Bosnjaci bi bili najbrojniji narod na Balaknu da nisu dozivjeli generacijske progone i genocide, iako ih sada ima oko deset miliona,od cega oko pet miliona u Turskoj, na Balkanu zivi samo jedna trecina od ukupnog broja Bosnjaka.


Reakcija Bošnjaka iz Turske Naima Yuksela- Zvizdić na uvrede njegovom narodu izrečene u Turskom parlamentu!

Srijeda, 13 Februar 2013 22:13
Prije nekoliko dana je jedan od Turskih parlamentaraca Sırrı Sakık javno prozvao preko 4 miliona Bošnjaka u Turskoj izjavivši da Turska nije njihova domovina. Na tu izjavu je reagovao dokazani Bošnjak Naim Yuksel. Naimovi roditelji su se rodili u Tuskoj, a prof. Yuksel -Zvizdić je potomak dvije bosanske porodice. Sa majčine strane porodice Čenan iz Mostara, a sa očeve Zvizdić iz Gacka. Preporučujem poštovanim čitateljima Preporoda da nakon reakcije na istup pomenutog parlamentarca pročitaju o porodicama Zvizdić i Čenan, te njihovom odlasku i životu u Turskoj.

Otvoreno pismo Sırrı Sakıku – parlamentarcu iz reda prokurdske partije u Turskom parlamentu - BDP (Partija mira i demokratije)

Ko su Bošnjaci ?

Proteklih dana na zasjedanju Turskog parlamenta (TBMM) u svom govoru ste se obratili Bošnjacima rečenicom sljedećeg značenja: “Vi niste vlasnici ove zemlje, ima da znate svoje granice.“ Izgleda da vi ne znate ko su Bošnjaci. Doduše, da biste znali Bošnjake i njihovu kulturu, trebali bi pročitati tomove knjiga. Zato ću vam o Bošnjacima iznijeti nekoliko vrlo preciznih podataka.

Jedan dobar dio Bošnjaka čine, između ostalih, i oni ljudi koji su za vrijeme osmanskih osvajanja Jugoistočne Evrope doselili tamo iz Anadolije, i to su oni za koje danas kažemo Evlad-i Fatihan (potomci sultana Fatiha). U savremenom Bosanskom jeziku postoji više od 8 hiljada turcizama.

Bošnjaci su u vrijeme Osmanske države bili njeni najvjerniji podanici. To što je Osmanska država bila svjetska imperija ima zahvaliti, između ostalih, kako Mehmed-paši Sokoloviću, tako i preko 20 velikih veziria kao i stotinama drugih Bošnjaka koji su obnašali značajne državničke funkcije.

Od 1877-78. godine i osmansko-ruskog rata od kada smo izgubili Bosnu, pa do danas, Bošnjaci su preživjeli 9 genocida, a veliki dio Bošnjaka morao je napustiti svoju zemlju i doseliti se u Tursku. Bošnjaci su se zajedno s Turcima, kao jedan njihov dio, borili od Sarıkamışa do Jemena, od Čanakkala do Dumlupınara. U tim borbama su dali na hiljade šehida.

Od 1923. do danas više od 4 miliona Bošnjaka koji žive kao državljani Republike Turske, dijele ponos i dostojanstvo u tome da sačinjavaju dio velike turske nacije.

Među Bošnjacima koji žive u Turskoj živjeli su i žive brojni pojedinci koji su doprinijeli ekonomiji, nauci, umjetnosti, sportu i kulturi naše države. Bošnjaci su bili: Sabiha Gökçen, posvojena Ataturkova kćerka i prvi ženski vojni pilot na svijetu, prof. dr. Siyami Ersek (Hersek-Hercegović), doktor koji je uradio prvu transplantaciju srca i koji se smatra ocem kardiologije u Turskoj, prof. dr. Ekrem Akurgal, osnivač arhelogije kao naučne discipline u Turskoj, Rifat Börekçi Hodža, prvi muftija Ankare i veliki islamski učenjak. Od onih koji odmah naum padaju, a da su porijeklom Bošnjaci su Ayşe Kulin, poznata spisateljica (posebno vam preporučujem da pročitate njen roman Sevdalinka), Güneri Cıvaoğlu, novinar, Kıvanç Tatlıtuğ, Gülşen Bubikoğlu, Şebnem Ferah iz sfere umjetnosti. I brojne žive legende u sportu kao što su Hakan Şükür, Saffet Sancaklı, Hidayet Türkoğlu, Mehmet Okur porijeklom su Bošnjaci i mnogi drugi koji su predstavljali turski narod u različlitim disciplinama i bili njegov ponos.

