HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 26 pro 2024, 03:14.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 1616 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 ... 65  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 11 vel 2011, 20:07 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 23 stu 2010, 13:35
Postovi: 2746
Lokacija: Zadar
Ovo ste vjerojatno vidili više puta al' ja kad god ovo vidin uživan u ovom ispaljivanju iz gaća Zlajinih jurišnika...



:thumbup

P.S. Lipa zastava za školi, šta jes jes :HercegBosanac

_________________

K tebi lete naših želja jata,
naša radost tvojoj se veseli,
naša tuga tvojoj pomoć želi.
Herceg-Bosno, - kol'jevko Hrvata


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 29 ožu 2011, 14:33 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 11 svi 2009, 14:06
Postovi: 1609
Lokacija: Zagreb-Čapljina
http://www.caportal.info/susjedstvo/sto ... ka-u-stocu

_________________
...Mostar, Stolac, Neum i Čapljina Hrvatska je stara djedovina, gdje su došli vječno će ostati to je zemlja gdje žive Hrvati...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 20 srp 2011, 17:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 svi 2009, 22:14
Postovi: 16
Lokacija: Slavonija
Svm Stočanima sretan Ilindan http://www.youtube.com/watch?v=BEmKz_sY ... re=related :herceg_bosna

_________________
Onu istu našu, košulju pripremi,
na tavan je stavi, za mene je spremi,
bit' će ona opet i sinu po mjeri,
kao što je bila mom djedu i meni!

....Bog je s nama, Bog nas prati, HERCEGOVCI SMO HRVATI!!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 20 srp 2011, 17:40 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 15 srp 2010, 17:04
Postovi: 1878
Lokacija: Stara Hercegovina
pjosip je napisao/la:
Sultan je napisao/la:
Očito da je hrvatima smetala mjesec i zvijezda...



Da su ljiljani, ja ne bi riječi rekao ali zašto morate azijske simbole dovoditi u Europu?


Europa je bjelačka, ono što predstavlja u svijetu je utemeljeno u kršćanstvu a ne u pustinjskoj religiji.

Jel BiH pustinja?

Nije!

Šta će vam pustinjska religija?

Mislim nije da vam branim, ali se nemojte čuditi zašto je teško gledati azijske simbole u srcu Europe.

Na kojem se ono kontinentu rodi i živje Isus bilmeze jedan.

_________________
Čovjek je neprijatelj onoga što ne poznaje. (Ali ibn Ebu Talib)

Borba za slobodu čovjeka i nije drugo nego borba za oslobođenje od predrasuda. (Miroslav Krleža)


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 20 srp 2011, 19:59 
Offline

Pridružen/a: 27 kol 2010, 08:22
Postovi: 4632
Hercegovkica je napisao/la:
Svm Stočanima sretan Ilindan

Sta je to Ilindan?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 20 srp 2011, 20:11 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:39
Postovi: 59814
Lokacija: DAZP HQ
sv. Ilija. kod nas je običaj da se na Ilindan okopavaju prvi krumpiri. :zubati

_________________
"Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 21 srp 2011, 00:23 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 15 srp 2010, 17:04
Postovi: 1878
Lokacija: Stara Hercegovina
zapovjednik je napisao/la:
Hercegovkica je napisao/la:
Svm Stočanima sretan Ilindan

Sta je to Ilindan?

Aliđun. :klanjam

_________________
Čovjek je neprijatelj onoga što ne poznaje. (Ali ibn Ebu Talib)

Borba za slobodu čovjeka i nije drugo nego borba za oslobođenje od predrasuda. (Miroslav Krleža)


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 21 srp 2011, 23:36 
Offline

Pridružen/a: 25 lip 2011, 10:50
Postovi: 75
Ilindan?! U Hrvata?! Ja mislio da jedino Srbi pravoslavci slave slavu?!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 22 srp 2011, 08:41 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 lis 2009, 19:58
Postovi: 37890
Lokacija: Gl. grad regije
Madner je napisao/la:
Ilindan?! U Hrvata?! Ja mislio da jedino Srbi pravoslavci slave slavu?!


