molio bih nekog DZoni il od ekipe ko zna da nam napise o katolickim crkvama i katolicima u Užoj SRbiji

za Vojvodinu i Kosovo znam

dakle gdje će se sve sutra slaviti Božić na potezu Beograd- Zvečan


Cuo sam da ima katolika Srbijanaca u Smederevu i poznajem fratra koji je sad na sluzbi u Nisu

molio bih jos informacija posto su sture na netu hvala

Beogradska nadbiskupija:

http://www.kc.org.rs/

Ovdje ima o župnoj crkvi u Nišu:

http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samos ... rbija.html

Ne znam mnogo o tome, jedina katolicka crkva koja mi je bliska je crkva Sv. Antuna u Beogradu... i fizicki, na 100m od kuce, a i posecivao sam je nekoliko puta, 2 puta na Bozic ranije...



Toranj je kriv zbog losih temelja, skoro su ga podzidjivali, inace bi pao...

Jesu li ti katolički Srbijanci zapravo Bunjevci katolici? Hrvati? Ili neka nacionalna manjina tipa Nijemci -Folksdojčeri?Slovaci ? Neka vojna lica iz bivše JNA koji su ostali tamo živit?

Nema Bunjevaca ovde, oni su na severu Backe oko Subotice, sve ukupno 20.000...

Ljudi koji dolaze u ovu crkvu su uglavnom Hrvati, ima Slovenaca, i onda stranci sa zapada Evrope koji zive ovde.

Ima ljudi, pogotovo za velike praznike, skupi se masa sveta... al bzvz je da tu sad pitas ko je sta po nacionalnosti... uglavnom govore domacim akcenatom.

cuo sam za SRbijance katolike u smederevu da ih ima dosta

a u Nišu ima 200ak katolika

Poljaci, Slovaci, Hrvati, Slovenci, Česi..

Prvi put cujem...

http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%94%D0%B5 ... 0%B2%D0%B0

Prema zadnjem popisu 92.74% u tom gradu su Srbi... sto najcesce koincidira sa vernosti pravoslavlju. Sansa da su neki od njih - Srbi katolici... tesko, ne znam zasto bi bas tamo bilo katolika, ne vidim istorijski razlog...

Mozda ima nesto u vezi toga da ne znam...ko zna nek napise, to bi bila jako egzoticna prica...

bio sam u ovoj crkvi, zanimljivo je da je vode naši franjevci iz Bosne Srebrene.

bio sam i u pravoslavnoj crkvi na vjenčanju nekih 100-200 m od ove Sv.Antuna, je li to tvoja crkva?

Tako je Dule... i pravoslavna i katolicka crkva na mozda 100m, pisao sam kako naizmenicno slusam zvona svaki dan, drugacije melodije zvone, ne moram da gledam na sat uopste

Pravoslavna je Pokrov Svete Bogorodice, sagradjena je 30-ih godina, malo kasnije od katolicke, ime mog pradede je uklesano kao jednog od ktitora...

Ajde ukratko u cemu se danas razlikuju KC koje vode franjevci i ove "obicne"... jel to prica iz proslosti, ili ima neke razlike u kanonu...

nema nikakve razlike, osim da je to hrvatska specifičnost. baš sam nedavno u Našim ognjištima čitao o tome, iako BIH ima uvjerljivo najviše franjevaca u svijetu, Hrvatska je odmah do BIH, pa Slovenci, tako da su danas 20% svih svjetskih franjevaca Hrvati.

Dosta je Slovenaca i Hrvata - vojnih lica i njihovih potomaka. Od Hrvata su u Beogradu najzastupljeniji Dalmatinci.

Ma kladim se ja da je i sv.Franjo vuka barem jedan dio svog podrijetla od Hrvata, kolko nas je u tim franjevcima . Baš nam nekako mentalitetno pašu te odredbe njihova reda.

nakon što je napustio Italiju, najprije je kročio u Hrvatsku.

E pa u to ime . Živio nam franjevački red u Hrvata dovijeka .

to mi je prico jedan stari janjevac koji je zivio u nisu covjek svast zna neprica gluposti

bum pročrćko malo xD

ŽUPA SMEDEREVO

Smederevska Katolička crkva bogate je i burne prošlosti, časne sadašnjosti, a po vrednosti vernika ima veliku budućnost i zadatak – ako ne da uveća, a onda barem da nešto vrati i obnovi iz te prošlosti. Prisutna je tu i odomaćena već od prvih hrišćanskih vremena, još pre dolaska Slovena na Balkan, kada su seme hrišćanstva doneli rimski legionari.
Na njenoj sadašnjoj teritoriji bile su bar dve dijeceze: metropolija Viminacijum (Kostolac) i Semendrija (Smederevo). Iako se ne znaju datumi njihovog osnivanja ni imena utemeljitelja, postoji popis nekolicine njihovih biskupa.

