III. PODJELA NADLEZNOSTI IZMEDJU FEDERALNE I KANTONALNE VLASTI
Clan 1.
U iskljucivoj nadleznosti Federacije su: a) vodjenje vanjskih poslova; b) organiziranje i vodjenje odbrane Federacije i zastita njenih granica, ukljucujuci ustanovljene zajednicke komande armijskih snaga Federacije, nadzor nad vojnom proizvodnjom i zakljucivanje vojnih sporazuma; c) drzavljanstvo; d) utvrdjivanje ekonomske politike, ukljucujuci planiranje i obnovu i politiku koriscenja zemljista na federalnom nivou; e) uredjivanje trgovine, ukljucujuci carine, medjunarodnu trgovinu i finansije, trgovinu unutar Federacije, prava industrijskog vlasnistva, standardizaciju proizvoda, papire od vrijednosti i komunikacije; f) uredjivanje finansija i finansijskih institucija, ukljucujuci uspostavljanje i kontrolu monete Federacije, utvrdjivanje monetarne i fiskalne politike, i osnivanje centralne banke; g) suzbijanje medjunarodnog i medjukantonalnog kriminala, posebno terorizma, neovlascene trgovine drogom i organiziranog kriminala kao i saradnju sa Interpolom; h) dodjela elektronskih frekfencija za radio, televiziju i za ostale potrebe; i) utvrdjivanje energetske politike, ukljucujuci raspodjelu izmedju kantona i osiguranje i odrzavanje potrebne infrastrukture; i j) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti i ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduzivanjem ili na druge nacine.
Clan 2.
Federalna vlast i kantoni nadlezni su za: a) jamcenje i provodjenje ljudskih prava; b) zdravstvo;
c) politiku zastite covjkove okoline; d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu; e) socijalnu politiku; f) provodjenje zakona i drugih propisa o drzavljanstvu; g) imigraciju i azil; h) turizam; i i) koriscenje prirodnih bogatstava.

Clan 4.
Kantoni imaju sve nadleznosti koje nisu izricito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadlezni za: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje ce imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama, b) utvrdjivanje obrazovne politike, ukljucujuci donosenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c) utvrdjivanje i provodjenje kulturne politike; d) utvrdjivanje stambene politike, ukljucujuci donosenje propisa koji se ticu uredjivanja i izgradnje stambenih objekata; e) utvrdjivanje politike koja se tice reguliranja i osiguranja javnih sluzbi; f) donosenje propisa o koriscenju lokalnog zemljista, ukljucujuci zoniranje; g) donosenje propisa o unapredjenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti; h) donosenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i) utvrdjivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, ukljucujuci donosenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; j) provodjenje socijalne politike i uspostava sluzbi socijalne zastite; k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turistickih resursa; l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduzivanjem ili drugim sredstvima.

Nafte ima svugdje u svijetu, ALI postoji par problema koji sprečavaju njenu eksploataciju, velika dubina ležišta, mala količina u ležištu, kemijski sastav sirove nafte.

Velika dubina je za sada nepremostiva prepreka, što se dubina povećava sve je teže bušiti i na površinu vaditi stijene.
Mala količina nafte na nalazištu znači da kompanije neće pristupiti dubinskom istraživanju koje trenutno košta do 200 milijuna dolara po bušotini. Ako kompanija procjeni da su količine tolike da neće zaraditi više od 100 puta od uloženih sredstava nema ništa od eksploatacije.
Kemijski sastav nafte je čest uzrok odustajanja od eksploatacije, ne postoji način da se nafta zasićena sumporom očisti od istog. Tu je još i nafta koja nije uvijek u tekućem stanju nego se u pojedinim zemljama (kanada) vadi kao blato koje mora proći termičku obradu..

Na kraju koristi od naftnih bušotina neće imati lokalna zajednica, niti država BiH, već par političara i kompanija shell.

misliš na škriljke? njima je Srbija bogata, ali takva ekploatacija ima razarajuće efekte na okolicu.

misliš na škriljke? njima je Srbija bogata, ali takva ekploatacija ima razarajuće efekte na okolicu.

Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte


On izgleda kao normalni tamni pijesak . No, iza njega se sakrivaju tone sirove nafte. Stručnjaci su mišljenja da je otprilike trećina svjetskih zaliha nafte pomiješano sa pijeskom. Ako se te zalihe dodaju klasičnim izvorima, Saudijska Arabija sa 35 milijardi tona nafte raspolaže najvećim svjetskim zalihama nafte. Slijede Kanada sa 27 i Venezuela sa 20 milijardi tona. Na četvrtom mjestu je Irak sa 15 milijardi tona nafte.