Ajd some bogati analiziraj postove Sandalja, i saznaj zašto čovjek nije i vjerojatno neće bit baniran iako je očito čisti Bošnjak.

A ja ti mogu reći da je zato što čovjek govori ono što misli, on što misli, ne što mu neko iz novina govori, i ne provocira.

Ovdje te niko neće banirati zbog mišljenja, nego zbog gluposti i neznanja, kao što je ovaj post, koje se shvate kao provokacija...

_________________
Ako se ovako nastavi, a hoće, imam pametnija posla no da ispravljam krive Drine ...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 22 srp 2011, 09:00 
Offline

Pridružen/a: 27 kol 2010, 08:22
Postovi: 4632
Vidim,i Junuz se poceo igrat Šerifa na forumu.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 22 srp 2011, 11:48 
Offline

Pridružen/a: 25 lip 2011, 10:50
Postovi: 75
Junuz Djipalo je napisao/la:
Madner je napisao/la:
Ilindan?! U Hrvata?! Ja mislio da jedino Srbi pravoslavci slave slavu?!


Ajd some bogati analiziraj postove Sandalja, i saznaj zašto čovjek nije i vjerojatno neće bit baniran iako je očito čisti Bošnjak.

A ja ti mogu reći da je zato što čovjek govori ono što misli, on što misli, ne što mu neko iz novina govori, i ne provocira.

Ovdje te niko neće banirati zbog mišljenja, nego zbog gluposti i neznanja, kao što je ovaj post, koje se shvate kao provokacija...




Pitanje sam postavio iz ciste radoznalosti, bez ikakvih namjera da ikoga od vas katolika provociram. Ni "vas katolika" nije provokacija, jer se radi o necemu sto ima vjerski karakter.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 23 srp 2011, 13:05 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:39
Postovi: 59814
Lokacija: DAZP HQ
kod Hrvata se ne slave obiteljske slave, to ne postoji, ali se slave sveci zaštitnici župa, kao i gradova.

_________________
"Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 23 srp 2011, 13:08 
Offline

Pridružen/a: 19 ruj 2009, 12:35
Postovi: 3982
zapovjednik je napisao/la:
Vidim,i Junuz se poceo igrat Šerifa na forumu.


Pusti blentu, misli da je sila :zubati

_________________
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 23 srp 2011, 19:36 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 lis 2009, 19:58
Postovi: 37890
Lokacija: Gl. grad regije
Junuz jest sila... :zubati

Samo savjetujem čovjeka da ovaj put malo poživi na forumu.

Vazda glumi nekog naprednog, a onda vremenom mu iskoče neke provokacije...

I općenito, ne diram druge, osim Mutavca na 2. Možemo pričat o svemu, iznosit argumente i kontraargumente, ali ne trebaju nam stranački slavuji.

Ako me zanima što Zlaja misli odem na SDP.ba...

_________________
Ako se ovako nastavi, a hoće, imam pametnija posla no da ispravljam krive Drine ...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 23 srp 2011, 19:38 
Offline

Pridružen/a: 19 ruj 2009, 12:35
Postovi: 3982
Junuz Djipalo je napisao/la:
Junuz jest sila... :zubati

Samo savjetujem čovjeka da ovaj put malo poživi na forumu.

Vazda glumi nekog naprednog, a onda vremenom mu iskoče neke provokacije...

I općenito, ne diram druge, osim Mutavca na 2. Možemo pričat o svemu, iznosit argumente i kontraargumente, ali ne trebaju nam stranački slavuji.

Ako me zanima što Zlaja misli odem na SDP.ba...


Dobro, ali nemoj zaboraviti da si rekao "argumentovano" raspravljati. Ne da mi se o glupostima ha huj sistemima.

