Ako ništa drugo, dalmatinski gradovi su imali svoj vrlo specifični povijesni razvoj, a pod Veneciju trajno dolaze tek početkom 15. stoljeća. I bilo je itekako domaćih arhitekata.

Iskreno, nikad nisam čuo za tako nešto. Ali bi jako dobro došlo. Mada ne znam kako bi fakulteti mogli imati te podatke? Biroi za zapošljavanje to ne bi mogli jer se sve radi mimo njih i većina studenata se uopće ni ne prijavi. Da se svaka firma obaveže da će poslati obavijest fakultetu?

Nek' vrate šume i sirovine koje su izvukli,a neka nose svoja sranja od zgrada nazad.

Dalje, ljudi kukaju da nemaju para, a na berbu voća se leti skoro niko ne odaziva, jave se Rumuni i Bugari, nadničari, a naši debelguzi više vole da sede u kafani i da olajavaju one koji imaju. Isti ti kad odu na Zapad peru sudove bez okolišanja, valjda zato što ih niko ne zna.

Dalje, u balkanski mentalitet spada i trošenje novca. Raskošne svadbe, slave, rođendani - primitivizam bez realnog pokrića u novčanicima, samo da komšija vidi, po sistemu - ima se može se.

Ne trebamo školovati fotografe, novinare, politologe i ekonomiste

Od više stručne spreme posla bi u sljedećem razdoblju moglo biti za one s diplomom računarstva i informatike, dok će oni s visokom stručnom spremom kojima je struka elektrotehnika i informacijska tehnologija, računarstvo, strojarstvo, anglistika, medicina, farmacija, logopedija i rehabilitacija također lakše naći posao

U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji ima posla za slastičare i instalatere grijanja i klimatizacije. Kad je riječ o četverogodišnjoj srednjoj školi, posao će naći zdravstveno-laboratorijski tehničari, farmaceutski i sanitarni tehničari te kozmetičari. Od više stručne spreme posla bi u sljedećem razdoblju moglo biti za one s diplomom računarstva i informatike, dok će oni s visokom stručnom spremom kojima je struka elektrotehnika i informacijska tehnologija, računarstvo, strojarstvo, anglistika, medicina, farmacija, logopedija i rehabilitacija također lakše naći posao.

S druge strane, do posla će teže doći fotografi, ekonomisti sa srednjom stručnom spremom, tehničari za logistiku i špediciju, tehničari poštansko-telefonskog prometa, veterinarski tehničari. U Zagrebu će do posla teško i stručnjaci s diplomom Prometnog fakulteta te diplomom iz tekstilne tehnologije.

Pokazuje to analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s prognozom potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, kao i podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca. Riječ je o analizi koja sadrži preporuke za upisne kvote za pojedina zanima, kao i za stipendiranje učenika i studenata koje provode općine, gradovi i

županije, kako bi učinak tih mjera bio što učinkovitiji. Dakle, Zavod predlaže da se, ovisno o potrebama za radnicima na određenom području, u tim profesijama smanji broj upisanih i učenika, kao i učenika i studenata koji se stipendiraju u školovanju za ta zanimanja.

Gledano općenito, u većini se područja spominje potreba za visokoobrazovanim stručnjacima s diplomom anglistike, germanistike, farmacije, zatim s diplomom Medicinskog fakulteta te strojarstva. Uz profesore njemačkog i engleskog jezika, posla bi moglo biti i za one s diplomom matematike (u profesorskim zanimanjima, ali i ne samo to), a u nekoliko gradova i županija postoji preporuka za povećanje upisnih kvota i stipendiranje budućih profesora fizike, kemije i biologije. Među onima koji bi mogli biti traženi su i diplomirani psiholozi, osobe s diplomom edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta a u nekoliko županija posla bi moglo biti i za one s diplomom građevine. Zanimljivo je, među ostalim, da u Virovitičko-podravskoj županiji, postoji potreba za povećanjem upisnih kvota za stručnjake dentalne medicine, šumarstva i veterine, arhitekture i urbanizma, knjižničare i one s diplomom glazbene akademije. Na području Pakraca i Lipika, uz povećanje kvote za neka spomenuta zanimanja, bit će mjesta i za logopede, a u Zadru za osobe s diplomom sveučilišnog studija likovne kulture te nautike i tehnologije pomorskog prometa...

Kad je riječ o stručnim studijima, među zanimanjima koja imaju budućnost je i sestrinstvo. Od zanimanja za koje je potrebna četverogodišnja srednja škola uz medicinske tehničare i sestre, farmaceutske tehničare, geodete može se istaknuti i potreba za računalnim tehničarima. U županijama i gradovima u izrazito turističkim područjima posla će biti i za hotelijersko turističke tehničare, a među zanimanjima koja bi se mogla tražiti u nekoliko se gradova spominju i građevinski tehničari.

