HercegBosna.org

Skeletor

Harezm je napisao/la:

U tu regiju Kuban su stoljećima naseljavani Ukrajinci, iliti Mali Rusi.

Kubanj se naseljavala sa svih strana kao i Novorosija, najviše iz sadašnje Kurske, Belgorodske i Voronješke oblasti, ali kao što se vidi sa ovih mapa i to se svojata. Rusko naseljavanje Kubanji je zapravo počelo par stotina godina ranije nego naseljavanje divljih polja Novorosije, čije je naseljavanje počelo tek posle poraza krimskih Tatara. Donski kozaci su poreklom dosta istočniji od Zaporoških.

Ni u pomenutim oblastima ni na Kubanji ljudi nikada nisu imali bilo kakav Ukrajinski identitet, to je ranosovjetska fikcija.

Kubanjski kozaci.

tucepi · **Pridružen/a:** 08 kol 2020, 21:26 **Postovi:** 1803

Skeletor je napisao/la:

tucepi je napisao/la:

https://en.wikipedia.org/wiki/Soviet_Census_(1926)
Russian – 77 milijuna
Ukrainian – 31 milijun
Belarusian – 5 milijuna

Danas:
Russian – 134 milijuna
Ukrainian – 43 milijun
Belarusian – 10 milijuna

Rusi : rast 74%
Ukrajinci: rast 37%
Bjelorusi: rast 100%

Holodomor se dogodio, zbog cega??
Ukrajinci i Rusi su zajedno kolonizirali istok Ukrajine nakon sto su Rusi pobijedli Tatare.
Ukrajinci su imali inace i vise djece 1910, 20 - 30ih, rasli su jako. Da nije bilo holodomora koji je istina pogadjao i Ruse i Ukrajince(Ukrajince vecom mjerom), danas bi Ukrajinaca bilo barem 60-70 milijuna.
Staljin ih je pobio u Holodomoru, i iskoristio ko topovsko meso protiv njemaca. Znaci bez holodomora cca 60 milijuna ukrajinaca, bez rata, 80 milijuna ukrajinaca bi zivjelo.

Itekako su Rusi imali prste i imali koristi od genocida nad Ukrajincima.

Na popisu 1926. je dramatično podcenjen broj Rusa i dramatično precenjen broj "Ukrajinaca". Samo na Kubanji je popisano tada preko 7 miliona "Ukrajinaca", a radi se o teritoriji u Rusiji koja se čak i ne graniči sa Ukrajinom nego je preko puta Azovskog mora. Upravo u tom periodu korenizacije 1920-ih su sovjetske antiruske vlasti na sve načine pokušavale da umanje i uticaj i broj Rusa i ruski karakter države, pa su sve govornike južnih ruskih dijalekata (okanje + lenicija glasa g) proglasili Ukrajincima.

Da, a na popisu 1937, umjesto 37 milijuna viska samo 7 milijuna viska za razliku od 1926.
http://soviethistory.msu.edu/1939-2/the-lost-census/
Od tih 30 milijuna koji su trebali biti na popisu barem 50% su Ukrajinci. Toliko si im zeznuli natalitet sa izgladnjivanjem. 1936 je trebalo biti 45 milijuna Ukrajinaca minimum, a popisalo se cca 30 milijuna.
Staljin je bio uzasnut rezultatima, da taj popis nikad nije objavio, nije vjerovao koliko je uspjesan bio. 1939 je objavio nastimani popis, Sljedeci popis je bio tek 1959..

Skeletor

tucepi je napisao/la:

Da, a na popisu 1937, umjesto 37 milijuna viska samo 7 milijuna viska za razliku od 1926.
http://soviethistory.msu.edu/1939-2/the-lost-census/
Od tih 30 milijuna koji su trebali biti na popisu barem 50% su Ukrajinci. Toliko si im zeznuli natalitet sa izgladnjivanjem. 1936 je trebalo biti 45 milijuna Ukrajinaca minimum, a popisalo se cca 30 milijuna.
Staljin je bio uzasnut rezultatima, da taj popis nikad nije objavio, nije vjerovao koliko je uspjesan bio. 1939 je objavio nastimani popis, Sljedeci popis je bio tek 1959..

Sovjetska vlast je namerno izazvanim gladima pobila između 15 i 20 miliona ljudi, od toga 4-5 miliona u sadašnjoj Ukrajini, i to pre svega ljudi koji nisu imali nikakav ukrajinski identitet u Novorosiji, u Rusofonim delovima sadašnje istočne Ukrajine. Dosta više ljudi je od gladi pomrlo u samoj Rusiji. Glad 1921-22, dakle pre tog popisa iz 1926, je u centralnoj Rusiji pobila oko 5 miliona ljudi.

https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_f ... %80%931922

U Kazahstanu su bile dve gladi, 1919-1922 i opet 1930-1933, najviše je pomrlo Kazaha ali pomrlo je i puno Rusa u severnom Kazahstanu.

Gade mi se zapadni ukrajinci koji uopšte i nisu bili deo SSSR-a u to vreme kad pričaju o "holodomoru" kao povodu za mržnju protiv Rusije (koja de facto nije postojala) i Rusa (koijh je još više pomrlo). Rukovodstvo SSSR-a je u tom periodu bilo izuzetno anti-rusko, kao što sam već pisao. Vrlo malo Rusa u vlasti, uglavnom Jevreji, razni mešanci i Gruzini (Staljin).

Tankosic · **Pridružen/a:** 08 lip 2021, 16:54 **Postovi:** 5615

Ama kakvi crni Ukrajinci jer ste vi retardirani do te mere, pa to je jos veci vestak od "BosanoHercegovaca" kakav kurceviti ukrajinski nacionalizam, oni su bili Malorusi do Lenjina, i granicari, krajisnici, prestanite da pijete rak mozga propagandu i jos da je koristite u argumentaciji i ukljucite sopstveni balkansko-slovenski mozak jednom u zivotu jebemu mu mater.

Kozaci su Kavkaskog porekla, i ne mogu imati veze sa Ukrajincima Kijeva ili cak Donbasa osim sto su i jedni i drugi granicari bili, ovi ka zapadu, a ovi ka istoku i jugu.

Svarog

Zanimljiv razgovor .

Glazbenik

Tankosic je napisao/la:

Ama kakvi crni Ukrajinci jer ste vi retardirani do te mere, pa to je jos veci vestak od "BosanoHercegovaca" kakav kurceviti ukrajinski nacionalizam, oni su bili Malorusi do Lenjina, i granicari, krajisnici, prestanite da pijete rak mozga propagandu i jos da je koristite u argumentaciji i ukljucite sopstveni balkansko-slovenski mozak jednom u zivotu jebemu mu mater.

Kozaci su Kavkaskog porekla, i ne mogu imati veze sa Ukrajincima Kijeva ili cak Donbasa osim sto su i jedni i drugi granicari bili, ovi ka zapadu, a ovi ka istoku i jugu.

Još za Ruskog Carstva postojale su stranke s ukrajinskim predznakom i imale zastupnike u Dumi.

Prije Lenjina je postojala ukrajinska država koja se zvala Ukrajinska Narodna Republika.

Glavni grad joj je bio Kijev. Imala je svoju vojsku i valutu - karbovance.

Kozaci su u osnovi istočni Slaveni. Kavkaska primjesa je nebitna.

Glazbenik

Lucho je napisao/la:

Glazbenik je napisao/la:

Zato su Kubansku Narodnu Republiku, uspostavljenu za vrijeme Ruskog građanskog rata 1917.-1920., vodili tamošnji Ukrajinci (Luka Bič, Mikola Rjabovil).

Zanimljivost, ataman Aleksandar Filimonov - jedan od vođa Kubanske Narodne Republike je umro u Hrvatskoj, u Osijeku 1948.

Bojna koračnica sadašnje ukrajinske vojske spominje prostor Ukrajine od rijeke San na zapadu do Kavkaza na istoku.

Koliko je jak bio ukrajinski identitet u tim delovima, kao i u dobrom delu Ukrajine? Ako se ne varam u carevini su se potomci današnjih Ukrajinaca nazivali Malorusima i svrstavani su u podgrupu Rusa.

Oni koji su kasnije pripali Rusiji su u ogromnoj većini postali Rusi, a ne Ukrajinci kao ovi u Ukrajini. Zato mi se čini da su imali prilično krhak nacionalni identitet, očigledno su se istovremeno smatrali i Rusima i Ukrajincima (Malorusima) pa je onda prevagnulo tamo gde su pripali.
Možda nešto slično kao što u Crnoj Gori postoji dvojni identitet kod određenog dela (crnogorski i srpski).

U Carstvu je službeni naziv bio Malorusi, ali je postojala ukrajinska svijest koja je bila izražavana na izborima za Dumu.
U konačnici, nije Ukrajinska Centralna Rada u ožujku 1917. niknula niotkuda.

