Veli crnogorski vrabac drugom vrapcu - Djes' sokole !
U firmi sjednica , dogovaraju se o radnom tjednu: 1.ponedjeljak - odmor od vikenda 2.utorak - priprema za posao 3.srijeda - radi se 4.četvrtak - priprema za vikend 5.petak , subota , nedjelja - odmor Pita direktor na kraju ima li nejasnoća , kad ustade jedan i priupita - 'Oće ta svaka srijeda bit radna !?
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:11 Postovi: 24436 Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Na takmičenju bacanja čekića u dalj, nevjerojatno ali stvarno, Crnogorac baci čekić duplo dalje od predhodnika. Pitaju ga novinari: - "Dobro, pa kako ste uspjeli da bacite tako daleko." - "ALAT ŠTO DALJE OD MENE!!!"
Na takmičenju bacanja čekića u dalj, nevjerojatno ali stvarno, Crnogorac baci čekić duplo dalje od predhodnika. Pitaju ga novinari: - "Dobro, pa kako ste uspjeli da bacite tako daleko." - "ALAT ŠTO DALJE OD MENE!!!"
Pridružen/a: 19 stu 2009, 19:40 Postovi: 653 Lokacija: ŠB
što će ti reć konobar u crnoj gori ako naručiš ness?
donijet ću ti al ćeš sam da je miješaš
(sad jedan malo duži)
oženio crnogorac, inače seljak, neku građanku. i dovede je kući, i prva bračna noć. svi očekuju da ujutro, kad se okači posteljina na štrik, da će vidjet crvenu mrlju. al ona, građanka, već je bila aktivna. i sad njih dvoje u sobi sjede i razmišljaju kako se izvuć iz toga...dosjeti se on: -znam! stavit ćemo boju na posteljinu, nitko neće znat razliku! odi pa vidi imade li boje u podrumu- ona ode, vrati se: -ima ali nema crvena, samo zelena- misli se on, kad na kraju slegne ramenima i kaže -hajde stavi ti to, ćemo da smislio rješenje ujutro- ujutro, kače posteljinu na štrik, ljudi prolaze vide zelenu mrlju i nije im jasno. netko je skine sa štrika i odnese seoskom starješini. on je uze ruku, sjedi i razmišlja... kad nakon sat vremena će on: -znam! nabio joj ga do žuči!-
Crnogorski Vanzemaljac je vrsta koja potiče iz Nacionalnog parka Crna Gora, ali ga ima na svim mogućim mestima osim tamo.
Jedno od tih mesta gde ga ima, i to u ne baš malom broju, jeste i Nacionalni park Srbija.
Nastao je od vrste Crnogorski Crnogorac (Montenegrus montenegro). Spolja su gotovo identični, razlikuju se samo po tome što Crnogorski Crnogorac i dalje živi u Nacionalnom parku Crna Gora.
Crnogorski Vanzemaljac je i dobio takvo ime (Vanzemaljac) jer već odavno ne živi na teritoriji Nacionalnog parka Crna Gora.
No, bez obzira što se brojni pripadnici ove vrste i rađaju i žive u Nacionalnom parku Srbija, oni i dalje zadržavaju ponašanje, navike i dijalekt nekoga ko nikada nije ni napuštao Nacionalni park Crna Gora.
Crnogorskog Vanzemaljca ima širom Nacionalnog parka Srbija, ali ga ipak možemo podeliti na dve glavne podgrupe. To su:
povojvođeni Crnogorac (postoje kolonije u severnim delovima Nacionalnog parka Srbija),
pobeograđeni Crnogorac (postoje kolonije u svim delovima Beograda). Pošto je Crnogorski Crnogorac dugo živeo u Plemenskoj Zajednici (Tsutsus piperus), i Crnogorski Vanzemaljac ima od njega nasleđen osećaj pripadnosti plemenu.
Doduše, to je sada pripadnost nekim sasvim drugim plemenima (npr. Eleze, Armani, Versače, kao i zbratimljena plemena Dolče i Gabana).
Crnogorski Vanzemaljac instiktivno oseća da je pleme nešto jako važno, pa zato uvek na sebi nosi obeležja ne jednog, već svih plemena kojima pripada (Guči, Bruno Malji...).
Posledica bliskosti u okviru plemena jeste i uzgajanje jedne biljke bez koje Crnogorski Vanzemaljac ne može da preživi. To je biljka Veza (Cumus rodbinus), koju on veoma pažljivo i predano gaji i nikada ne zapušta.
Osim gajenja Veze, po čemu je dobro poznat, postoje još neke osobenosti Crnogorskog Vanzemaljca, koje ne nalazimo ni kod jedne druge vrste u Nacionalnom parku Srbija.
To su: Dajebeoca (Tatus coitus), Svijetli Obraz (Obrazus luminozus), Serdarizacija (Serdarus voyvodus), Mobilna Kompenzacija (Imobiliteta) i još neke, o kojima se više može saznati u Nacionalnom parku Crna Gora.