S druge strane, fotografe ne trebaju gotovo nigdje, odnosno na većini popisa u gradovima i županijama su među zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote i ne preporučuje se stipendiranje obrazovanja u toj struci. U većini područja to se odnosi na frizere, cvjećare, prodavače, krojačice i krojače, nerijetko automehaničare i vodoinstalatere. Pomalo ironično, s obzirom na tešku gospodarsku situaciju, ali Hrvatska ima previše ekonomista, i to kako onih sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, tako i fakultetom, odnosno u većini područja preporučuje se smanjenje upisnih kvota i stipendija za to zanimanje. Također, gotovo svugdje postoji potreba za smanjenjem upisnih kvota za novinare i politologe. U mnogim županijama teže će do posla upravni referenti i pravnici, u unutrašnjosti nema potrebe za onima s diplomom hotelijersko-turističkog smjera, te za profesore talijanskog jezika i književnosti.

Kad je riječ o obrtničkim zanimanjima, zanimljivo je da često postoji potreba za povećanjem upisne kvote za upis konobara, mesara, zidara, tesara, pekara i soboslikara.

ISTOK I ZAPAD

Na Istoku, službenici rade od sedam do tri. Na Zapadu, od devet do pet. Službenički Istok se budi u pola šest. Činovnički Zapad u sedam.

Mamurni Istok baulja kroz maglovito zimsko jutro, psujući posao, državu, život, sudbinu. Istok je poluobrijan. To je zbog toga što se brijao sinoć, da bi ujutru mogao duže da spava.

Glatko izbrijani Zapad vozi se ćutke metroom. Istok priča političke viceve u pretrpanom autobusu. Zapad čita novine. Potpuna tišina. Niko ni sa kim ne razgovara.

Istok se zaljubljuje u nepoznatu službenicu sa zelenim očima između tri autobuske stanice. Naravno, on stiže u pola osam na posao i kaže ljutito šefu: Šta je? Pa nismo, valjda, na Zapadu?

Zapad počinje da radi u devet. U to vreme Istok već polako počinje da dolazi sebi. Popio je tri kafe i pročitao u novinama šta se događa na Zapadu. Do pola deset, Istok razgovara o tome šta je sinoć bilo na televiziji.

Zapad već uveliko radi. On ne može da prepriča šta se sve događalo na dvadeset i sedam televizijskih kanala, jer niko nije gledao isti program.

U pola jedanaest, Istok koji je imao dva sata prednosti nad Zapadom, odlazi na zasluženi doručak, koji se plaća bonovima. Kao da je celoga jutra kopao, on doručkuje glavu u škembetu, gulaše, pljeskavice, bureke, tripice, čorbaste pasulje, jagnjetinu sa kupusom, podvarke i ostala lakša jela. Posle žvače čačkalicu i popije tri piva, odlikovana na svetskoj izložbi.

Zapad ima pauzu za ručak između dvanaest i trinaest časova. On stojeći pojede sendvič sa hladnom piletinom (belo meso) i popije 7 UP. Zatim se vrati na posao. U hodniku kuće u kojoj radi popio je prvu instant-kafu iz kartonske šolje.

Istok već ima prednost od tri piva i dva vinjaka. Usput, čuo je za neku rasprodaju, pa je skoknuo da vidi o čemu se radi i vratio se posle dva sata u kancelariju.

Zapad se dogovorio da sastanak Sindikata bude održan u subotu, kada se ne radi. Odlučivaće se o mogućem štrajku. Istok je preko Sindikata dobio zaleđenu juneću polutku, koju će strpati u zamrzivač. Okrvavljeno odelo odneo je na hemijsko češćenje. U tri po podne Istok se vraca kući. Pre toga svraća na pihtije i još jedno pivo.

Zapad i dalje radi.

Istok ruča. Porodica ide na prstima, jer se tata premorio na poslu.

Zapad i dalje radi.

Istok je prilegao na divan i uskoro hrče, pošto je prethodno novinama prekrio lice zbog muva. Bude ga u 19h30 da gleda televizijski dnevnik. Istok ima hiljadu primedbi na ekonomsku situaciju.

Zapad i dalje radi.

Pošto je odgledao vesti, Istok se baca na lakšu večeru: kuvana svinjska kolenica sa renom i crnjak od tasta sa sela. Šest sati: Zapad se vraća kući. Nema snage da čita novine u podzemnoj železnici. Zapad je iscedio sve iz Zapada.

Istok je svežiji uveče, nego ujutru! On vec igra karte sa kumovima i otvara treću bocu crnjaka. Na smrt umorni Zapad zbacuje mokasine sa nogu i pije viski da dođe sebi. Ruši se u fotelju i gleda treperave televizijske slike ne shvatajući, uopšte, sadržaj. Pita se, ima li život bilo kakvog smisla? Kuda sve to vodi? Zatim bezvoljno večera: bleda atlantska riba bez ukusa i bareno povrće. Čaša belog vina.

U tom trenutku, Istok je već u prednosti za pet boca crnjaka.

Zapad odlazi rano na spavanje. Sutra je radni dan. Zapad će živeti samo preko vikenda. Od petka u pet po podne, do nedelje uveče.

Istoku je svaki dan praznik. Ne bih živeo na Zapadu, kaže ženi, da mi daju million dnevno!

Zapad uzima pilulu za spavanje.

Istok lakomisleno pozajmljuje novac od Zapada.

Zapad odobrava kredite, da bi živeo od kamata sa Istoka.

I Istok i Zapad spavaju kao bebe i sanjaju u bojicama.

Momo Kapor – Halo Beograd