Otprilike četvrtina svjetskih rezervi nafte je uskladišteno „offshore“ pred obalama. Naftna platforma mora izdržati metrima visoke valove i nalete vjetra snage orkana. Kod morske dubine veće od 500 metara za vađenje nafte se koriste specijalni brodovi. Oni mogu vaditi naftu koja je uskladištena do 3.000 metara pod površinom mora.

Crni pijesak – perilica za naftu

Pronalazak novih izvora nafte, čak i na kopnu, neprestano dobiva na važnosti. Već u 70 – im godinama su kao izvor energije tvrtke u Kanadi počele koristiti naftom natopljen pijesak. Davno se u dva velika „rudokopa“ vadi 500.000 tona naftom natopljenog pijeska.

"Perilica za naftu" odvaja naftu iz pijeska

Rafinerija za naftom natopljen pijesak funkcionira slično, kao i perilica za rublje. U ogromnim bubnjevima se navedeni pijesak miješa sa toplom vodom i sredstvom za čišćenje, te se nakon toga filtrira. Naftni „šljam“, tzv. bitumen počinje se odvajati od pijeska. Pijesak se zbog veće gustoće sakuplja na dnu, a bitumen „pliva“ na površini. Tvrtke koje se bave proizvodnjom energije , mogu bitumen na taj način odvojiti, te iz njega u rafineriji proizvesti „tekuću“ sirovu naftu. Usprkos svemu, navedeni oblik rudarstva ima i određene nedostatke: Ogromni kamioni i građevinski strojevi emitiraju veliku količinu štetnih tvari. Osim toga, uništavaju se jedinstveni oblici krajolika.

80 milijuna litara nafte dnevno iz pijeska

Iz šest tona naftom natopljenog pijeska može se proizvesti jedna tona nafte. Oko 60 milijuna tona crnog zlata navedena postrojenja proizvode dnevno. To je otprilike duplo više nafte, nego što je naftna platforma može izvaditi u istom vremenskom razdoblju.
Proizvodnja nafte iz naftom natopljenog pijeska je momentalno skuplja od svakog drugog oblika proizvodnje nafte na kopnu. No, inženjeri već rade na jeftinijem postupku rafiniranja nafte iz naftom natopljenog pijeska.

Crni pijesak – nevjerojatna postignuća brodova za vađenje nafte

Četvrtina svjetskih rezervi nafte uskladištena je „offshore“ pred obalama. Budući da su gornji slojevi morskog dna iscrpljeni, nafta se vadi iz sve nižih slojeva. Naftna platforma kod toga mora izdržati nalete valova visine do 30 metara, oluje jačine orkana i sante leda. No, zarada je uistinu impozantna: Oko 50 milijuna litara sirove nafte naftna platforma crpi na dan.

Glava za bušenje opremljena dijamantima

Tzv. „glava“ za bušenje nafte je izrađena od specijalnog čelika, te je opremljena dijamantima. Tako opremljena glava, može prodrijeti kroz više stotina metara morskog dan. Naftovodi naftu tada transportiraju do centralne stanice za daljnji transport na kopnu, ili je direktno prebacuju na tankere. Da bi se nafta crpila iz većih dubina, potrebne su ekstremno stabilne konstrukcije. One čvrsto stoje na betonskim stupovima. Najveća „offshore“ platforma na svijetu je Troll u Sjevernom moru. Sa svojih 472 metara čak je viša od Eiffelovog tornja.

Brodovi za vađenje nafte sve efikasniji

Za dubine mora veće od 500 metara se koriste brodovi za vađenje nafte iz mora. Najmoderniji: Deepwater Pathfinder. On može doprijeti do 3.000 metara dubine. Glavom za bušenje se upravlja pomoću daljinskog upravljača. Precizno podešavanje glave za bušenje na morskom dnu obavljaju roboti. Čak i kod visokih valova glava na taj način ostaje precizna. Propeleri koji se mogu rotirati za 360º oko vlastite osi drže brod na poziciji. GPS neprestano prenosi podatke računalu, koje automatski orijentira propelere. Momentalno se na svijetu koristi otprilike 20 takvih brodova za vađenje nafte.