Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:11 Postovi: 24490 Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Razgovor s jednim od tvoraca interslavenskog jezika. Ovaj što ga intervjuira pita ga na poljskom, a čovjek odgovara na interslavenskom. Čovjeka se razumije 95% bez problema. Jednako zanimljivo da se u komentarima masovno javljaju ljudi iz Rusije, Ukrajine, Češke, Poljske, Bugarske i Ex YU i da svi tvrde da ga bez problema razumiju.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29 Postovi: 82154 Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
Fascinantno. Mislim da je očito da mi ovo 95% razumijemo.
Pretpostavljam u tvorbi tog jezika, pokušavao je koristiti samo stvari koje su zajedničke i koje se koriste u svim (ili što većem broju) slavenskih jezika.
Gramatika je neka srednja. Riječi su odabrane koje se svima preklapaju.
Ovaj jezik je daleko razumljiviji nego slovenski ili makedonski.
_________________ Bošnjaci su primali 30 godina ogromnu političku pomoć, da ne liče na potpuni kurac.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29 Postovi: 82154 Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
Originalno je postojao staroslavenski kojeg su svi pričali.
Razdvajanjem slavenskih jezika, i dalje je međutim neko vrijeme postojao slavenski lingua franca, a to je bio crkvenoslavenski. Odnosno nije bio funkcionalni lingua franca, za biznis i trgovinu, jer je to bio više ograničeni jezik za molitvu, nije se koristio u govoru, kao ni hebrejski i aramejski neko vrijeme kada se smatraju izumrlim jezicima.
Tada su svi Slaveni razumjeli crkvenoslavenski, ali i pričali neki vlastiti dijalekt.
I danas se može većina crkvenoslavenskog razumjeti, jer od tog jezika (odnosno preciznije, staroslavenskog) otprilike potječu svi slavenski jezici.
Ovaj interslavenski je neki moderni presjek trenutnog stanja slavenskih jezika.
_________________ Bošnjaci su primali 30 godina ogromnu političku pomoć, da ne liče na potpuni kurac.
Crkvenoslavenski je govor nastao na bazi govora Slavena u okolici Soluna. Bugari ga zovu starobugarskim, što je u jednu ruku i točno. Samo su tada razlike bile manje.
Crkvenoslavenski je oduvijek bio umjetan jezik, nije bio praslavenski, ili općeslavenski.
A kako je sličan općeslavenskom, naravno i da ga svi bolje razumijemo nego pojedine jezike
Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29 Postovi: 82154 Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
Ceha je napisao/la:
Ovo baš i nije točno
Crkvenoslavenski je govor nastao na bazi govora Slavena u okolici Soluna. Bugari ga zovu starobugarskim, što je u jednu ruku i točno. Samo su tada razlike bile manje.
Crkvenoslavenski je oduvijek bio umjetan jezik, nije bio praslavenski, ili općeslavenski.
A kako je sličan općeslavenskom, naravno i da ga svi bolje razumijemo nego pojedine jezike
Šta da. Zanimljivo.
Ok znači objašnjavaš činjenicu da su svi Slaveni razumjeli crkvenoslavenski, prostom činjenicom da su tada svi govori bili bliže jedni drugima, pa tako i tom starobugarskom.
_________________ Bošnjaci su primali 30 godina ogromnu političku pomoć, da ne liče na potpuni kurac.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29 Postovi: 82154 Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
Znači oni prvi pismeni slavenski kršćanski svećenici koji su preveli kršćansku Bibliju, su napravili crkvenoslavenski, i vezan je onda pretpostavljam za ekipu koja je prva koristila glagoljicu?
_________________ Bošnjaci su primali 30 godina ogromnu političku pomoć, da ne liče na potpuni kurac.
Mi se ionako lepo razumemo, razlike su tu da se zabavimo. Pre par godina zaustavi me jedan par i na engleskom pita za lokaciju Muzeja Nikole Tesle. Osetim ja da su to neke komšije i pitam ih odakle su. Bugarska, rekoše. Tu ja krećem sa dociranjem (na srpskom, normalno) da Sloveni nemaju potrebe za engleskim, oni gledaju i odobravaju. Šta će.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:11 Postovi: 24490 Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Robbie MO je napisao/la:
Originalno je postojao staroslavenski kojeg su svi pričali.