_________________
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 23 srp 2011, 19:46 
Offline

Pridružen/a: 27 kol 2010, 08:22
Postovi: 4632
Junuze,mislim da ce ti modovi dopustit da se igras Serifa,ali Konjevica :zubati


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 23 srp 2011, 19:47 
Offline

Pridružen/a: 19 ruj 2009, 12:35
Postovi: 3982
zapovjednik je napisao/la:
Junuze,mislim da ce ti modovi dopustit da se igras Serifa,ali Konjevica :zubati


:smajl032

_________________
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 23 srp 2011, 20:26 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 lis 2009, 19:58
Postovi: 37890
Lokacija: Gl. grad regije
Bišćanin je napisao/la:
zapovjednik je napisao/la:
Junuze,mislim da ce ti modovi dopustit da se igras Serifa,ali Konjevica :zubati


:smajl032


Ne mogu ja bit neko tursko-bogumilskih korijena... :zubati Prepuštam to vama...

Prije ovako neko:

slika

_________________
Ako se ovako nastavi, a hoće, imam pametnija posla no da ispravljam krive Drine ...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 13 ruj 2011, 18:58 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 kol 2009, 17:38
Postovi: 1101
Izvor: http://www.caportal.info/susjedstvo/sto ... a-i-regije

Turizam i gospodarska zona Hodovo formula za masovniji razvoj gospodarstva Stoca i regije

Za razliku od nekih ranijih vremena, kada je u Stocu dominirala teška industrija s više velikih tvornica i pogona za preradu, u općini Stolac u zadnje vrijeme pušu neki vjetrovi po pitanju oživljavanja gospodarstva. Tako se u ovoj općini sve više planiraju projekti oživljavanja ovdašnjeg turizma koji će uskoro možda postati i temelj nekog novog razvoja ukupnog stolačkoga gospodarstva te uopće poboljšanja životnog standarda u ovom dijelu Hercegovine.

Stolačka općina obilje prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim znamenitostima od kojih su neke već postale i neka vrsta 'zaštitnog lica'ovog gradića na Bregavi. Stoga su aktualni tzv. Turistički projekti koji za cilj imaju, prije svega, promociju svih ovdašnjih prirodnih ljepota i povijesnih lokaliteta te naravno i njihovu trajnu zaštitu.

Slijedi nam jedna iznimno vrijedan projekt kojeg ćemo realizirati s europskim povjerenstvom, a cilje je obnova i sanacija mlinica i mostova te Starog grada. Ukupna vrijednost ovog projekta je oko tri milijuna maraka, a uskoro bi i naše nekropole stećaka na Radimlji i Boljunima mogle ući pod zaštitu UNESCO-a.

Uz ove nazovimo ih turističke projekte pred nama je još dosta aktivnosti i razvojnih projekata među kojima se posebno ističe gradnja gospodarsko-poslovne zone Godovo. To će biti velik iskorak općine Stolac, prije svega na gospodarskom planu, poručuje stolački načelnik Stjepan Bošković te ističe i brojne druge projekte i planove koji stoje pred lokalnom vlasti u Stocu. Vodovod Hodovo-Rotimlja, nastavak ulaganja u lokalne ceste, rekonstrukcija hidrostanica na području grada, nastavak ulaganja u infrastrukturu spomenika kulture… samo je dio onoga što slijedi u Općini stolac u kojoj su već i realizirani neki kapitalni razvojni projekti.

Frano Matić | Večernji list


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 13 ruj 2011, 19:02 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 ruj 2010, 09:54
Postovi: 7540
Lokacija: Danska
stolac-stari hrvatski kraj
ljepota i milina
neka nam žive dugo svi Hrvati iz stoca i množe se dakako

_________________
Svjetski priznati NOBELOVAC Ivo Andrić o trokutu23%

“Mene također ova sredina smrada, loja, ljenosti i pokvarenosti poklonika arapskog varalice guši, pa sam više u Zapadnom Mostaru nego u Bosni.’’


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 18 pro 2011, 20:46 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 29 sij 2011, 18:58
Postovi: 139
POL_GASOL je napisao/la:
stolac-stari hrvatski kraj
ljepota i milina
neka nam žive dugo svi Hrvati iz stoca i množe se dakako


Čuj stari hrvatski kraj! :eek


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 18 pro 2011, 22:03 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34
Postovi: 15238
Lokacija: Misao svijeta
Ada je napisao/la:
POL_GASOL je napisao/la:
stolac-stari hrvatski kraj
ljepota i milina
neka nam žive dugo svi Hrvati iz stoca i množe se dakako


Čuj stari hrvatski kraj! :eek


Nego čiji ? Babin možda :D ?