VEZA (Cumus rodbinus)
Višegodišnja biljka, koju Crnogorski Vanzemaljac gaji generacijama.
Ukoliko se posadi u pravo vreme i na pravom mestu, Veza se lako razgrana i proširi na sve strane, omogućavajući Crnogorskom Vanzemaljcu da se popne do neslućenih visina, odnosno dokle god Veza dopire.
Ako se pažljivo neguje, Veza odlično uspeva i na najteže dostupnim mestima, do kojih bi Crnogorski Vanzemaljac, bez nje, teško uspeo da stigne.
DAJEBEOCA (Tatus coitus)
Izraz kojim se iskazuje vrhunac poštovanja nečije majke.
SVIJETLI OBRAZ (Obrazus luminozus)
Deo tela koji Crnogorski Vanzemaljac stalno mora od nekoga ili nečega da brani. Inače, po Svijetlom Obrazu se Crnogorski vanzemaljac prepoznaje, jer mu svetli u mraku kao svitac.
Na njega su spremni da mu udare (u želji da mu ga potamne, ili, u najmanju ruku, isprljaju) predstavnici raznih vrsta u Nacionalnom parku Srbija, pa čak i pripadnici njegove sopstvene vrste. Svijetli Obraz se sastoji od tri elementa: Čojstvo, Junaštvo i Riječ. Ne zna se koji je od koga važniji.
Iz knjige "Nacionalni park Srbija" Mićka Ljubičića
Ovo je pismeni rad učenika šestog razreda škole na Cetinju, koji je ocijenjen vidjećete na kraju kako. Ta ocjena i pismeni su došli do ministra obrazovanja CG I on je naredio da pismeni bude javno objavljen. Tekst je autentičan.
Velika greška nastavnice, pismeni je remek delo.
Jesen na Cetinju
Počela je jesen u našem gradu. Umrlo je više ljudi, kao i u svakoj jeseni meni ih je žao, ali Živka Orlandiju baš i nije. On često kaže da tako mora i treba. A kad mu je brata majka gađala među rogove nije tako mislijo. Domaćice spremaju zimnicu. Ja sam srećan. Grad je pun lišća a tata kaže da bi smećari trebali da idu u kurac jer ovo već treća jesen kako ništa ne rade. Od ove jeseni nam strašno faljiva struje u kuću, pa mama kaže za elektrodistributere to su jedna govna, a nije tako mislila na tom načinu kada nam je kuća bila puna struje. Ove jeseni i ja sam kao i mnogi drugi zaljubio u istu curu. To je mala od pašenoga -Vera. Ja je zovem Vjera jer me stid da se odvajam od društva. I ove jeseni ptice su pošle na jugu.Rode i vrapci i slavuji su ostali. Meni ih je žao jer su one male i nezaštićene, pa bi ih mnogi mangupi mogli ubiti namrtvo. Đed kaže da su one ptičiji proletarijat, a nije tako mislio kad nam se roda posrala na fiću , pa je tata jurio do Špadijerskog vrha. Đed je tada slomio nogu, a tu rodu je ubio ujak Vlado dva dana poslije golijama rukama. On kaže da se branila ka čovjek. Meni je bilo žao a žao mi je i đeda koji je slomio nogu. Ali mi je žalije rodu jer je đed živ a roda ne, a mislim da bi rodi bilo milije da je ujak Vlado slomio nogu a da je ona ubila đeda pod Špadijerski vrh. Mada bi meni bilo mrznije. Ja isto mislim da bi najbolje da se ujak Vlado posra đedu na fiću i da ga je đed ubio sjekirom, ko što je htio babu jedan put, a da se roda ne miješa. To je radi toga što me ujak Vlado(rak ga izijo)šljepio u glavu kad sam prnuo pred direktorom Oboda pa ga je bilo stid od mene. Od kad je ubio rodu još mi je mrzniji. Brat od tetke mi Vojo, je ka svake jeseni kupio petarde kod Paljevića u Donje Polje. Oni nemaju para za ljeb pa prodaju petarde. Meni ih je žao. Baba kaže da su dobri ljudi, a nije tako mislila kad su joj zapalili garažu đe je đed i njegovi penzioneri igra fircik u pare. Jesen mi je još draga radi strika Želja što dolazi sa broda. On je bogat čovjek i dosta je zgodan. Svaki put s broda dovede novu strinu, pa ode na brod. Poslije ih mi teško izbačimo iz kuće. Neđo kaže da te žene šiljemo kod njega jer mu ih je žao da se svade s majkom po vazdan. A nije tako mislio kad mu na kocku u pećinu pošle tri plate pa je ijo u našu kuću.
Ne znam šta bi još pisa od jeseni. Još sem da je volim i njeni plodovi nama djeci daju vitamine da bi smo postali jaki.
Radenčević Slaven VI 3
Ocjena: jedan (1)
Komentar: Obrati pažnju na genitiv. Tema je promašena.
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.