Smederevska biskupija ujedinjena je 23. decembra 1729. g. s Beogradskom biskupijom.
Za vreme osmanlijske vladavine i biskupi i njihove vizitacije predstavljaju dragocen izvor za poznavanje građanskog i crkvenog života tadašnjeg vremena. Neki od njih upravljali su zemljama Bosne, celim Sremom, istočnom Slavonijom i južnom Ugarskom sve do Pečuja.
Turci su ubili biskupa fra Tomu Skorčevića (1551–1552) i njega možemo smatrati svojim svecem.
Za vreme biskupa Ugrinovića (1565–1580) zapisano je da je u Smederevu bilo samo sedam katolika.
Život katolika lepo je opisao isusovac Bartol Kašić na svojim putovanjima po ondašnjim krajevima Smederevskog sandžakata. Tako je zapisano da je 1612. g. dva dana bio u zgradi smederevske katoličke crkve i to je za sada prvi siguran podatak o postojanju crkve u Smederevu.
Relativno jako hrišćanstvo u austrougarsko doba prekinuto je 1739. g., kada poslednji beogradsko-smederevski biskup Fon Vagrajn [von Wagrain] s većinom sveštenika i vernika napušta Beograd.
U periodu posle toga ovde sigurno ima katolika, jer se doseljavaju i traženi su kao zanatlije, trgovci, činovnici… a za njih su se brinuli sveštenici koji su povremeno dolazili.
15. II 1927. g. osnovana je (obnovljena) župa posvećena Rođenju sv. Ivana Krstitelja.
Njeno sedište je kraljevski, despotski grad Smederevo.
Obuhvata teritorije gradova: Smederevo, Požarevac, Petrovac na Mlavi, Kostolac, a s prirodnim gravitiranjem života dosadašnjih vernika i gradove Mladenovac i Smederevska Palanka (koji inače pripadaju župama sv. Ćirila i Metodija i sv. Josipa u Kragujevcu). Ovim gradovima može se pribrojati i niz sela u kojima se nalazi poneki katolik: Udovice, Miloševac…
U bližoj istoriji, preko ličnosti župnikâ ona se ispreplitala sa susednim beogradskim župama, odnosno sa župama Bor i Kragujevac.
Geografski i istorijski najviše je povezana sa župom Skorenovac, odnosno Kovinom u Zrenjaninskoj biskupiji.
24. maja 1928. došao je prvi župnik fra Alfonz Kudrić. 11. juna 1930. g, prvi put je podeljena sv. krizma.
5. juna 1941. g. i crkva i župni stan porušeni su prilikom eksplozije u Smederevskoj tvrđavi.
U periodu 1954–1955. g. sagrađena je sadašnja župna kuća s kapelicom i stanom za župnika, ali misa tu nije mogla redovno da se služi sve dok nisu došle časne sestre.
Od tada pa do naših dana celokupan verski život odvijao se u istoj zgradi, kojoj su zbog njene neprilagođenosti i stalnog korišćenja neprestano bile potrebne opravke i renoviranja.
5 juna 1940. g. kupljeno je građevinsko zemljište za novu crkvu i župni dom, ali crkva nikad nije sagrađena, a zemljište je oduzeto.
U naše doba počelo je da se razmišlja o gradnji nove crkve. Godine 1998. zatražena je građevinska dozvola. Započelo se s gradnjom crkve u dvorištu. Zabrane i pretnje bile su gotovo svakodnevne, tako da su radovi stalno započinjani i prekidani.
Godine 2001. počela je da se gradi nova crkva po planu arhitekte Miroslava Pašagića iz Beograda.
Procenjuje se da župa ima oko 2000 katolika. Crkva održava kakvu-takvu vezu s oko 1000 vernika, a u kartoteci je upisano oko 70 porodica.

Napad na Katoličku Crkvu u Smederevu

Šutjeli smo i kad su naši vjernici izbacivani s posla samo zato što se znalo da nedjeljom idu u Katoličku Crkvu, kad bi osvanuli najbizarijni grafiti na župnoj kući, kad su nam djecu u školi prepoznavali po tome \"a to je ona mala katolkinja\", kad su na najprimitivniji način upadali komunalci i policajci i prijetili nam, isključivali nam grijanje na sam dan Božića, dolazili na sam dan Uskrsa i sve muškarce koji podliježu vojnoj obvezi odvodili na nekakve vježbe, šutjeli smo i molili se i za njih.