Još važnije od svega navedenog je činjenica da nijedan Bošnjak u ovoj zemlji nije osjetio bilo kakvu diskriminaciju, i uvijek se ponosio time što je turski državljanin. Niti jedan Bošnjak nikada nije pravio reklamu ili polemiku zbog svog bošnjačkog porijekla tako da bi se to shvatilo kao neki vid separacije. Naprimjer, rahmetli majka bivšeg premijera Mesuta Yılmaza bila je Bošnjakinja. Međutim, on to nikada nije koristio u političke svrhe.

Hajdemo sada malo spomenuti neke od karakternih osobina Bošnjaka. Bošnjački mladići su generalno vrlo zgodni. Djevojke Bošnjakinje su vrlo lijepe. Ali kod Bošnjaka skoro da ne postoje nasljedne bolesti ili poremaćaji. Znate li zbog čega je to tako? Bošnjaci nipošto ne ulaze u brak sa bliskom rodbinom, na stranu amidžićna, čak ni tetića neće ni slučajno pogledati u tu svrhu – kako bi kazali – ni rodbinu koja je sedam koljena daleko.

Bošnjaci ne prave razlike po spolu, čovjeka cijene zato što je čovjek. Bošnjaci svoje kćerke ne prodaju za pare. Kod Bošnjaka ne postoji otkupnina nevjeste. Kod Bošnjaka ne postoje običaji i praksa koju ne prihvata ni jedno stoljeće – a to su berdel (davanje kćerke i umjesto otkupnine koju porodica nema, vrsta trampe), ubijanje kćerke koja je silovana, ubistvo koje zahtijeva običaj.

Kod Bošnjaka ne postoji krvna osveta. Smatrajući oprost najvećom vrlinom, danas Bošnjacima nije teško bilo da u generalnom smislu oproste Srbima koji su nad njima počinili genocid prije samo dvije decenije, te da prihvate da se pravda zadovolji na sudovima samo nad onima koji su počinili taj zločin. (Sjetite se da su srbijanskom pjevaču na Evroviziji dali maksimalne poene).

Bošnjaci nemaju tradiciju pravljenja zasjeda. Bošnjak ne udara iza leđa. I sa svojim dušmaninom se hrabro i junački bori. Bošnjaci su tokom historije bili rame uz rame s Turcima, na stranu to što nisu izdali tursku državu, već su odlučno bježali od svakog postupka separacije ili odvajanja koja su uvijek mogućnost da se nanese šteta narodu ili državi.

Tokom historije, Bošnjaci nikada nisu prolili krv jednog muslimana na način da su sarađivali sa hrišćanskim elementima ili križarskom ideologijom. Također, ne postoji niti jedna bošnjačka porodica koja je kroz historiju protjerana ili izgnana zbog krivice izdaje naroda ili države.

Bošnjaci su radini ljudi i umjetnici. Oni proizvode, žele hljeb jesti od svog rada. Danas u Istanbulu živi preko 500 hiljada Bošnjaka. Nijednog bošnjačkog mladića nećete vidjeti da okupira neku ulicu ili mahalu i da pod firmom naplate parkinga provodi hajdučiju.

Bošnjaci su pošteni i čestiti ljudi. Vjerni su svojoj državi, uredno plaćaju porez na vodu, struju i ostalo i svjesni su da ako država bude jaka da će i njihovo bogatstvo imati smisla.