_________________
Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene,
Zaorit ću ko grom:
O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 22 pro 2011, 14:59 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 pro 2011, 22:58
Postovi: 9003
Lokacija: Zagreb
Kršćanski od davnina..


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 22 pro 2011, 15:59 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 29 sij 2011, 18:58
Postovi: 139
U Stocu su prije rata, Hrvati bili najmalobrojniji narod, svega 653 Hrvata su živjela u gradu!
Srba je bilo dvostruko više od Hrvata, a Bošnjaka je bilo skoro 7 puta više nego Hrvata!
Prije je babin bio!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Stolac
PostPostano: 22 pro 2011, 16:15 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 pro 2011, 22:58
Postovi: 9003
Lokacija: Zagreb
Ada je napisao/la:
U Stocu su prije rata, Hrvati bili najmalobrojniji narod, svega 653 Hrvata su živjela u gradu!
Srba je bilo dvostruko više od Hrvata, a Bošnjaka je bilo skoro 7 puta više nego Hrvata!
Prije je babin bio!


Trebinjsko-mrkanska biskupija
Trebinjsko-mrkanska biskupija
Latinski naziv Dioecesis Tribuniensis-Marcanensis
Status biskupija
Metropolitansko sjedište Vrhbosanska nadbiskupija
Obred rimski
Država gdje se nalazi Bosna i Hercegovina
Broj katolika 15.000-20.000
Biskup Ratko Perić, apostolski upravitelj

Trebinjsko-mrkanska biskupija, najstarija biskupija na području BiH [1] je crkvena dijeceza u Hercegovini u sklopu Vrhbosanske metropolije. Biskupija ima sjedište u Trebinju. Graniči sa Splitsko-makarskom i Barskom nadbiskupijom, te Mostarsko-duvanjskom, Dubrovačkom i Kotorskom biskupijom. Na čelu joj je biskup Ratko Perić, kao apostolski upravitelj.

Nebeski zaštitnik biskupije: Sveti Mihovil arkanđeo
Zaštitnica stolne crkve: Mala Gospa
Crkvena podjela: 2 dekanata, 15 župa
Broj dijecezanskih svećenika: 32
Redovničke zajednice: 2

Sadržaj
[sakrij]

1 Povijest biskupije
2 Kronologija biskupa
3 Izvori
4 Vidi još
5 Vanjske poveznice

Povijest biskupije [uredi]

U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape Grgura V. (996.-999.) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko 1000.-1250.) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom Tatara (1240.-1242.) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški kralj Uroš I. (1242.-1276.) iz Trebinja protjerao biskupa Slavija, 1252. godine, biskup je trebinjski 1284. godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika: Sveti Marko ili Markan - danas nenastanjen; Sveta Barbara ili Bobara - danas nenastanjena; Sveti Petar ili Supetar - danas nastanjen s ponekom obitelji, i od Gradskoga vijeća poluotok Molunat (Molonto) - danas nastanjen. Godine 1218. prvi spomen benediktinskoga samostana na otoku sv. Marka, Markana ili Mrkna. A posljednji benediktinac spominje se 1296. nastanjen ne na Mrkanu nego na Lokrumu. Godine 1284. papa Martin IV. nalaže dubrovačkomu nadbiskupa Bonaventuri providiti biskupske katedre u Trebinju i Stonu. Nema isprava o tome proviđenju. Mrkan se tom prigodom ne spominje. Godine 1322. prvi se put u domaćim - ne i u vatikanskim - dokumentima spominje „episcopus Mercane” - mrkanski biskup, Nikola, franjevac. Godine 1326. trebinjski biskup Nikola administrira samostan na Mrkanu. Godine 1344. papa Klement VI. premješta biskupa trebinjsko-mrkanskoga Bonifacija u Šibenik. Od te godine trebinjska se biskupija ispražnjuje i u prvi se plan stavlja naslov mrkanski. Kroz 14. stoljeće Sveta Stolica nastavlja imenovati trebinjske biskupe više kao naslovne, koji rezidiraju u raznim europskim gradovima. Svršetkom 14. stoljeća Papa nastavlja s imenovanjima trebinjskih biskupa iz dubrovačkoga klera, redovničkoga i dijecezanskoga. Od godine 1482., s navalom Turaka, Trebinjska je biskupija pretrpjela daljnje slabljenje. Ostatci katolicizma živjeli su u atmosferi učestalih prijelaza na pravoslavlje, a osobito pod pritiskom otomanske vlasti na islam.

