Pjesmu “Tick-Tock” autorski potpisuju Branimir Mihaljević, Max Cinnamon i Tihana Buklijaš Bakić. Branimir Mihaljević, potpisnik glazbe pobjedničke pjesme, čestitao je HRT-u na organizaciji Dore – ‘sve je bilo kao da se ne događa ništa…’, a Max Cinnamon tekstopisac pobjedničke pjesme izuzetno je sretan i ponosan što je dio ove ekipe. Max je francuski pjevač koji je nastupao na francuskom izboru za Eurosong 2018. Destination Eurovision. Odgovarajući na pitanja novinara na konferenciji za novinare, koja se ove godine zbog epidemioloških mjera održala putem Zooma, autor pjesme Branimir Mihaljević je rekao da nije imao uzor za ovu pjesmu i da je nastala iskreno, ali u trendu s onim što se sad sluša. Dodao je da je spot za pjesmu Tick-Tock već snimljen i to najnovijom tehnologijom, a režirala ga je Sandra Mihaljević.

Nina Kraljić otvara ovogodišnju Doru u Opatiji sa pjesmom “Rijeka” za koju kaže da je totalno u njezinom stilu, te da se mislilo o svakoj sitnici, svakom detalju.

Ninu je šira javnost upoznala kada je uvjerljivo pobijedila na prvom hrvatskom The Voiceu – upravo glasovima publike u rekordnom broju u odnosu na ostale kandidate!

Za pjesmu „Rijeka“ sama Nina kaže da je moćna etno pop pjesma “balkanskog” izričaja na hrvatskom, pravi eurovizijski „materijal“, što će se vidjeti i u scenskom nastupu, kostimima, scenografiji i na samoj Dori!

Sigurna je u svoj nastup, za nju je ta pjesma dokaz da imamo najljepšu kulturnu baštinu i najljepšu prirodu, staroslavensku dušu, te to želi pokazati i u svom budućem glazbenom pravcu.

Pjesma je Ninina osobna karta za daljnji nastavak karijere i novog projekta zanimljivog naziva “Alkonost of Balkan”.

Nina objašnjava da je Alkonost mitološka žena ptica slavenskih korijena (originalno porijeklom iz Rusije) koja svojim glasom utječe na ljude (uspavljuje ih ili hipnotizira). Ptica je česti arhetip velikih pjevača i zaštitnica drevnih pjesama i nota, prenositelj zvuka i starog korijena glazbe i plemena; onog zaboravljenog, korijen koji je dio svake glazbe. Naš početak, ono na čemu stojimo danas i ono što trebamo njegovati u svrhu očuvanja baštine naroda, u ovom slučaju Slavena i cijelog područja Balkana i naravno, ljepote Hrvatske.

„Alkonost of Balkan“ projekt je koji će se bazirati isključivo na etnu cijelog Balkana sa obradama napravljenim na potpuno nov način.

Od kad je pušten isječak prve minute pjesme „Rijeka“ na Youtube kanalu Hrvatske radio televizije, buknule su društvene mreže i Ninu jako raduje što pjesma već sada prepoznata i visoko kotira na svim ljestvicama, što je prva po slušanosti na YouTube kanalima, kotira odlično na domaćim i stranim anketama, kao i anketama raznih hrvatskih i inozemnih foruma, te svih fanova koji prate natjecanje Dora i Eurosong!

Pripreme za ovogodišnju “Doru” jako su intenzivne, Nina ima odličan tim i sigurnija je u ovu pjesmu nego u pjesmu “Lighthouse” s kojom je bila na Eurosongu.

Njoj i njenom timu mladih umjetnika ovaj uspjeh samo daje dodatan vjetar u leđa, iznimno se raduju nastupu na pozornici Dore i uvjereni su da će njihov nastup oduševiti domaću publiku ali i onu eurovizijsku!

Užas. Kakve veze s Hrvatskom ima ova pjesma?
Eurosong bi trebao bit da svaki narod predstavlja neku svoju tradicionalnu glazbu, obavezno na vlastitom jeziku.
Ovo je američki pop. Nikakve veze s Hrvatskom.
Uostalom ako bude neki sodomit na natjecanju drugi nemaju šanse. Dakle nema veze ni s glazbom natjecanje. Nebitno potpuno.

Vidi ovog. Ja čitavo vrijeme mislio tip punk/rocker.

Pobjednica Dore Albina već godinama pjeva u crkvenom bendu, župnik ističe: Uputili smo joj blagoslov

Pobjeda prelijepe Albine Grčić na Dori oduševila je sve njezine obožavatelje, pa i one – iz crkvenih krugova. Naime, Albina je dugogodišnja glazbenica, pjevačica u crkvenom bendu VIS Konkatedrala koji djeluje pri crkvi Svetog Petra u Splitu.

Sastav nema “ovlaštenog voditelja”, ali zato konkatedralu vodi u narodu omiljeni župnik, don Radojko Vidović, koji nije krio veselje što je njihova pjevačica i dobra vjernica Albina proglašena pobjednicom, javlja Slobodna Dalmacija.

Inače je simpatični don Radojko često s drugim prijateljima i prisutan na Albininim nastupima; tako je nazočio i zadnjem “Voiceu” u Zagrebu, gdje je Albina bila finalisticom. U telefonskom razgovoru povjerio je za Slobodnu Dalmaciju da bi rado išao i na nastup u Rotterdam u svibnju, dakako bude li to uopće moguće… Na žalost, na Doru se nije moglo doći zbog nesretne korone koja je “desetkovala” i misna slavlja, pa kud neće i ova svjetovnog predznaka.

“Ne, sinoć nisam bio u Opatiji jer se nije ni smjelo doći, ali odavde smo iz Splita navijali. Jutros smo Albini na pobjedi čestitali na svim svetim misama u konkatedrali, bilo ih je ukupno pet. I na popodnevnoj ćemo joj misi uputiti čestitke i blagoslov”, najavio je tijekom nedjelje karizmatični župnik, poznat po dobroti i skromnosti, ali i ljubavi prema glazbi.

Uz Božji zagovor i kaplju sreće, možda i – tko zna? – naša Albina pobijedi u Nizozemskoj. No, za početak je najvažnije da se Eurosong – uopće održi…

Iz sastava VIS Konkatedrala su dan ranije pozvali svoje pratitelje da podrže Albinu, ističući da je svaki glas bitan.

Ja bi njih kume na ledinu i sve mitraljezom. Ne znam kako bolje da ispoljim moje osjećaje prema njima.

Mala Albina moze postati svjetska zvijezda, ima pamtljivo ime, lijepo izgleda, glas je ok- Nesto poput albanke Dua Lipa ili Rita Ora

Užas. Kakve veze s Hrvatskom ima ova pjesma?
Eurosong bi trebao bit da svaki narod predstavlja neku svoju tradicionalnu glazbu, obavezno na vlastitom jeziku.
Ovo je američki pop. Nikakve veze s Hrvatskom.
Uostalom ako bude neki sodomit na natjecanju drugi nemaju šanse. Dakle nema veze ni s glazbom natjecanje. Nebitno potpuno.

Ukrajina šalje neku korona černobil Slavic etničku pjesmu



Nije loše, ali previše repetitivno, mada to se očekuje od electro muzike, a ovo je neki ukrajinski electro folk.

Veliki sam fan Madonne, Albina je kopira

Hrvatska verzija

mogu pod ruku sa drugoplasiranom ninom, piskutavi zenski etno slavic vokali.

Veliki sam fan Madonne, Albina je kopira

Hrvatska verzija

Albina čiju pjesmu za prvi nastup na Dori potpisuju Branimir Mihaljević, koji je ujedno i producent

Uvidom u matice krštenih stare župe Sinj (od 1699. do 1727. godine), u kojima je ponekad zapisivano i odakle su neke osobe ili obitelji doselile u tu župu, J. A. Soldo je utvrdio da su Grčići u Cetinsku krajinu došli iz Duvna (danas općina Tomislavgrad).

Stigli su u sklopu velike seobe katoličkog življa s herceg-bosanskih prostora 1687/1688. godine s harambašom Grgurom Buljanom iz Duvna, čiju su banderiju venecijanske vlasti smjestile na područje Bitelića, podinarskog sela na rubu Sinjskog polja. Kako je Bitelić i cijeli prostor na lijevoj obali Cetine Karlovačkim mirom iz 1699. godine vraćen Turskoj, harambaša Buljan je privremeno sklonio obitelji svoje banderije na mućko područje, u Postinje. Među njima se nalazila i tročlana obitelj Mate Grčića.[3]