Ukrajinski identitet je bio dovoljno jak da su se Ukrajinci s Kubana koji su činili vodstvo Kubanske Narodne Republike po njezinom slomu u izgnanstvu pridružili ukrajinskoj, a ne ruskoj emigraciji.

Koje čudo da su imali krhak nacionalni identitet? Riječ je o srodnim istočnoslavenskim narodima pravoslavne vjeroispovijesti u kojima svi obrazovani ljudi vladaju ruskim književnim jezikom, a koji su stoljećima živjeli u istom državnom okviru.

Rusi u današnjoj Bjelorusiji se na svakom popisu poslije 1989. tope i prelijevaju u Bjeloruse.

Isto vrijedi i za Ruse u Ukrajini 1989.-2001.

Kao što vrijedi i za Bjeloruse i Ukrajince u Rusiji poslije 1989.

Karabajaa · **Pridružen/a:** 21 vel 2022, 11:26 **Postovi:** 248

Karabajaa je napisao/la:

Večeras kreće.

Po ko zna koji puta unaprijed iznosim ovdje pouzdani intel.

storarare

https://i.ibb.co/McrQ4vM/crveno-vs-plavo.png
Na ovoj mapi plavom bojom sam označio oblasti u kojima dominira proukrajinski sentiment, a crvenom oblasti u kojima dominira proruski sentiment, ali uzimajući u obzir samo oblasti koje Rusija trenutno priznaje u sastavu Ukrajine. Dakle bez Krima, Sevastopolja, Donjecka i Luganska ostaje još 6 oblasti gdje vlada proruski sentiment.

Živorođeni

Ukupno - proruske oblasti - proukrajinske oblasti ...... proruske oblasti % - proukrajinske oblasti %

1990: 533.408 - 179.871 - 353.537 ...... 33,72% - 66,28%
1991: 513.525 - 171.846 - 341.679 ...... 33,46% - 66,54%
1992: 489.159 - 158.997 - 330.162 ...... 32,50% - 67,50%
1993: 458.540 - 146.971 - 311.569 ...... 32,05% - 67,95%
1994: 430.474 - 136.350 - 294.124 ...... 31,67% - 68,33%
1995: 410.142 - 128.598 - 281.544 ...... 31,35% - 68,65%
1996: 390.610 - 119.596 - 271.014 ...... 30,62% - 69,38%
1997: 370.488 - 114.448 - 256.040 ...... 30,89% - 69,11%
1998: 349.815 - 107.910 - 241.905 ...... 30,85% - 69,15%
1999: 324.962 - 100.559 - 224.403 ...... 30,94% - 69,06%
2000: 321.163 - 100.071 - 221.092 ...... 31,16% - 68,84%
2001: 312.671 - 99.544 - 213.127 ...... 31,84% - 68,16%
2002: 323.764 - 104.259 - 219.505 ...... 32,20% - 67,80%
2003: 336.951 - 109.922 - 227.029 ...... 32,62% - 67,38%
2004: 352.255 - 114.673 - 237.582 ...... 32,55% - 67,45%
2005: 350.702 - 113.429 - 237.273 ...... 32,34% - 67,66%
2006: 377.327 - 123.121 - 254.206 ...... 32,63% - 67,37%
2007: 386.110 - 128.054 - 258.056 ...... 33,17% - 66,83%
2008: 416.413 - 138.122 - 278.291 ...... 33,17% - 66,83%
2009: 419.700 - 137.346 - 282.354 ...... 32,72% - 67,28%
2010: 408.040 - 133.806 - 274.234 ...... 32,79% - 67,21%
2011: 411.909 - 134.970 - 276.939 ...... 32,77% - 67,23%
2012: 426.837 - 139.755 - 287.082 ...... 32,74% - 67,26%
2013: 413.575 - 135.386 - 278.189 ...... 32,74% - 67,26%
2014: 418.856 - 137.749 - 281.107 ...... 32,89% - 67,11%
2015: 389.544 - 125.264 - 264.280 ...... 32,16% - 67,84%
2016: 371.231 - 118.635 - 252.596 ...... 31,96% - 68,04%
2017: 340.323 - 108.522 - 231.801 ...... 31,89% - 68,11%
2018: 314.328 - 98.866 - 215.462 ...... 31,45% - 68,55%
2019: 289.112 - 89.385 - 199.727 ...... 30,92% - 69,08%
2020: 278.408 - 84.399 - 194.009 ...... 30,31% - 69,69%
2021: 258.494 - 77.983 - 180.511 ...... 30,17% - 69,83%
Udio živorođenih proruskih oblasti u Ukrajini zajedno sa Krimom, Sevastopoljem, Donjeckom i Luganskom do 2013. godine