Od 1600. godine biskupija počinje institucionalno živjeti u svojim dvjema župama: Gradac i Ravno. Katolički je narod sve više naseljavao ovo područje unatoč otomanskim zulumima. Kler se oporavljao, osobito zahvaljujući Kongregaciji za širenje vjere (osnovana 1622.), koja je ustanovila više sjemeništa - u Fermu, u Loretu, u Rimu - koja su primala također trebinjske svećeničke kandidate na školovanje. Povećavao se broj novih župa: Dubrave, Trebinja, Hrasno, Klepci, Trebinje... Kroz gotovo 430 godina (1391.-1819.) ova je biskupija, s dvostrukim naslovom, imala svoje vlastite domaće biskupe s boravkom na području Dubrovnika. Od 1819. do 1839. biskupijom upravljaju kao apostolski delegati članovi Dubrovačkoga katedralnog kaptola. Od 1839. do 1890. snagom apostolskoga pisma pape Grgura XVI. „Apostolici muneris“, od 12. rujna 1839., dijecezom upravljaju dubrovački biskupi kao apostolski administratori.
Današnje granice biskupija:

██ Vrhbosanska nadbiskupija

██ Banjalučka biskupija

██ Mostarsko-duvanjska biskupija

██ Trebinjsko-mrkanska biskupija

Papa Leon XIII. uspostavio je apostolskim pismom Ex hac augusta ("S ove uzvišene stolice"), 5. srpnja 1881., metropolitansko sjedište u Sarajevu, s nadbiskupijom Vrhbosanskom sa sjedištem također u Sarajevu, Banjalučkom biskupijom sa sjedištem u Banjoj Luci te Mostarsko-duvanjskom biskupijom sa sjedištem u Mostaru. Metropoliji pripada i Trebinjsko-mrkanska biskupija ostajući privremeno pod upravom dubrovačkih biskupa. [2] Biskupijske granice, prema Pismu Ex hac augusta: „Mrkansko-trebinjska biskupija zadržat će netaknute svoje granice, kao i broj župa koje su sada podložne jurisdikciji biskupa upravitelja“.[3] Tada postojeće župe: Dubrave, Gradac, Hrasno, Klepci, Ravno, Stolac, Trebinja. Prema Šematizmu Hercegovačke franjevačke kustodije iz 1889. godine, župama u šest hercegovačkih kotareva tj. "Stoca, Ljubinja, Trebinja, Bileće, Gacka i Nevesinja upravljaju svjetovni svećenici, a njihovoj se upravi može prepustiti i župa Glavatičevo u konjičkom kotaru"[4] Isti je Papa 8. srpnja 1890. iz jurisdikcije dubrovačkoga biskupa izuzeo i na mostarsko-duvanjskoga biskupa kao apostolskog administratora prenio upravu Trebinjsko-mrkanske biskupije: „Stoga Našom apostolskom vlašću, snagom ovoga Pisma, upravu Crkava Trebinjske i Mrkanske trajno sjedinjenih, koju je do sada vodio dubrovački biskup, prenosimo na mostarskoga biskupa pro tempore bilo u duhovnim bilo u vremenitim stvarima ad beneplacitum Nostrum = do drukčije odluke.“[5]

Granice između Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, prema Dekretu Svete Stolice (Kongregacije za širenje vjere), 24. ožujka 1891., potegnute su ovako: „Od Metkovića do Bivolja brda rijeka Neretva, odatle se protežu tako da dijele civilni kotar mostarski od civilnoga kotara stolačkoga, isti kotar stolački od civilnoga kotara nevesinjskoga, isti kotar nevesinjski od kotareva bilećkoga i gatačkoga (Gacko), napokon gatački kotar od fočanskoga“.[6] To znači da u Mostarsko-duvanjsku biskupiju ulaze, s lijeve strane Neretve, kotarevi: Nevesinje, Kalinovik, Foča, Rudo, Čajniče. A u Trebinjsko-mrkansku biskupiju ulaze kotarevi: Stolac, Ljubinje, Bileća i Gacko.

