domaća IT industrija izrazito koncentrirana u Gradu Zagrebu koji predstavlja 80 posto ukupnog sektora, dok na ostatak Hrvatske otpada 20 posto. U Zagrebu se ostvaruje 21,37 milijardi kuna prometa, što je gotovo četiri puta više od zbroja prihoda svih ostalih županija. IT sektor je u 2019. zapošljavao 33.000 djelatnika, uz godišnji rast od 9,1 posto, a opet prednjači Zagreb s 20.810 IT radnika, odnosno 63 posto od ukupnog broja zaposlenih u branši.

Slična je situacija i s prosječnom mjesečnom netom plaća u IT industriji. Ona je na razini cijele zemlje u 2019. iznosila je 8.582 kune neto, što znači da je gotovo 50 posto veća od prosjeka cijelog gospodarstva. No, valja istaknuti kako na državni prosjek jako utječe Zagreb s 9,734 kuna (jedini iznad državnog prosjeka), dok je s druge strane spektra, u Ličko-senjskoj županiji prosjek tek 3.999 kuna.

Novostvorena vrijednost (bruto dobit + troškovi osoblja + amortizacija) IT industrije u 2019. dosegla je 8,71 milijarde kuna, uz godišnji rast od 15,2 posto. U posljednjih pet godina raste po stopi od 12,8 posto godišnje, što je sastavnica BDP-a koja daleko najbrže raste. Udio novostvorene vrijednosti u društvenom brutoproizvodu 2019. dosegao je 2,1 posto, što je 0,7 postotnih bodova više nego u 2014. godini. IT industrija, koja je rasla četiri puta brže negoli BDP Hrvatske, time se potvrđuje kao perjanica našega gospodarstva.

Izvoz je dosegao je 8 milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, a zadnjih pet godina raste po stopi od 14,9 posto godišnje. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8 posto u 2019. Hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom koju iskorištavaju razvijatelji softvera, novi val brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikrotvrtki (velikim dijelom u stranom vlasništvu), čiji godišnji rast prometa i izvoza često prelazi i 50 posto.

Još jedan pozitivan pokazatelj su i ulaganja hrvatske IT industrije u istraživanje i razvoj (IR) koja snažno rastu. Službene brojke DZS-a upućuju na to da IT industrija u IR investira daleko više od ostatka poslovnog sektora. Od 2016. do 2018. godine IT industrija povećala je broj zaposlenih na poslovima IR-a za gotovo 134,6 posto, dok su uložena sredstva porasla za 135,3 posto.

Unatoč svemu tome, značajno zaostajemo za međunarodnom konkurencijom iz EU28 zemalja. Iako relativno brzo rastemo, rastu i drugi pa bi nam tako, da dosegnemo EU28 prosjek u sljedećih pet godina, bio potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa (kompozitni pokazatelj desetak indikatora per capita za razdoblje od 2012. do 2018. godine) od 17,2 posto.

Hrvatska IT industrija sastoji se od tri glavna segmenta: pružanja IT usluga, proizvodnje IT opreme i trgovine IT proizvodima. Po strukturi ukupnih prihoda daleko najveći dio otpada na IT usluge – više od 70 posto, na trgovinu oko 26 posto, a na proizvodnju preostalih 3 posto.

Analiza pokazuje i da se nastavlja trend raspršenosti domaćeg IT sektora, što se posebno odnosi na IT uslužna poduzeća. Sve je veći broj softverskih „obrtnika“ u odnosu na „tvornice“, a kako su porezni propisi omogućili povoljniji porezni tretman novim malim poduzećima, mnogi su osnovali vlastite tvrtke i počeli raditi u njima za istog poslodavca.

Što se analize po županijama od 2008. do 2019. tiče, ako izuzmemo Grad Zagreb koji je očito priča za sebe, ostatak zemlje možemo raščlaniti na pet skupina:

U prvu spadaju županije s tradicionalno jakom informatičkom bazom, koje, naročito zadnjih pet godina, pojavom novih tvrtki bitno poboljšavaju svoje performanse. To su Istarska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Zagrebačka županija. U njima se o prožimanju „stare“ i „nove“ informatičke industrije uz dodatnu dinamiku koju daje val novih brzorastućih, u pravilu izvozno orijentiranih tvrtki. Te županije bilježe visoke stope rasta ukupnog i prihoda, kao i strelovit rast izvoza uz visoke udjele izvoza u ukupnom prometu. To je posebno značajno jer hrvatsko je tržište izrazito malo, i za postizanje ekonomike razmjera, za informatičke je tvrtke, neophodno ići na vanjska tržišta.