Na kraju, želim reći nešto lično. Možda se varam, ali koliko znam, tokom historije Republike Turske, ne postoji niti jedan turski državljanin bošnjačkog porijekla koji je učinio neki zločin, prekršaj ili bio suđen za nešto od čega bi se lice trebalo crveniti. To je posebna tema s kojom se Bošnjaci imaju ponositi i hvaliti.

U zaključku, želim kazati da mi Bošnjaci, poput Laza, Gruzijaca, Kurda, Jermena, Grka, Albanaca, Zaza, Asiraca, Čerkeza, Abaza, Židova, Pomaka i brojnih drugih naroda koje ovdje nisam nabrojao, dajemo doprinos bogatstvu kulture na ovim prostorima i da se ponosimo što smo dio velike turske nacije. Nadam se da sam makar nešto uspio kazati o tome kakvi su to Bošnjaci ljudi.

Naim YÜKSEL (Član Upravnog odbora Udruženja turskih državljanja bošnjačkog porijekla iz Karamursela) Karamürsel/KOCAEL

Bošnjački mladići su generalno vrlo zgodni

Pa moramo se malo nafalit, ako mi necemo a ko ce

Ne slušam to prekodrinsko smeće

Ima toga jos,prica covjek o svom narodu kao o rotvajlerima. Nasledne osobine i slicno tome. Nisam mogao da vjerujem sta vidim!

Evo ga!

http://bosniakandjewishfriendship.wordp ... i-jevreji/

Prosjecnog Muslimana bombardujes par dana tezama o genocidnim Srbima,spomenes u svakoj drugoj recenici Srebrenicu,ukljucis s'vremena na vrijeme "majku Tursku" i njenih 200 bombardera i dobijes budalu spremnu da zarati bez razmisljanja. Opasno je zivjeti pored njih.

Nije valjda? Prije će biti da je "Tamo daleko" hrvatsko djelo, skladali su ga hrvatski iseljenici jugoslavenske orjentacije iz Južne Amerike i posvetili svom kraju od akle su došli. Srbi su malo poslije promjenili i prilagodili riječi pa je umjesto stiha o selu "kraj mora" stajalo "daleko od mora" i "tamo je Srbija"

Profesor Naim Yuksel (Zvizdić) kaže da je interesantno to da Bošnjaka danas ima u cijeloj Turskoj. Dadašnja vlast (Osmanlije) su dozvolile da u svakoj regiji može biti samo po dva sela bošnjačkih izbjeglica iz Bosne i Sandžaka. Razlog za to može biti ili da im onemoguće značajnije grupisanje, ili da tamošnje stanovnike pouče svojim običajima i civilizaciji koju su donosili sa sobom. Moguće da je ovaj prvi razlog izvjesniji. Poučeni iskustvima stalnih pobuna i nemira u Bosanskom vilajetu nisu dozvoljavali značajnija grupisanja Bošnjaka, jer manje grupe su vrlo lahko mogli kontrolisati.

Možda je krajnje vrijeme da dobre odnose sa današnjom Turskom Bošnjački političari iskoriste da dozvole Bošnjacima iz Turske pravo na dvojno državljanstvo. Gotovo sam siguran da bi bar jedan million od njih odmah postali državljani BiH. S druge strane, ako druga dva konstitutivna naroda imaju dvojna državljanstva sa Srbijom, odnosno sa Hrvatskom, zašto Bošnjaci iz BiH ne bi mogli imati sa Turskom? Ima li iko danas u BiH ko takve stvari može i smije pokrenuti od Bošnjačkih predstavnika?

Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica je zemljopisna crta poznata kao jedna od "zapadnih granica" projekta Velike Srbije, nešto manjih zahtjeva od drugih (radikalniji zahtjevi su uključivali među ostalim i Rijeku).

Vojislav Šešelj i drugi čelnici Srpske radikalna stranke borili su se za amputaciju Hrvatske na toj crti [1], kao i još neki srpski političari i ideolozi još iz doba Kraljevine Jugoslavije.

Četnički ideolog Stevan Moljević je u svome elaboratu Homogena Srbija insistirao i na etničkom čišćenju zemalja od drugih naroda.