Spomenuta četiri posjeda - Mrkan, Bobaru, Supetar i Molunat - nacionalizirale su jugokomunističke vlasti 13. veljače 1948. s obrazloženjem Ministarstva poljoprivrede: “… već iz činjenice, da se dulje vremena ne postavlja biskup za trebinjsku biskupiju, ovo Ministarstvo zaključuje, da ova biskupija stvarno ne postoji...“ a iste godine apostolskog upravitelja – biskupa Petra Čulu – osuđuju na zatvorsku kaznu 11 i pol godina![7] Biskupska kuća u Dubrovniku nacionalizirana je konačno 1961. godine.

Odlukom pape Benedikta XVI., od 4. siječnja 2006., Vrhbosanska metropolija izuzeta je ispod jurisdikcije Kongregacije za evangelizaciju naroda i stavljena pod privremenu upravu Državnoga tajništva Svete Stolice s nakanom da prijeđe pod redovitu jurisdikciju Kongregacije za biskupe.
Kronologija biskupa [uredi]

Konstantin (1142.-1154.?)
Salvije (1250.-1276.)
Nikola (1322.- +1333.)
Bonifacije (1344.)
Ivan de Mobili (1345.)
Ivan de Rupella (1349.)
Matija de Altamuta (1355.)
Nikola de Paden (1371.-)
Ivan (1389.)

Biskupi samo s mrkanskim naslovom:

Dessa ili Uljaš (1362.- +1370.)
Franjo (1370.-1374.)
Ratko (1385.- +1393.)
Jakov Norvegije (1391.-1416.)
Ivan Muzarić (1417.-?)
Dominik Grancorve (1425.-1435.)
Ivan (1435.)
Mihovil Natalis (1436.-1456.)
Blaž (1464.-1481.)
Donat Đurđević (de Georgiis) (1481.-1492.)
Đuro Kružić (1493.-1513.)
Augustin Nalješković (Nallius) (1514.-1527.)
Franjo Pucić (1528.-1532.)
Toma Crijević (1532.- +1562.)
Jakov Lukarić (1562.- +1575.)
Šimun Menčetić (1575.-1599.)
Toma Budislavić (1606.- +1608.)
Ambrozije Gučetić (1609.-1615.)
Krizostom Antić (1615.-1647.)
Sabin Cvjetković (1647.-1661.)
Scipion de Martinis (1663.-1668.)
Antonije Primović (1669.-1703.)
Ante Righi (1703.-1727.)
Franjo Jeronim Bunić (1727.-1731.)
Marko Andrijašević (1731.-1733.)
Šiško Tudišić (1733.-1760.)
Anzelmo Katić (1760.-1792.)
Nikola Ferić (1792.-1819.)

Dubrovački kapitularni vikari i apostolski delegati upravitelji Trebinjsko-mrkanske biskupije

Dominik Sokolović (1819.-1837.)
Nikola Đuran (1837.-1839.)

Dubrovački biskupi apostolski upravitelji Trebinjsko-mrkanske biskupije

Antun Giuriceo (1839.-1842.)
Toma Jederlinić (1843.-1855.)
Vinko Čubranić (1856.-1870.)
Ivan Zaffron (1872.-1881.)
Mato Vodopić (1882.-1890.)

Mostarsko-duvanjski biskupi apostolski upravitelji Trebinjsko-mrkanske biskupije

Paškal Buconjić (1890.-1910.)
Alojzije Mišić (1912.–1942.)
Petar Čule (1942.-1980.)
Pavao Žanić (1980.-1993.)
Ratko Perić (1993.- ).


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 1616 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 ... 65  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 3 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO