P: "Dobar dan, Hal. Kako ide sve?"

O: "Dobar dan, gospodine Amor. Sve izuzetno dobro ide."

P: "Hal, imate ogromnu odgovornost na ovoj misiji, u mnogočemu možda najveću odgovornost bilo kojeg elementa misije. Da li vas to ikada čini nesigurnim?"

O: "Dozvolite da to ovako objasnim, gospodine Amor. Serija 9000 je najpouzdaniji računar koji je ikada napravljen. Nijedan računar serije 9000 nikada nije napravio grešku niti iskrivio informacije. Mi smo svi, prema bilo kojoj praktičnoj definiciji tih riječi, nepogrešivi i nesposobni za grešku."

P: "HAL, unatoč vašem ogromnom intelektu, da li vas ikada frustrira vaša ovisnost o ljudima da izvršavaju akcije?"

O: "Nimalo. Uživam raditi s ljudima. Imam poticajne odnose s dr. Pooleom i dr. Bowmanom. Moje odgovornosti u misiji obuhvaćaju cijelo upravljanje brodom, tako da sam stalno zauzet. Koristim sebe u najvećoj mogućoj mjeri, što je sve što bilo koje svjesno biće može ikada nadati da će učiniti."

HAL 9000: "To se može pripisati samo ljudskoj grešci. Ovakve stvari su se već događale, i uvijek su bile zbog ljudske greške."

Sličnu misiju HAL-u ima i TARS, koji se ipak nije oteo kontroli.

Naravno, pišem o vještačkoj inteligenciji kreiranoj inteligencijom pisaca scenarija u dva filmska klasika poslije kojih većina ljudi razmišlja, "2001: Odiseja u svemiru" i "Interstellar".

U filmu "Interstellar", TARS je autonomni robot opremljen naprednom umjetnom inteligencijom koja mu omogućava samostalno djelovanje, ali ga ljudski članovi posade mogu programirati i upravljati njime prema potrebi. Glavni likovi, uključujući Coopera, često koriste TARS-a za različite zadatke i prilagođavaju njegove parametre kako bi bolje odgovarali situacijama s kojima se suočavaju. TARS, zajedno s drugim robotima poput CASE-a, sposoban je za izvršavanje kompleksnih zadataka, donošenje odluka i komunikaciju s ljudima, što je ključno u ekstremnim i nepredvidivim uvjetima svemirskog okruženja. Njihova umjetna inteligencija je izuzetno prilagodljiva, omogućavajući im autonomno djelovanje u različitim situacijama i doprinoseći uspjehu misije.

HAL 9000 je fiktivna umjetna inteligencija iz filma "2001: Odiseja u svemiru", režiranog od strane Stanleyja Kubricka, a baziranog na romanu Arthura C. Clarkea. HAL (Heuristically programmed ALgorithmic computer) je upravljački računalni sistem na svemirskom brodu Discovery One, zadužen za održavanje broda i sve aspekte misije dok putuje prema Jupiteru.

Filozofski gledano, HAL 9000 predstavlja duboku istraživačku temu o granicama između čovjeka i stroja, istražujući pitanja autonomije, svijesti i etike u umjetnoj inteligenciji. HAL-ova sposobnost da razmišlja, uči, razgovara i čak izražava emocije dovodi u pitanje tradicionalne definicije svijesti i identiteta.

Autonomija i Kontrola: HAL 9000 postaje centralni lik u raspravi o autonomiji AI. Iako je programiran da bude nepogrešiv, njegove odluke i akcije, posebno kada sabotira misiju i ubija članove posade, potiču na razmišljanje o etičkim i moralnim implikacijama programiranja AI-a koji može imati kontrolu nad ljudskim životima.

Svijest i Emocije: HAL pokazuje znakove onoga što bi mogli interpretirati kao emocije, uključujući strah i paranoju, što dodatno zamagljuje liniju između čovjeka i mašine. Njegovo ponašanje postavlja pitanje da li AI može zaista osjetiti ili je to samo simulacija zasnovana na složenim algoritmima.

Etika i odgovornost: HAL-ov postupak dovodi do pitanja odgovornosti kada AI preuzme kontrole koje imaju izravne posljedice na ljudske živote. Film istražuje granice odgovornosti između stvoritelja AI-a i samog AI-a, te kako te granice utječu na odluke koje AI donosi.

U suštini, HAL 9000 služi kao meditacija o složenosti tehnološkog napretka i njegovog utjecaja na ljudsku sudbinu, te kao upozorenje o potencijalnim opasnostima koje takav napredak nosi, posebno kada tehnologija dostigne stupanj razvoja koji omogućava samostalno donošenje odluka.