Većina medija u Srbiji je prenijela događaje vezane za napad na Katoličku Crkvu Rođenja Ivana Krstitelja u Smederevu.

Šikaniranja i napadi su se dešavali i ranije, ali vjerujući da je to samo djelo pojedinaca naivno smo mislili da se to neće više događati, pa je to jedan od glavnih razloga što nismo do sada tražili zaštitu nadležnih organa. Šutjeli smo i kad su naši vjernici izbacivani s posla samo zato što se znalo da nedjeljom idu u Katoličku Crkvu, kad bi osvanuli najbizarijni grafiti na župnoj kući, kad su nam djecu u školi prepoznavali po tome \"a to je ona mala katolkinja\", kad su na najprimitivniji način upadali komunalci i policajci i prijetili nam, isključivali nam grijanje na sam dan Božića, dolazili na sam dan Uskrsa i sve muškarce koji podliježu vojnoj obvezi odvodili na nekakve vježbe, šutjeli smo i molili se i za njih.

Ali napadu koji se desio prošle nedjelje kad nam je kamenovana Crkva i polupani predivni vitraži, predhodilo je upozorenje da dolazi do okupljanja manjih grupica koje uzvikuju da će srušiti našu Crkvu. Mislili smo da je sve to nešto što smo prošli pa više nismo ni obraćali pažnju, i onda smo doživjeli tri napada u kojima nam je ovaj treći nanio najviše štete. Utješno je da smo bolje prošli nego muslimani, njima su zapalili džamiju u Beogradu a muftija je jedva izvukao živu glavu.

Malo je poznato da je Smederevo najstarija biskupija u Srbiji. Zvanično sjedište današnjeg nadbiskupa službeno se zove beogradsko-smederevska nadbiskupija, i u svakom službenom sajtu sv. Stolice naći ćete isključivo taj naziv. Katolička Crkva postojala je još za vrijeme despota Đurđa Brankovića. Crkva je srušena u drugom svjetskom ratu i nije mogla više biti obnovljena u komunističkoj Jugoslaviji. Po dolasku župnika Stjepana Barišića prije sedam godina, započeli smo sami vjernici graditi zgradu Crkve s novcem koji nam je dao nadbiskup Perko. Uslijedile su intervencije tadašnjih vlasti, i došlo je do ozbiljne prijetnje upućene radnicima Srbima koji su radili s nama. Prekinuli smo radove zbog njihove sigurnosti.

Po dolasku nove vlasti s pokojnim Đinđićem, uz zalaganje političke partije Nova Srbija, prvi akt novog rukovodstva općtine je dozvola za legalizaciju i završetak započetog objekta i dozvola za gradnju nove Crkve. Tada dolazi nadbiskup Hočevar i uz financijska sredstva koje nam šalje sv. Otac blagopokojni papa Ivan Pavao II, započinjemo gradnju nove Crkve i završavamo započeti objekt koji je trebao biti Crkva. To je prva Katolička Crkva koja se u užoj Srbiji gradi od 1945 godine pa do sada sa svim dozvolama. Biće lijepa Crkva kakvu Smederevo i smederevci zaslužuju.

Treba napomenuti da je poslije napada i istupanja predsjednika Tadića, koji je osudio vandalizam i obećao da će počinioci biti kažnjeni, mnogo prijatelja Srba došlo izraziti solidarnost s nama i žaljenje što se takve stvari svima nama dešavaju. Treba reći da je u isto vrijeme došlo i do oskvrnajavanja Đinđićevog groba, što navodi da se ponovo vraćaju neka zla vremena.

Mi imamo svijest da nismo sami, mala smo zajednica ovdje ali smo velika zajednica s vama i svom našom braćom u cijelom svijetu. Svjesni smo da bez vaše podrške i materijalne i moralne sigurno ne bismo opstali i pored naše jake vjere. Zahvalni smo vam, znamo i poštujemo da dio novca stiže za izdržavanje naše Crkve i od onoga što vi darujete . Ponosimo se što smo Katolici ovdje gdje živimo, dio Kristovog tijela, možda jedna mala stanica, ali zdrava i snažna koja još više jača i svjedoči našeg Spasitelja.

Posvećenje nove ckrve u Smederevu

Malobrojno stado katolika u beogradskoj nadbiskupiji ponosno je što se u vrijme sekularizacije, kada se na zapadu crkvene zgrade prodaju i mijenjaju svoju svrhu, u Srbiji gradi nova crkva, ali ne samo zidovi od kamena već ona živa Crkva u kojoj je svaki njen vjernik živi kamen i oslonac za budućnost.