1990: 46,21%
1991: 45,84%
1992: 44,68%
1993: 44,11%
1994: 43,61%
1995: 42,88%
1996: 41,99%
1997: 42,15%
1998: 42,30%
1999: 42,34%
2000: 42,59%
2001: 43,39%
2002: 43,82%
2003: 44,44%
2004: 44,39%
2005: 44,31%
2006: 44,78%
2007: 45,40%
2008: 45,50%
2009: 44,91%
2010: 44,90%
2011: 44,90%
2012: 44,87%
2013: 44,77%

tucepi · **Pridružen/a:** 08 kol 2020, 21:26 **Postovi:** 1803

storarare je napisao/la:

https://i.ibb.co/McrQ4vM/crveno-vs-plavo.png
Na ovoj mapi plavom bojom sam označio oblasti u kojima dominira proukrajinski sentiment, a crvenom oblasti u kojima dominira proruski sentiment, ali uzimajući u obzir samo oblasti koje Rusija trenutno priznaje u sastavu Ukrajine. Dakle bez Krima, Sevastopolja, Donjecka i Luganska ostaje još 6 oblasti gdje vlada proruski sentiment.

Živorođeni

Ukupno - proruske oblasti - proukrajinske oblasti ...... proruske oblasti % - proukrajinske oblasti %

1990: 533.408 - 179.871 - 353.537 ...... 33,72% - 66,28%
1991: 513.525 - 171.846 - 341.679 ...... 33,46% - 66,54%
1992: 489.159 - 158.997 - 330.162 ...... 32,50% - 67,50%
1993: 458.540 - 146.971 - 311.569 ...... 32,05% - 67,95%
1994: 430.474 - 136.350 - 294.124 ...... 31,67% - 68,33%
1995: 410.142 - 128.598 - 281.544 ...... 31,35% - 68,65%
1996: 390.610 - 119.596 - 271.014 ...... 30,62% - 69,38%
1997: 370.488 - 114.448 - 256.040 ...... 30,89% - 69,11%
1998: 349.815 - 107.910 - 241.905 ...... 30,85% - 69,15%
1999: 324.962 - 100.559 - 224.403 ...... 30,94% - 69,06%
2000: 321.163 - 100.071 - 221.092 ...... 31,16% - 68,84%
2001: 312.671 - 99.544 - 213.127 ...... 31,84% - 68,16%
2002: 323.764 - 104.259 - 219.505 ...... 32,20% - 67,80%
2003: 336.951 - 109.922 - 227.029 ...... 32,62% - 67,38%
2004: 352.255 - 114.673 - 237.582 ...... 32,55% - 67,45%
2005: 350.702 - 113.429 - 237.273 ...... 32,34% - 67,66%
2006: 377.327 - 123.121 - 254.206 ...... 32,63% - 67,37%
2007: 386.110 - 128.054 - 258.056 ...... 33,17% - 66,83%
2008: 416.413 - 138.122 - 278.291 ...... 33,17% - 66,83%
2009: 419.700 - 137.346 - 282.354 ...... 32,72% - 67,28%
2010: 408.040 - 133.806 - 274.234 ...... 32,79% - 67,21%
2011: 411.909 - 134.970 - 276.939 ...... 32,77% - 67,23%
2012: 426.837 - 139.755 - 287.082 ...... 32,74% - 67,26%
2013: 413.575 - 135.386 - 278.189 ...... 32,74% - 67,26%
2014: 418.856 - 137.749 - 281.107 ...... 32,89% - 67,11%
2015: 389.544 - 125.264 - 264.280 ...... 32,16% - 67,84%
2016: 371.231 - 118.635 - 252.596 ...... 31,96% - 68,04%
2017: 340.323 - 108.522 - 231.801 ...... 31,89% - 68,11%
2018: 314.328 - 98.866 - 215.462 ...... 31,45% - 68,55%
2019: 289.112 - 89.385 - 199.727 ...... 30,92% - 69,08%
2020: 278.408 - 84.399 - 194.009 ...... 30,31% - 69,69%
2021: 258.494 - 77.983 - 180.511 ...... 30,17% - 69,83%
Udio živorođenih proruskih oblasti u Ukrajini zajedno sa Krimom, Sevastopoljem, Donjeckom i Luganskom do 2013. godine