Razdvajanjem slavenskih jezika, i dalje je međutim neko vrijeme postojao slavenski lingua franca, a to je bio crkvenoslavenski. Odnosno nije bio funkcionalni lingua franca, za biznis i trgovinu, jer je to bio više ograničeni jezik za molitvu, nije se koristio u govoru, kao ni hebrejski i aramejski neko vrijeme kada se smatraju izumrlim jezicima.
Tada su svi Slaveni razumjeli crkvenoslavenski, ali i pričali neki vlastiti dijalekt.
I danas se može većina crkvenoslavenskog razumjeti, jer od tog jezika (odnosno preciznije, staroslavenskog) otprilike potječu svi slavenski jezici.
Ovaj interslavenski je neki moderni presjek trenutnog stanja slavenskih jezika.
Staroslavenski je lakše razumjeti nego neke dalje slavenske jezike. Zanimljivo je s druge teme da staroruski skoro bolje razumiju ostali Slaveni, nego sami Rusi.
Ovaj jezik Hrvati razumiju kao i srpski. Prepoznaju da je različit jezik u odnosu na hrvatski, kao što razlikuju kada netko govori srpski. Hrvati ne znaju pisati i govoriti srpskim standardom, kao što ne znaju pisati i govoriti ovim jezikom. Hrvatski jezik i srpski jezik imaju svoje osjetno različite identitete, dok ovaj jezik nema identitet jer nema svoje govornike. Antun Gustav Matoš je kao anonimni pisac pokušao pisati u srbijanskim novinama na srpskom jeziku i prepoznat je kao hrvatski pisac. Tomislav Maretić kao dogmatski vukovac pokušao je održati predavanje na srpskom standardu i nije uspio.
Nico de Gallo ovdje objašnjava i druge slučajeve, "I UNDERSTAND IT; I JUST DON'T SPEAK IT" (MUTUAL INTELLIGIBILITY) | Nico de Gallo
Ovo baš i nije točno Crkvenoslavenski je govor nastao na bazi govora Slavena u okolici Soluna. Bugari ga zovu starobugarskim, što je u jednu ruku i točno. Samo su tada razlike bile manje. Crkvenoslavenski je oduvijek bio umjetan jezik, nije bio praslavenski, ili općeslavenski. A kako je sličan općeslavenskom, naravno i da ga svi bolje razumijemo nego pojedine jezike
Šta da. Zanimljivo. Ok znači objašnjavaš činjenicu da su svi Slaveni razumjeli crkvenoslavenski, prostom činjenicom da su tada svi govori bili bliže jedni drugima, pa tako i tom starobugarskom.
Da. Tada su razlike bile puno manje. Uzmi u obzir da je crkvenoslavwnski utjecao na današnje jezike. Radi njega Srbi ne kažu danas svećenik i općina, nego sveštenik i opština. Bugari imaju posebno slovo za naše ć (i šć), ali ga izgovaraju št. Ukrajinci, Bjelorusi i Rusi to slovo izgovaraju šč, odnosno Bjelorusi ga nemaju... Boršč se piše sa četiri slova
Znači oni prvi pismeni slavenski kršćanski svećenici koji su preveli kršćansku Bibliju, su napravili crkvenoslavenski, i vezan je onda pretpostavljam za ekipu koja je prva koristila glagoljicu?
Da. Glagoljica je osmišljena za crkvenoslavenski...
Znači oni prvi pismeni slavenski kršćanski svećenici koji su preveli kršćansku Bibliju, su napravili crkvenoslavenski, i vezan je onda pretpostavljam za ekipu koja je prva koristila glagoljicu?
Da. Glagoljica je osmišljena za crkvenoslavenski...