Druga skupina su županije s relativno jakom informatičkom bazom, koje su ostale na tradicionalnoj industriji s ispodprosječnim rastom i padajućim udjelom u domaćoj IT industriji. U tu grupu spadaju Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Sisačko-moslavačka županija.

Treću grupu čine županije s relativno niskom informatičkom IT bazom, koje su početkom rada nekoliko tvrtki naglo povećale svoje performanse i udjele u IT industriji zemlje. Tu spadaju Brodsko-posavska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija

Županije u kojima jedna tvrtka praktički predstavlja njenu IT industriju (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivnička-križevačka) i gdje performanse te tvrtke daju i dinamiku ukupne IT industrije županije su četvrta skupina, a petu čine županije u kojima je IT industrija još uvijek u povojima (Ličko-Senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska).

https://www.ictbusiness.info/poslovanje ... io-prihoda

Splićanin Roko Roić, suvlasnik jedne od najbrže rastućih IT tvrtki u Europi: Planirao sam imati 10 zaposlenih, ali munjevito rastemo. A na posao dolazimo samo srijedom



"Agency04" je IT tvrtka čiji je prihod tijekom posljednjih godinu dana rastao 40 posto i svoj profit najvećim dijelom ostvaruje izvozom.

Obveza zaposlenika je fizički doći na posao samo jednom tjedno, ako vam je ured nešto dalje, a tri puta ako živite blizu ureda. U tvrtki je zaposleno stotinjak ljudi čije prosječne plaće daleko premašuju hrvatski prosjek. Ovih dana otvara svoj ured u Splitu, u nastojanju da i Dalmaciju još intenzivnije poveže s rastućim globalnim IT tržištem.

Splićanin Roko Roić, suvlasnik IT tvrtke "Agency04", zadao si je upravo taj zadatak. Nakon studija u Zagrebu i uspješne karijere programera softvera, s Dubrovčaninom Domagojem Madunićem 2014. pokrenuo je zajedničku tvrtku. Planirali su imati desetak zaposlenih.

Kada su došli do brojke od 20, mislili su da je to kraj. No posao je nastavio rasti, a mladi poduzetnici odlučili su iskoristiti taj rast. Sada imaju sto zaposlenih, u šest godina rada. I tu, po svemu sudeći, ne namjeravaju stati.

Grad magnet

– Zagreb nam je dao početni društveni kapital. Tamo smo našli naših prvih sto ljudi, no ne želimo biti zagrebačka kompanija. Došlo je vrijeme da se okrenemo novim ciljevima. Split nam se činio najbolji izbor. Ima kvalitetna tehnička sveučilišta, veliko područje koje mu gravitira, tradiciju velikih tehničkih kompanija, kao i bogatu scenu neovisnih IT tvrtki.

Kod mene je tu, svakako, bila prisutna i emotivna komponenta. Već neko vrijeme planiram povratak u Split, valjda sam samo tražio izgovor – priznaje kroz smijeh za "Slobodnu" Roić.

Već traži članove svojeg splitskog tima, ljude koji žive u Splitu ili okolici, koji se namjeravaju tu doseliti ili se vratiti u Split.

– Split ima svoj šarm i svoje prednosti. To je grad magnet za život po mjeri čovjeka i obitelji. Zato i pokušavamo privući ljude izvana. To je naša relokacijska strategija. Split ima vjerojatno najbolje što Hrvatska može ponuditi za obiteljski život: dovoljno je velik da ima sve što treba, a opet dovoljno malen da te ne "proguta" prometom i velikim udaljenostima – pojašnjava nam Roić.

IT tvrtke na tržištu rada sve teže dolaze do kvalitetnog kadra. Potražnja je velika, a završenih studenata malo. Uz to, sveučilišni programi se često ne uspijevaju mijenjati jednakom brzinom kao što se mijenja razvoj tehnologije. To je i jedan od razloga zbog kojeg u "Agency04" ljude zainteresirane za posao nikada prvo ne pitaju što su studirali.

– Od kad smo osnovani, kod nas ni na jednom oglasu za posao nikad nije stajala istaknuta potreba za diplomom. Glavno nam je znanje i motivacija.
Stalno učenje

Ovo nije posao za svakog. Tu je potrebna visoka razina motivacije, ali i dječačka, odnosno djevojačka znatiželja. U ovom poslu znanje koje usvojite na sveučilištu nije zadnje znanje, jer za šest mjeseci morate neke stvari nanovo učiti – kaže Roić. "Agency04" gotovo sav svoj posao radi izvan granica Hrvatske i to softverske projekte za velike naručitelje.

– Naši projekti su kompleksni i često traju godinama. Jedan od primjera su sustavi internet bankarstva za banke. Ili veliki "fantasy football" sustav koji radimo na razini cijele Europe. Fokus nam je Java, mobilne i mrežne aplikacije – ističe Roić.

Pitamo ga koliki će biti ured u Splitu.

– Što veći to bolji. Nećemo se ograničavati – spremno odgovara Roić.

S prometom u 2020. od 23 milijuna kuna, i godišnjim rastom od 40 posto, prostora za razvoj i zapošljavanje novih programera ima. Deloitte ih je, uostalom, i uvrstio u jednu od najbrže rastućih IT tvrtki u srednjoj Europi, kao i u EMEA regiji, koja obuhvaća prostor europskog, bliskoistočnog i afričkog tržišta.

https://slobodnadalmacija.hr/split/spli ... om-1082240

U Zagrebu baš niče prava silicijska dolina, daleko najveći IT sektor u ovom djelu europe će bit.


Evo i moj skromni doprinos temi

Najveća solarna elektrana u Hrvatskoj gradit će se u Oroslavju

u Oroslavju bi trebala biti izgrađena solarna elektrana snage od 60 do 90 megavata. Prostirala bi se uz južnu stranu autoceste Zagreb-Macelj na površini od 600 tisuća četvornih metara i bila bi najveća u Hrvatskoj. Tvrtka “Solar Energy” u projekt bi uložila 350 milijuna kuna. Već su otkupili i značajan dio potrebnog zemljišta, a što je vidljivo iz povećanja prihoda od poreza na promet nekretnina u gradskom proračunu, potvrdio je gradonačelnik Emil Gredičak. Izrađeni su projekti i studije koji su pokazali da bi za dvije godine, Oroslavje moglo postati vodeći grad u razvoju održive energije. Također bi na račun proizvedene električne energije Grad mogao uprihoditi milijun i pol kuna godišnje. Zaposlilo bi se i dvadesetak djelatnika, a više tvrtki i obrtnika trebalo bi biti uključeno u izvođenje radova.

https://radio-stubica.hr/najveca-solarn ... oroslavju/

JANSSONIUS
U Brodosplitu porinut polarni kruzer



U Brodograđevnoj industriji Split obavljeno je porinuće Novogradnje 485, putničkog broda za krstarenja polarnim područjima, koji će nositi ime Janssonius. Kuma broda je Tanja Mravak, voditeljica skupine u Centru za autizam Split. Pozdrav brodu održao je dječak Karlo Kolak, korisnik usluga Centra za autizam.

Riječ je o brodu vrijednom oko 50 milijuna eura, namijenjenom za polarne ekspedicije, koji je ugovoren za krajnjeg naručitelja - tvrtku Oceanwide Expeditions - koja je specijalizirana za ekspedicijska putovanja na Antarktiku i Arktik. Brod je dugačak 108,6 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će mu dva glavna motora ukupne snage 4260 kW. Moći će ugostiti 194 putnika smještena u 81 kabinu, o kojima će brinuti 78 članova posade.

Značaj državnih jamstava

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić istaknuo je kako će 50 milijuna eura, koliko je vrijedan ovaj brod, ući u vanjskotrgovinsku bilancu Hrvatske i značajno doprinijeti izvozu. Vlada RH je izdavanjem jamstava omogućila financiranje gradnje ovog broda što znači da smo s punim pravom vjerovali u ovaj projekt, rekao je.

Uvjerili smo se da hrvatska brodogradnja, ako je orijentirana tržišnim uvjetima, može biti konkurentna na svjetskom tržištu i funkcionirati na pravi način. Naravno, ako se pozicionira u specijalnim nišama. Zato mi je drago da se Brodosplit našao na popisu brodogradilišta koji mogu raditi ovakve složene brodove - istaknuo je ministar Ćorić.

Predsjednik uprave Brodosplita Tomislav Debeljak istaknuo je značajan doprinos ove i prethodne Vlade koje su u periodu od 2017. do 2020. odobrile tri puta državna jamstva i to za Hondius, Ultramarine i Janssoniusa. Kazao je da bez tih jamstava ne bi mogli osigurati financiranje izgradnje tih brodova, niti zaposlenost te da se zahvaljujući tim jamstvima na kojima su svi zaradili Brodosplit pozicionirao među najveće svjetske igrače u tržišnom segmentu polarnih kruzera.

Novi poslovi

Debeljak je dodao da u svijetu nema tvrtke u brodograđevnom sektoru i sektoru naručitelja gradnje brodova koje ova kriza izazvana COVID-19 nije dotakla.

- Veliki broj njih je i potopila. Znatno su punija rezališta nego navozi brodogradilišta, narudžbe su usporile. I mi, kao i svi drugi imamo problema, ali se ne damo. Za svega nekoliko dana isporučujemo Novogradnju 487, koji je potpuno gotov i a jamstva državi i kredit HBOR-u odmah će biti vraćeni. Za nešto više od mjesec dana najveći jedrenjak na svijetu koji će uskoro ući u Guinnessovu knjigu rekorda ukrcat će svoje prve goste na kružnom putovanju oko velike Britanije. U ovom trenutku gradimo paralelno i četiri broda za Hrvatsku ratnu mornaricu, njenu Obalnu stražu čime smo posebno ponosni. A svjedoci smo da ovih dana postoji izniman interes za obalnim ophodnom brodom, odnosno, korvetu koju razvijamo - kazao je.

Debeljak je otkrio da u Brodosplitu očekuju i skoro stupanje na snagu nedavno potpisanog ugovora za gradnju Field Development Vessel-a, broda posebne namjene za radove na moru čija vrijednost dostiže skoro 400 milijuna eura te odmah nakon toga i najveće jahte na svijetu za koju će vrijednost radova u Brodosplitu biti skoro dva puta veća od vrijednosti broda posebne namjene.

- Pred potpisivanjem smo ugovora za još neke projekte. Sa svime što razvijamo i radimo iskoračit ćemo u novu dimenziju brodogradnje, te ponovo pokazati i dokazati umijeće naših ljudi - istaknuo je Debeljak koji je otkrio da su pregovori sa Oceanwide Expeditions o gradnji još jednog sličnog broda u završnoj fazi .

https://www.zabranjeni.hr/vijesti/hrvatsk ... a-15057117

za 2 broda 1,2 milijarde eura, tako se već može.

Još kad bi Brodosplit dobio posao za Korvete i jednog dana Fregate. Ima da dominiramo morima.

Ta će bolan Kinez

Atlantic Grupa investira 50 milijuna eura u novu tvornicu Argete, trebat će im 150 zaposlenika




Novi proizvodni pogon bit će temeljen na najvišim standardima u prehrambenoj industriji.

Atlantic Grupa investira 50 milijuna eura u izgradnju nove tvornice Argete kod Varaždina, u poslovnoj zoni Kneginec, a u modernom proizvodnom pogonu s najvišim tehnološkim posao će naći do 150 novih zaposlenika, izvijestili su iz te kompanije u ponedjeljak.

Investicija je započela kupnjom građevinskog zemljišta od 41.000 četvornih metara poslovnoj zoni Kneginecu i odvijat će se u nekoliko faza, a novi proizvodni pogon prema planu bi trebao biti pušten u rad u roku od 15 mjeseci od ishođenja građevinske dozvole. Realizacijom svih faza projekta planirano je otvaranje i do 150 novih radnih mjesta.

Novi proizvodni pogon bit će temeljen na najvišim standardima u prehrambenoj industriji te najvišim principima u zaštiti okoliša, ističe se u priopćenju.

Poslovna zona Kneginec izabrana je za izgradnju nove tvornice na temelju niza kriterija kao što su geografska lokacija, prometna povezanost i razvijena infrastruktura, dostupnost kvalificirane radne snage, ali i primjena olakšica za skupinu proizvodnih djelatnosti, navode iz te grupe.
Iz Atlantic Grupe podsjećaju da imaju dvije suvremene tvornice za proizvodnju Argeta namaza – u slovenskoj Izoli te u Hadžićima u BiH, kao i uslužnu proizvodnju u američkom Harrisburgu za tržišta SAD-a i Kanade. No, rast i planovi širenja poslovanja namaza kao jedne od ključnih kategorija Atlantic Grupe ukazali su na potrebu izgradnje dodatnih proizvodnih kapaciteta.

Strateško poslovno područje Delikatesni namazi u ukupnom prihodu od prodaje Atlantic Grupe sudjeluje s 15,9 posto i iz godine u godinu ostvaruje dvoznamenkasti rast, tako da je u vrlo izazovnoj 2020. godini ovo područje raslo zavidnih 15,1 posto u odnosu na godinu ranije, navodi se u priopćenju.

https://www.poslovni.hr/kompanije/atlan ... ka-4278923

Veliki projekt Atlantic Grupe i Gideon Brothersa za razvoj i testiranje novih proizvoda



Roboti i vozila koje pogoni tehnologija Gideon Brothersa trenutno rade u skladištima i pogonima nekih od najvećih hrvatskih, europskih i globalnih kompanija u proizvodnom, logističkom i maloprodajnom sektoru.

Atlantic Grupa i Gideon Brothers pokrenuli su projekt razvoja inteligentne modularne platforme za upravljanje procesima u logistici, uključujući i posebno rješenje za integraciju autonomnih mobilnih robota u sustav za upravljanje skladištem (WMS). Središnji dio ovog istraživačko-razvojnog projekta su napredni roboti Gideon Brothersa koji će biti izravno povezani s WMS sustavom Atlantic Grupe u logističko-distributivnom centru u Velikoj Gorici te će poslužiti kao poligon za razvoj i testiranje novog proizvoda.

Gideon Brothers će u sklopu projekta raditi na razvoju takozvanog „swarm“ načina korištenja robota, kod kojeg roboti dolaze do korisnika u određenim zonama skladišta slijedeći naloge generirane izravno iz WMS sustava. Korisnici će na integriranom zaslonu kojim su roboti opremljeni moći očitati koje proizvode iz ‘svoje’ zone moraju postaviti na robota kako bi se kompletirala određena narudžba.
Jedan od ključnih ciljeva projekta je povećati učinkovitost i protočnost logističkih operacija kako bi se ublažio rizik nedostatka radne snage, posebno u razdobljima visoke potražnje.

„Čovjek je glavni stvaratelj vrijednosti u logističkim operacijama i to se u dogledno vrijeme sigurno neće promijeniti. Bliska suradnja ljudi i njihovih robotiziranih pomagača put je kojim možemo osnažiti dobavne lance u post-COVID eri i pomoći gospodarstvu da ublaži pritisak nedostatka radne snage i osigura resurse za rast. Naši roboti su tu da pomognu ”, istaknuo je Matija Kopić, glavni izvršni direktor i suosnivač Gideon Brothersa.
“Svjedočimo revoluciji robota u raznim industrijama, koju prate i promjene stavova. Oni više nisu prijetnja poslovanju ili egzistenciji radnika, već je iskustvo pokazalo da mogu biti koristan alat, radeći zajedno s ljudima kako bi ulogu čovjeka učinili lakšom, ispunjenijom i produktivnijom. Novim rješenjem i potpunom integracijom robota u logističke operacije želimo ne samo ublažiti nedostatak radne snage, već sustići sve kompleksnije zahtjeve tržišta i potrošača uz očuvanje stabilnosti i profitabilnosti poslovanja”, dodala je Darija Pizent, direktorica upravljanja lancem opskrbe u Atlantic Grupi.

S obzirom na veliki potencijal novog rješenja, dvije tvrtke su projekt prijavile na natječaj za sufinanciranje iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II, zajedno s akademskim partnerom, Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Osječko-zagrebačka tvrtka Gideon Brothers jedan je od pionira u području autonomne navigacije za mobilne robote. Tehnologija Gideon Brothersa se temelji na naprednoj 3D vizualnoj percepciji, nalik ljudskoj, zahvaljujući kojoj roboti mogu prepoznati različite objekte i razumiju što ih okružuje, te se tako lakše prilagođavaju svojoj okolini i uočavaju prepreke za siguran rad u bliskom kontaktu s ljudima.

Roboti i vozila koje pogoni tehnologija Gideon Brothersa trenutno rade u skladištima i pogonima nekih od najvećih hrvatskih, europskih i globalnih kompanija u proizvodnom, logističkom i maloprodajnom sektoru.

https://www.poslovni.hr/kompanije/velik ... da-4278921

Rimac otvara razvojni centar u Engleskoj

Osnivač Rimac automobila Mate Rimac najavio je danas otvaranje ureda za istraživanje i razvoj u Velikoj Britaniji.
Učinio je to prilikom sastanka s državnim ministrom za trgovinsku politiku Grega Handsa koji ga je posjetio u Svetoj Nedjelji.

Ured će se nalaziti u Warwick Enterprise Parku jugoistočno od Birminghama. Do kraja godine trebao bi zapošljavati 30 ljudi te surađivati s britanskom automobilskom industrijom i hrvatskim sjedištem tvrtke.
„Iako će nam Hrvatska uvijek biti dom, odlučili smo iskoristiti priliku i okupiti mali tim u Velikoj Britaniji, gdje automobilska industrija ima dugu povijest i visoku razinu stručnosti. Mišljenja smo da su britanski inženjeri prvoklasni u novim tehnologijama elektrifikacije vozila i buduće mobilnosti. Iako započinjemo s malim uredom, mogli bismo se značajno proširiti u godinama koje dolaze, radeći na budućim Rimac projektima te usko surađujući s našim timom inženjera, dizajnera i tehničara iz Hrvatske." - rekao je Mate Rimac.

Rimac Automobili već ima uske veze s Velikom Britanijom, s H.R. Owen grupom koja je dio globalne mreže partnera. Tvrtka je već isporučila tehnologiju za brojne britanske automobilske marke kao što su Aston Martin i Jaguar Land Rover, ali je i dobavljač mnogim najvećim svjetskim proizvođačima automobila, uključujući Hyundai, Porsche, Pininfarinu, Koenigsegg i druge.

Rimac Automobili će uskoro predstaviti svoj super sportski električni automobil C_Two, u svom konačnom obliku. Nakon višegodišnjeg procesa razvoja i testiranja, ući će u serijsku proizvodnju, ograničenu na 150 jedinica. Rimac C_Two imat će najveću brzinu od 412 km/h, ubrzanje do 100 km/h za manje od dvije sekunde, a do 300 km/h za 11.4 sekunde.

http://rep.hr/vijesti/tvrtke-i-trzista/ ... skoj/7544/

Zagrebačka tvrtka se širi: Od konstrukcija za Hitachi i Mitsubishi, do onih za fuzijske reaktore u Francuskoj



Radi se o pogonu veličine 15.000 m2 kojim jačaju proizvodne kapacitete/PD

Projekt je vrijedan 75 milijuna kuna, od čega su iz Europskog fonda za regionalni razvoj povukli 14,7.

Europski zrakoplovni konzorcij Airbus, njemački BMW, japanski Mitsubishi te francuske željeznice SNCF su samo neki od stalnih kupaca čeličnih konstrukcija zagrebačke tvrtke Bajkmont koja je upravo završila europski sufinanciran projekt gradnju svoje nove tvornice u Rugvici.

Kako ističe Miroslav Bajkovec, zamjenik direktora ove obiteljske tvrtke, Bajkmont je strateški usmjerio svoje poslovanje na nekoliko sektora te na izvoz kako bi zadržao stabilnost i kontinuitet poslovanja.

“Takva organizacija poslovanje omogućava stabilnost i kontinuitet poslovanja, jer kad u nekoj industriji dođe do zastoja, druga raste. Primjerice, prošle godine došlo je do pada potražnje u automobilskoj i avioindustriji, ali rastu željeznica, energetika i zaštita okoliša, a naročito IT industrija za koju tvrtka odrađuje sve više posla.

Tvrtka nije više mala, ali nije ni prevelika, tako da smo fleksibilni i brzo se možemo prilagoditi zahtjevima koje traže kupci i diktiraju uvjeti na tržištu”, kaže Bajkovec.

Iako im je građevinski sektor jedan od glavnih kupaca, usmjereni su kao dobavljači na još nekoliko industrija: zaštitu okoliša, energetiku, petrokemiju, avio i automobilsku industriju, željeznicu, IT industriju te logistiku.

Promjena smjera

Iako su dugo bili uglavnom fokusirani na domaće tržište, zadnjih pet godina je napravljen ozbiljan iskorak na ona inozemna gdje se, kako ističu, Bajkmont pozicionirao kao renomirani proizvođač kvalitetnih proizvoda kod kupaca koji imaju znatno veće narudžbe nego što ih poduzeće trenutno može prihvatiti. Glavno izvozno tržište im je Europska unija, a pojedinačno najviše izvoze u Francusku, Njemačku, Švedsku, Austriju i Italiju.

“U zadnje dvije godine izvozimo i u SAD-e, primjerice, atraktivne čelične konstrukcije za muzeje u Washingtonu i Los Angelesu, te projekte u Kanadi, Srednjoj Americi poput El Salvadora, čelične konstrukcije za geotermalne elektrane, te za fuzijski reaktor u Francuskoj – ITER, zatim u Katar, Kanadu i Japan”, pojašnjava nam Miroslav Bajkovec.

Bajkovec

Glavno izvozno tržište nam je Europska unija, ali posljednje dvije godine izvozimo i u SAD-e, primjerice, čelične konstrukcije za muzeje u Washingtonu i Los Angelesu.
Tvrtka je isporučila i konstrukcije na više projekata postrojenja za zaštitu okoliša i preradu otpada za japanski Hitachi i Mitsubishi, a u u Ujedinjenom Kraljevstvu radili veliki projekt spalionica otpada Buckinghamshire.

Na gospodarenju otpadom su radili i u Francuskoj, za svoje stalne kupce iz segmenta proizvodnje tehnološke opreme za sortirnice otpada i konstrukcija za petrokemijska postrojenja.

“Trenutno dovršavamo čelične konstrukcije za postrojenja još jedne nove sortirnice otpada u Parizu, a to nam je druga sortirnica u Parizu od ukupno 11 u Francuskoj. Spomenuo bih i novu tvornicu Nestle Purina u Sjedinjenim američkim državama, geotermalne elektrane u El Salvadoru, postrojenja za preradu kamena u Švedskoj…

Na domaćem tržištu dovršavamo radove na proizvodnji i montaži konstrukcije za stadion Pampas u Osijeku, a izvodili smo tijekom prošle godine konstrukcije za novi terminal Luka Ploče”, kaže nam zamjenik direktora tvrtke koja korijene vuče iz obrta Franje Bajkovca pokrenutog 1984., a koji je 1993. prerastao u tvrtku pod današnjim imenom.

Danas, uz oca osnivača, tvrtkom upravljaju njegovi sinovi Miroslav i Ivan. Od dvoje zaposlenih tvrtka je narasla na današnjih 150. U 2019. godini ostvarili su 70 milijuna kuna prihoda, od čega 65 posto u inozemstvu, a takav trend je zadržan i u protekloj godini.

Jačanje kapaciteta

Kako bi ostala konkurentna na tržištu, tvrtka se prije šest godina odlučila na investiciju u novi pogon koji bi uskoro, u fazama, trebao početi s proizvodnjom.
Kako pojašnjava sam Bajkovec, radi se o projektu ukupne vrijednosti 75 milijuna kuna, od čega su iz Europskog fonda za regionalni razvoj uspjeli povući 14,7 milijuna kuna bespovratnih potpora.

Radi se o pogonu veličine 15.000 m2 koji će im omogućiti jačanje proizvodnih kapaciteta, bolje proizvodne tehnološke mogućnosti i još iraženiju konkurentnost na globalnom tržištu.

https://www.poslovni.hr/domace/od-konst ... oj-4279199

Domaći Q planira zaposliti 100 novih ljudi u idućih godinu dana



U domaćoj softverskoj tvrtki već je otvoren niz pozicija za programere u različitim tehnologijama kako web, tako i mobile.

Iz domaćeg IT sektora u posljednje vrijeme stižu brojne pozitivne vijesti, a jedna od njih je i zagrebački Q koji najavljuje kako u idućih godinu dana planira povećati svoj tim za 100-ak novih stručnjaka, čime će broj zaposlenika ove kompanije narasti za preko 50 posto. Tvrtka Q tijekom pandemijske godine snažno je investirala u svoj tim za prodaju, što je rezultiralo velikim brojem novih klijenata i prilika, zbog čega traže nove i kvalitetne stručnjake koji će raditi na uzbudljivim projektima.

„Izrazito smo ponosni na svoj tim i kulturu, te uvijek otvorenih ruku dočekujemo nove kvalitetne ljude. Trenutno na našem webu i portalima za zapošljavanje imamo otvoreno 15 pozicija, no stvarna brojka ljudi koje trebamo je znatno veća te namjeravamo otvarati i nove dodatne pozicije u skorijoj budućnosti. Mogu nam se javiti svi koji su zainteresirani za rad na uzbudljivim projektima, jedva čekamo proširiti naš tim“, ističe Head of Talent Q-a Tom Cvitković.

U domaćoj softverskoj tvrtki već je otvoren niz pozicija za programere u različitim tehnologijama kako web, tako i mobile – od PHP-a i JavaScripta preko Fluttera do Rubya. Q traži i stručnjake za UX/UI dizajn, DevOps te niz QA inženjera s iskustvom u različitim načinima testiranja aplikacija. Također, pozivaju sve zainteresirane koji imaju želju raditi u dinamičnom i poticajnom okruženju da im se jave putem otvorene prijave za posao.

IT tvrtka Q stručnjacima nudi ugovor o radu na neodređeno vrijeme uz stimulativna primanja i razne benefite kao što su regres, božićnica, dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje, edukacijski budžet, plaćanje 3. stupa mirovinskog osiguranja, plaćanje vrtića, subvencija stanarine, besplatni satovi joge, Multisport kartica i slično. Najnovije istraživanje koje je proveo Moj posao pokazalo je da bi čak 93 posto zaposlenika preporučilo Q svojoj obitelji i prijateljima, što je jedan od razloga zbog čega je proglašen najboljim poslodavcem 2020. u kategoriji srednjih tvrtki.