1990: 46,21%
1991: 45,84%
1992: 44,68%
1993: 44,11%
1994: 43,61%
1995: 42,88%
1996: 41,99%
1997: 42,15%
1998: 42,30%
1999: 42,34%
2000: 42,59%
2001: 43,39%
2002: 43,82%
2003: 44,44%
2004: 44,39%
2005: 44,31%
2006: 44,78%
2007: 45,40%
2008: 45,50%
2009: 44,91%
2010: 44,90%
2011: 44,90%
2012: 44,87%
2013: 44,77%

Trpaš Kherson oblast, Kao tamo Vlada ruski sentiment a 2001 popisano
82% Ukrajinaca, danas 20 godina poslije valjda 95%.
Karta ti je bezveze

https://en.wikipedia.org/wiki/Kherson_Oblast

BBC

Promjenite naslov teme u "Kijev priznao Donjeck i Lugansk".

Lucho · **Pridružen/a:** 12 kol 2013, 01:51 **Postovi:** 1881

tucepi je napisao/la:

Trpaš Kherson oblast, Kao tamo Vlada ruski sentiment a 2001 popisano
82% Ukrajinaca, danas 20 godina poslije valjda 95%.
Karta ti je bezveze

https://en.wikipedia.org/wiki/Kherson_Oblast

Napisao je proruske, a ne ruske oblasti. To je na osnovu svih izbora do 2014. Tamo je pobeđivala proruska opcija.

slika

Glazbenik

Lucho je napisao/la:

Koliko je jak bio ukrajinski identitet u tim delovima, kao i u dobrom delu Ukrajine? Ako se ne varam u carevini su se potomci današnjih Ukrajinaca nazivali Malorusima i svrstavani su u podgrupu Rusa.

Oni koji su kasnije pripali Rusiji su u ogromnoj većini postali Rusi, a ne Ukrajinci kao ovi u Ukrajini. Zato mi se čini da su imali prilično krhak nacionalni identitet, očigledno su se istovremeno smatrali i Rusima i Ukrajincima (Malorusima) pa je onda prevagnulo tamo gde su pripali.
Možda nešto slično kao što u Crnoj Gori postoji dvojni identitet kod određenog dela (crnogorski i srpski).

Iako je iz Enciklopedije Ukrajine, članak je vrlo uravnotežen:
http://www.encyclopediaofukraine.com/di ... CKuban.htm

Spominje da su većina Kubanskih Kozaka rodom bili s područja Zaporožja i današnje Ukrajine.

Razjašnjava etničku razliku između Crnomorskih Kozaka i Pogranične (linijske) vojske čijim sjedinjenjem su ustrojeni Kubanski Kozaci.

Istovremeno kaže da su u doba Kubanske Narodne Republike, politički Ukrajinci bili tek 4. po snazi skupina među tamošnjim stanovništvom. Nakon Rusa, Kozaka i autonomaša.

Navodi istaknute kubanske Ukrajince i njihove sudbine.

Popisi su davali ovakvu strukturu stanovništva Kubana:
1897. 49.1% Malorusa
1926. 47.1% Ukrajinaca

tucepi · **Pridružen/a:** 08 kol 2020, 21:26 **Postovi:** 1803

Lucho je napisao/la:

tucepi je napisao/la:

Trpaš Kherson oblast, Kao tamo Vlada ruski sentiment a 2001 popisano
82% Ukrajinaca, danas 20 godina poslije valjda 95%.
Karta ti je bezveze

https://en.wikipedia.org/wiki/Kherson_Oblast

Napisao je proruske, a ne ruske oblasti. To je na osnovu svih izbora do 2014. Tamo je pobeđivala proruska opcija.

slika

U Ovih 7 Godina većina tih proruskih ukrajinaca se ukrajiniziralo..
Odbacili Ruski jezik, to je ono što Putina smeta. Od tih proruskih pokrajina ostale su samo donjeck I luhansk.

BBC

tucepi je napisao/la:

U Ovih 7 Godina većina tih proruskih ukrajinaca se ukrajiniziralo..
Odbacili Ruski jezik, to je ono što Putina smeta. Od tih proruskih pokrajina ostale su samo donjeck I luhansk.

To jednostavno nije istina. Ukrajinci su svojim glupavim "anti-terorističkim akcijama" godinama konstantno protjerivali Ruse i smanjivali im teritorij. Do jučer.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23543

Harezm je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

O ovim fantazijama pričam.

slika

U tu regiju Kuban su stoljećima naseljavani Ukrajinci, iliti Mali Rusi.