Stanislav Hočevar beogradski nadbiskup i metropolit posvetio je novu crkvu u Smederevu na mjestu gdje je prije 65 godina srušena u eksploziji streljiva smještenog u smederevskoj tvrđavi tadašnjoj zgradi katoličke crkve.\"U srcu se početkom 2000. godine rodila tiha želja da bi smo mogli imati u duhu tako bogate povijesti čitavog balkana a posebno u drevnom gradu Smederevu, u središtu ovog teritorija katoličku crkvu. Zahvaljujemo svemogućem Bogu za to nadahnuće, zahvaljujemo gradu i vladi Smedereva i svim prisutnim što se to moglo dogoditi-rekao je monsinjor Hočevar\".

Beogradski nadbiskup, poslije zaređenja novih svećenika, slanjem djece na školovanje, osnivanjem nove župe, renoviranjem oronulih crkvenih zgrada, posvetom zgrade biskupskog sedišta koje je od temelja renovirano u centru Beograda, okupljanjem mladih i katekumenatom starijih, ovim posvećenjem nove crkve Rođenja Ivana Krstitelja u Smederevu pokazao je jasan pravac katoličke crkve u Srbiji.

Malobrojno stado katolika u beogradskoj nadbiskupiji ponosno je što se u vrijme sekularizacije, kada se na zapadu crkvene zgrade prodaju i mijenjaju svoju svrhu, u Srbiji gradi nova crkva, ali ne samo zidovi od kamena već ona živa Crkva u kojoj je svaki njen vjernik živi kamen i oslonac za budućnost. Posebno se vjernici ponose na čvrsto jedinstvo katoličke zajednice i svog nadbiskupa, potvrđujući pravilo da što su vrijeme i uvjeti teži to je naša Crkva jača.

Župnik smederevski Stjepan Barišić sa svojim župljanima, ugostio je 600 gostiju. Posebnu zahvalnost uputio je velečasnom Antunu Pećaru župniku na otoku Pagu koji nas je obogatio svojom duhovnom trodnevnicom. Veliku radost priredilo je i oko 100 gostiju iz župe Podvinje u Hrvatskoj.

Dragan Milanović

Kamenovanje crkve u Smederevu na Uskrs

Smederevo, 08.04.2010.

Vrijedni umjetnički vitraž patra Marka Rupnika



KRIST USKRSNU - ZAISTA USKRSNU !

Draga braćo, mi katolici u Smederevu doživeli smo da nam se najveći krišćanski praznik čestita kamenovanjem.

Naime po završetku subotnjeg bdenja i svečanog unošenja svetla u našu crkvu, ponovo su nas sile mraka zasule kamenjem, lupajući nam vredne umetničke vitraže patra Marka Rupnika. Naša bol je velika, jer ničim izazvani napadi se ponavljaju i to na sam dan kada smo eto taj veliki praznik zajedno proslavljali i mi i pravoslavci.

Izloženi šikaniranju, a pojedini od nas i fizičkim napadima i čestim pretnjama smederevska policija je preuzela sve što je bilo moguće sa njene strane da nas zaštiti.

Ali ne obazirući se i bez straha od policajca koji stalno dežura ispred crkve, skriveni mrakom, kukavice su ne pokazujući svoje lice ali pokazujući svoju bezdušnost, ponovo nasrnuli na naše malo katoličko stado.

Ali : "Ne boj se malo stado", vama braćo pravoslavna sretan praznik: HRISTOS VOSKRSE ,a Bog će dati da ga opet slavimo istoga datuma u Smederevu.
Dragan Milanović

znao je stari TATA KARADAKIC sta prica hahah

2000 katolika SRbijanaca hahaha mozda su porijeklom madjari

Znaci izim Vojvodine i Kosova

bg, nishi XD i Smederevo

FRa NIko jedan fratar koji je bio u visokom je sad u nisu

kako fratri iz sarajeva godinama dolazise u moju zupu (retkovec) blagoslivljat jer zupnik nije mogo sam tako su mi pricali.. jedne godine nije bilo fra nike pitam novog di je fra niko kaze u nisu heheh

Bilo kuda Bosna ( Srebrena) svuda :)

zanimljivo, cak smo i u istoj zupi. nisam te vidio sinoc na ponocki sd kad se i znamo LOL

A šta misliš zbog čega je Bosna Sreebrena baš u Srbiji zastupljena?!

Glavno preuzimanje katoličkog uticaja od strane bosanskih franjevaca u Srbiji je za vreme Jospia Stadlera koji se naravno zalagao za uniju SPC sa Vatikoanom i čak pokušao i pregovore.
A ko bi bio bolji za to nego bosanski franjevci?! , znaju jezik , i oni su pravi bosanski patrioti i katoličke Jugoslavenčine!