Glagoljica nije izmisljena od dva popa nego je imala kontinuitet od daleko prije. Nema nikakvog smisla izmisljati novi sustav znakova koji nikom ne znaci ama bas nista, na kojem nije ista zapisano i kojeg nitko ne koristi u nicemu.
Glagoljica je default sustav znakova na kojeg su naisli dva popa da je vec u upotrebi u Makedoniji te su reducirali broj znakova i standardizirali ga. Razlog zasto se naglasavalo tezu da je to sveto pismo, osmisljeno od svetaca itd je jer je Rim tia zabranit sve osim latinice a u meduvrimenu su ukljuceni proglaseni svecima sta im je dalo velik prestiz.
_________________ Hrvati BiH tribaju uvest americke/ceske zakone o oruzju.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:11 Postovi: 24490 Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Chat GPT prijevod teksta s engleskog na interslavenski:
Citat:
How could we say this text below in this hypothetical constructed (interslavic) language?
"In our modern world, there are many factors that place the wellbeing of the planet in jeopardy. While some people have the opinion that environmental problems are just a natural occurrence, others believe that human beings have a huge impact on the environment. Regardless of your viewpoint, take into consideration the following factors that place our environment as well as the planet Earth in danger.
Global warming or climate change is a major contributing factor to environmental damage. Because of global warming, we have seen an increase in melting ice caps, a rise in sea levels, and the formation of new weather patterns. These weather patterns have caused stronger storms, droughts, and flooding in places that they formerly did not occur.
Air pollution is primarily caused as a result of excessive and unregulated emissions of carbon dioxide into the air. Pollutants mostly emerge from the burning of fossil fuels in addition to chemicals, toxic substances, and improper waste disposal. Air pollutants are absorbed into the atmosphere, and they can cause smog, a combination of smoke and fog, in valleys as well as produce acidic precipitation in areas far away from the pollution source."
Njegov odgovor:
Citat:
V našom modernom světě existuje mnogo faktorů, ktoré ohrožujú dobrebit planety. Zatímco nektore osoby môžu mať názor, že environmentálne problémy sú len prirodzeným javom, iné veria, že ľudská aktivita má obrovský vplyv na prírodu. Bez ohľadu na váš názor, zvážte nasledujúce faktory, ktoré ohrožujú náš životné prostredie, ako aj planétu Zem.
Globálne otepľovanie alebo klimatické zmeny sú hlavným prispievajúcim faktorom k environmentálnemu poškodeniu. V dôsledku globálneho otepľovania sme svedkami zvyšovania sa úrovne morí, topenia ľadovcov a vzniku nových meteorologických javov. Tieto javy spôsobili silnejšie búrky, suchá a záplavy na miestach, kde sa dříve nevyskytovali.
Znečistenie ovzdušia je výsledkom nadmerného a nekontrolovaného vypúšťania oxidu uhličitého do ovzdušia. Znečisťovatele najčastejšie pochádzajú z horenia fosílnych palív, ako aj z chemických, toxických látok a nesprávneho zneškodňovania odpadov. Znečisťovatele sa absorbuju do atmosféry a môžu spôsobiť smog, kombináciu dymu a hmly, v údolích, ako aj produkovať kyslé zrážky na miestach vzdialených od zdroja znečistenia.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:11 Postovi: 24490 Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Daljni pokusaji uskladjivanja vokabulara.
Iz desetljeca u desetljece ce zadatak biti sve tezi, jer se jezici mijenjaju i sve vise odvajaju jedan od drugoga. Prije 1.000 do 1.200 godina su se vjerojatno svi Slaveni mogli razumjeti bez naprezanja - de facto se pricalo narjecjima, a sada sve manje.
Ovaj međuslavenski razumin. Padeži malo bacadu na češke, ali razumin. Nego, onaj Nizozemac šta je stvara taj jezik...hm, ako je to onaj koji mislin da je, to je jedan tvrdokorni serbokroatist, tvrdokorni negator samosvojnosti hrvatskog jezika.
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