Ukrajinci imaju tri narječja;
https://en.wikipedia.org/wiki/Ukrainian_dialects

Tu su zanimljive i stare karte;
slika

Iz doba Carstva;
slika

Za ovu ne znam od kada je, no prikazuje pred ww2 (vjerojatno i pred ww1) raspodjelu;
slika

Novije stanje je drugačije, istočna Ukrajina je dobrim djelom rusificirana;
slika

Ali bila, to je vrijeme doseljavanja iz SSSR.
Ukrajina postoji već 30 godina...

Ovako Ukrajinci vide svoja narječja;
slika

Ukrajinci nisu Bośńaci, pobogu!

storarare

tucepi je napisao/la:

Lucho je napisao/la:

Napisao je proruske, a ne ruske oblasti. To je na osnovu svih izbora do 2014. Tamo je pobeđivala proruska opcija.

slika

U Ovih 7 Godina većina tih proruskih ukrajinaca se ukrajiniziralo..
Odbacili Ruski jezik, to je ono što Putina smeta. Od tih proruskih pokrajina ostale su samo donjeck I luhansk.

Nije tačno opoziciona lista za život uvek pobeđuje do Odese

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23543

Lucho je napisao/la:

Glazbenik je napisao/la:

Zato su Kubansku Narodnu Republiku, uspostavljenu za vrijeme Ruskog građanskog rata 1917.-1920., vodili tamošnji Ukrajinci (Luka Bič, Mikola Rjabovil).

Zanimljivost, ataman Aleksandar Filimonov - jedan od vođa Kubanske Narodne Republike je umro u Hrvatskoj, u Osijeku 1948.

Bojna koračnica sadašnje ukrajinske vojske spominje prostor Ukrajine od rijeke San na zapadu do Kavkaza na istoku.

Koliko je jak bio ukrajinski identitet u tim delovima, kao i u dobrom delu Ukrajine? Ako se ne varam u carevini su se potomci današnjih Ukrajinaca nazivali Malorusima i svrstavani su u podgrupu Rusa.

Oni koji su kasnije pripali Rusiji su u ogromnoj većini postali Rusi, a ne Ukrajinci kao ovi u Ukrajini. Zato mi se čini da su imali prilično krhak nacionalni identitet, očigledno su se istovremeno smatrali i Rusima i Ukrajincima (Malorusima) pa je onda prevagnulo tamo gde su pripali.
Možda nešto slično kao što u Crnoj Gori postoji dvojni identitet kod određenog dela (crnogorski i srpski).

Skoro svi Ukrajinci (i Bjelorusi) koji su živjeli u Rusiji su se asimilirali.
Slično je bilo i s Rusima u Bjelorusi i dobrom djelu ukrajine (barem gdje su bili manjina).

Pa koje su razlike između ljudi kojima je razlika u jeziku dijalektalna, a pripadnici su iste crkve?
Kao Srbi i crnogorci, da.

Međutim, ništa od toga ne znači da nije postojao ukrajinski identitet.
Da je Ukrajina nacrtana do Staljingrada, vjerojatno bi se taj identitet protegnuo i do tamo.
Tamo je isto bila gomila Ukrajinaca.

Lucho · **Pridružen/a:** 12 kol 2013, 01:51 **Postovi:** 1881

Ceha je napisao/la:

Međutim, ništa od toga ne znači da nije postojao ukrajinski identitet.
Da je Ukrajina nacrtana do Staljingrada, vjerojatno bi se taj identitet protegnuo i do tamo.
Tamo je isto bila gomila Ukrajinaca.

Mislio sam na to da i jedni i drugi nisu imali preterano jak identitet. Ista vera, sličan jezik i asimilacija je vremenom bila neminovna. Ne treba se zavaravati da je običan narod imao jak identitet u to vreme.

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2922

Jako je čudan taj istočnodnjeparski komad, i ovaj oko Odese

ovo su lokalni izbori 2020
slika

a ovo predsjednički izbori 2019

očito tu ima puno fluidnog identiteta, kao što je bilo u Crnoj Gori prije 2020

a i na popisu 2001 po jeziku u tom djelu (između Dnjepra i dominanto ruskih, danas okupiranih područja) prevladava ukrajinski jezik, pogotovo u selima.

HercegBosna.org

Rusija priznala Donjeck i Lugansk

Online