Q trenutno broji preko 180 stručnjaka, s uredima u Zagrebu, New Yorku, Belfastu i Zürichu, a na popisu klijenata za koje je radio su svjetski brendovi, između ostalih – Novartis, Coca Cola, Manpower i Volkswagen. Tvrtka se nedavno drugi put zaredom našla na listi 1.000 najbrže rastućih kompanija u Europi, a prošle godine ocijenjena je i jednom od 20 najboljih svjetskih web development tvrtki u svijetu po Clutchu, vodećoj nezavisnoj svjetskoj agenciji za rangiranje IT tvrtki.

https://www.poslovni.hr/domace/domaci-q ... na-4279292

Zurovec otkrio nove detalje velike investicije Mate Rimca u Sv. Nedelji



Ukupna ulaganja tvrtke Rimac Automobili u kampus orijentiran na nove tehnologije i autoindustriju iznosit će više od milijardu kuna

Mate Rimac, kako se i očekivalo, jedini je dostavio obvezujuću ponudu Gradu Sveta Nedelja za zasnivanje prava građenja na terenu u Kerestincu, na području kraj starog dvorca Erdödy, koji se pokazao idealnom lokacijom za njegov projekt gradnje kampusa. Natječaj, koji je zatvoren jučer, predviđa zaključenje ugovora na 69 godina, uz godišnju zakupninu 199 tisuća četvornih metara po cijeni od 0,10 kuna po kvadratu, te među ostalim postavlja rok od tri godine za završetak ulaganja, pri čemu početak investicije mora biti unutar prvih 12 mjeseci. Sudeći po Rimcu, koji je već dugo u potrazi za takvom lokacijom, to neće biti problem, jer mu nedostatak prostora već dugo predstavlja problem, a upravo je objavio i da je kao privremeno rješenje za smještaj sadašnjih 400 do 500 zaposlenika, do izgradnje kampusa, pronašao u nekadašnjoj zgradi Peveca na Jankomiru.

Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec otkriva da će ukupna ulaganja tvrtke Rimac Automobili u kampus orijentiran na nove tehnologije i autoindustriju iznositi više od milijardu kuna, što je znatno više od postavljenog minimuma na natječaju (sto milijuna kuna), a predstavlja i jednu od dosad najvećih privatnih investicija u Hrvatskoj. Prema podacima iz Rimčeve ponude, Zurovec kaže kako je predviđeno otvaranje oko 700 novih radnih mjesta, najvećim dijelom visokoobrazovanih kadrova. Prostor u Kerestincu već je prostornim planom prilagođen potrebama Rimčevog projekta kampusa, koji osim proizvodnog pogona i istraživačko-razvojnog centra, predviđa i gradnju ispitnog laboratorija, informacijskog i edukacijskog kompleksa, uz restoran, pa i dormitorij za kraći boravak, koje bi mogli koristiti i posjetitelji, kao i različite sadržaje za zaposlenike poput sportsko-rekreacijskih.

Zurovec ne skriva zadovoljstvo što je sve spremno za ovaj veliki Rimčev investicijski poduhvat, koji će rezultirati još boljom pozicijom Svete Nedelje na hrvatskoj, pa i europskoj investicijskoj mapi, te ju pretvoriti u novu Silicijsku dolinu.

“Ovo je uvjerljivo najveće ulaganje u povijesti Svete Nedelje”, ponosan je gradonačelnik Zurovec, koji potpisivanje ugovora o s Rimac Automobilima, sukladno svim pripadajućim odlukama, očekuje kroz tjedan ili dva.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/zurovec ... ji-4279407

Hrvatska traži da Rimac iz EU fonda za oporavak dobije milijardu i pol kuna



NACIONALNIM planom oporavka i otpornosti u vrijednosti 6.3 milijarde eura, kako piše zabranjeni, privatni poduzetnici ipak bi mogli dobiti nešto više sredstava nego što se ranije govorilo.

Tako bi poduzetnici mogli dobiti 30 posto sredstava, a ne 10 posto kako se prvotno govorilo, a jedan od projekata koje će Hrvatska kandidirati Fondu Europske unije za oporavak na prijedlog Ministarstva prometa jest i velika investicija vlasnika Rimac Automobila Mate Rimca.

Riječ je, kako piše zabranjeni, o investiciji u istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Investicija se mjeri u stotinama milijuna eura, a Rimac bi taj projekt do 2025. razvijao u Hrvatskoj, dok bi Europska unija spomenutim Planom Rimcu mogla sufinancirati oko 200 milijuna eura. Jedna od stvari koje se spominju je i razvoj automobila bez vozača.

Rimac i Plenković sastali se u listopadu

Podsjetimo, premijer Plenković i Mate Rimac sastali su se sredinom listopada.

Premijer Plenković tada je "izrazio podršku razvojnim inicijativama i investicijama tvrtke Rimac Automobili te najavio institucionalnu podršku svim investitorima koji u Hrvatskoj razvijaju i primjenjuju najnovije tehnologije".

Također, bilo je riječi i o projektima koji bi se mogli uvrstiti na listu projekata za financiranje iz nadolazećih programa pomoći, uključujući Fond za oporavak i otpornost Europske unije te novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrv ... 63765.aspx