Naslov: Čokolada je puna dlaka, izmeta, dijelova insekata, loših masti i šećera
Postano: 06 stu 2023, 12:41
Pridružen/a: 13 ožu 2019, 22:34 Postovi: 12584 Lokacija: Sjeverna Bosna
Čokolada je puna dlaka, izmeta, dijelova insekata, loših masti i šećera. Šokantno zar ne? Kakao kao osnovna sirovina za proizvodnju čokoladnih slastica je osnovni izvor nečistoća životinjskog porijekla zbog načina uzgoja i pripreme za industrijsku obradu. Tijekom pripreme plodova kakaoa isti se podvrgava fermataciji, ostavlja se na gomilima po kojoj gmižu milijuni insekata, te drugih životinja koje se hrane tim insektima, te onim koje love te životinje. Govorimo o miševima, pacovima, pticama, gmazovima koji love, budu ulovljeni i pojedeni, posljedično ostavljaju izmet na gomilama kakao plodova. Američka agencija za hranu je pripisala koliko dlaka i ostataka insekata max smije biti u konzumnom kakaou i proizvodima od njega.
U pripremi čokolade koriste se loše masnoće, tj ulja koja često sadrže pescitide, ako tome dodamo kako 100grama čokolade sadrži 30 do 70 grama šećera, te kako se koriste otrovna kemijska sredstva (jaki alerganti) koja sprečavaju brzo kvaranje čokolade, postavlja se pitanje jesmo li svjesni šta jedemo?
Meni je otkriće gore navedenog momentalno ogadilo čokoladu.
_________________ Prigovara nekome da nije izašao iz 90tih, a on sam i dalje neuspješno ratuje protiv Osmanlija.
The FDA’s Defect Levels Handbook lays it all out. Staples like broccoli, canned tomatoes, and hops readily contain “insect fragments”–heads, thoraxes, and legs–and even whole insects. (I won’t tell you about the rat hair limits…) Fig paste can harbor up to 13 insect heads in 100 grams; canned fruit juices can contain a maggot for every 250 milliliters; 10 grams of hops can be the home for 2,500 aphids (pictured above).
Even if they aren’t ingredients, the Food and Drug Administration permits a certain amount of insects in food products because it’s practically impossible to keep them completely out. The Food Defect Action Levels outlines the permissible amount of bugs (and other natural contaminants) allowed in food. According to guidelines, pasta may contain an average of 225 insect fragments or more per 225 grams; a cup of raisins can have 33 fruit fly eggs and still make its way to shelves--it’s 34 or more that are unacceptable. While these levels represent limits and the actual amount consumed is probably lower, on average an individual probably ingests about one to two pounds of flies, maggots and other bugs each year without even knowing it.
Nazivao sam fakultete i znanstvene institute, razgovarao s doktorima znanosti… Odgovori što sam ih dobio bili su gotovo identični. Otprilike se svode na sljedeću konstataciju: parazit anisakis je u određenoj mjeri opasan za čovjeka, ali ništa posebno, a najmanje dramatično. Iskusni veterinar koji je gotovo čitav radni vijek proveo u ribarstvu, odnosno kontroli zdravstvene ispravnost riba i živežnih namirnica, detaljno me podučio.
Prema njegovim riječima, parazit anisakis u ribama nije ništa novo. »Od kada postoji svijeta i riba postoji i anisakis, on živi u svim ribama«, bile su tada njegove riječi.
Anisakis je parazit koji živi u želucu i jetri ribe. Najviše ga ima u inćunu i šarunu, ali je prisutan i u ostalim ribama, osliću, skuši, u škrpini, zubacu, živi u svim konzumnim ribama. Za čovjeka je bezopasan, odnosno bio bi opasan kada bi živ dospio u ljudski organizam. Problemi s anisakisom u Europi se jedino javljaju kod stanovnika skandinavskih zemalja gdje se puno konzumira blago soljena haringa, pa čak i sirova u nekim marinadama. Pretpostavljam, iako o tome nemam informacija, da se od anisakisa dosta umire u Japanu. Tamošnji žitelji puno i često konzumiraju sirovu ribu. Jedu i ono što je nama nezamislivo.
Citat:
Naši zdravstveni propisi zabranjuju prisustvo anisakisa u hrani. I to je u redu!
Međutim, iskusni veterinar drugačije razmišlja. Govorio mi je tada, a isto vrijedi i danas: »To bi značilo da se riba uopće ne smije loviti i stavljati u promet, jer nemoguće je naći ribu bez tog parazita. Anisakis je više ružan za vidjeti, a ne opasan. To je bijeli crvić vidljiv prostim okom, dugačak do 2 centimetra, debljine do pola milimetra.« Da ga nađemo u pijatu zacijelo bi nam prisjeo ručak. I pitanje je kada bismo ribu ponovo poželjeli..?
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
