Nije, svi imaju svoj parlament, legitimne predstavnike na državnoj razini, pravo veta na državnoj razini, posebne izborne jedinice na osnovu jezične pripadnosti.
Ako netko ima dokumente na flamanskom ne može glasati niti se kandidirati u valonsku kvotu.

Belgija nije dobar primjer jer je dvonacionalna zemlja, osim ako je cilj Hrvate pretvoriti u nacioNAlnu manjinu poput Nijemaca u Belgiji.

Švicarska je bolji primjer kako bi BiH trebala izgledati.

Koja je njemačka federalna autonomns jedinica?

Kakav primjer nudi Škotska?

Deutschsprachige Gemeinschaft Belgiens - Njemačka zajednica u Belgiji.

I zanimljivo niti ta zajednica nema teritorijalni kontinuitet nego se sastoji od općina dva kantona.

Ne komplicirajte. Ako bi bila kao Belgija, to znači tri Valonije, jer su tri konstitutivna naroda.

Poanta je bila u ovlastima federalnih jedinica a ne u broju.

Ali svakako, srž problema je islamizam i onda bezveze trošite energiju.

Fbih ustavno postoji.
3 jedinice ne.

Što je Graniću lakše za njegov džep, što misliš, opet prodati Hrvatima neki WS “na principima Belgije”, ili napraviti 4 jedinice (Brčko je jedna)

Opet nije zasebna zajednica nego je dio Valonije.

S kim praviti Belgiju? Srbi već imaju veće ovlasti od Flandrije. Belgija je samozavaravanje.

Da je Belgija rješenje, već Daytonska BiH bi funkcionirala. Drugim riječima, da građane BiH prebace u Belgiju, uništili bi Belgiju za jedan izborni ciklus.

Odmah sutra bi krenule tužbe Europskom sudu za ljudska prava jer je Mujo diskriminiran jer nema osobnu nego samo ličnu i da su torovi ba.
Zatim bi krenule akcije da Bošnjaci vade dokumente na hrvatskom.

Slažem se.

Ali zbog čega je BAŠ Belgija uzeta kao model u Večernjaku i Dnevnik . ba?

Slučajno?
Neznanje?
Ciljano?

Zato jer imaju etničko glasanje, a ne teritorijalno.
U Belgiji se glasa na osnovu jezične pripadnosti, ako imaš osobnu na francuskom glasaš za valonske predsravnike.

Kako bi belgijski model mogao izgledati u BiH?

U kontekstu Bosne i Hercegovine, belgijski model bi podrazumijevao dalju decentralizaciju vlasti i autonomiju za tri konstitutivna naroda: Bošnjake, Hrvate i Srbe.

Jedna od mogućih varijanti bila bi stvaranje tri entiteta ili regiona, od kojih bi svaki imao visok stepen samouprave, dok bi federalna vlast bila zadužena za pitanja od zajedničkog interesa, kao što su vanjska politika, odbrana i međunarodni odnosi.

Spominjanje belgijskog modela u Hrvatskoj može se povezati s trenutnom političkom situacijom u BiH. Hrvatski političari i predstavnici često ističu da Hrvati u BiH nemaju jednaka prava kao Bošnjaci i Srbi, posebno u kontekstu izbora i zastupanja u državnim institucijama.

Belgijski model se, prema mišljenju nekih, može pojaviti kao kompromisno rješenje koje bi omogućilo Hrvatima veću autonomiju i zaštitu njihovih interesa, dok bi istovremeno očuvalo teritorijalni integritet BiH. Ova ideja ima svoje pristaše, no mora se istaći da bi dodatna decentralizacija mogla dovesti do daljnje podjele i slabljenja državnih institucija.

Postoje stvari koje bi se nedvojbeno pojavile u slučaju njegove primjene u BiH. Jedan od glavnih problema je pitanje teritorijalne podjele. U BiH, tri konstitutivna naroda nisu jasno geografski odvojena, što bi dovelo do dodatnih tenzija u slučaju određivanja teritorija regiona.

Osim toga, postoji opasnost da bi dodatna decentralizacija mogla dovesti do daljnje fragmentacije države i otežavanja donošenja odluka na državnom nivou. Belgija, iako uspješna u održavanju jedinstva, često se suočava s političkom krizom zbog dubokih podjela između Flamanaca i Valonaca, što bi moglo biti upozorenje za BiH.