Raspodjela javnih prihoda u FBiH: Složni kantoni budžet grade

Raspodjela javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine jedno je od važnijih političko-ekonomskih pitanja ovog entiteta. Političko ustrojstvo Federacije BiH dodatno otežava problem. Pitanje raspodjele prihoda aktuelizirano je u vrijeme kada je moć realne ekonomije u cijeloj zemlji vrlo niska. Osim ekonomske, na sceni je i politička kriza. Gotovo da se ne zna ko je vlast, a ko opozicija

Nezadovoljni svojom pozicijom, nekoliko kantona izrazilo je neslaganje s trenutnom raspodjelom javnih prihoda s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Smatraju da su u neravnopravnom položaju, jer raspodjela javnog novca mora biti realizirana na osnovu realnog stanja, prije svega na ekonomsko-proizvodnoj moći kantona. Međutim, činjenica je da u državnim, odnosno federalnim kasama nema dovoljno novca da se zadovolje svi apetiti

Kako se dijeli novac?

Dio prihoda s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuje se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobije Federacija BiH najveći postotak, 51,48 posto, transferira se za kantone. Nešto manji dio, 36,2 posto, ide na funkcioniranje Federacije BiH. Mnogo manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava, a to je, procentualno, 3,9 posto.

Nakon što je utvrđen ukupan procent koji se daje kantonima, utvrđeni su i koeficijenti za konkretnu raspodjelu. Tu je i nastao problem, budući da se neki kantoni osjećaju podređenim pravdajući to nerealnim dodjeljivanje povlaštenih prava drugim kantonima.



Pojedinačna raspodjela s federalnog na kantonalni nivo vrši se na osnovu četiri parametra. Tu je, prije svega, broj stanovnika koji nosi 57 posto, zatim broj učenika u osnovnom obrazovanju s udjelom od 24 posto, broj učenika u srednjem obrazovanju nosi 13 posto, a površina kantona uzima se u obzir u preostalih 6 posto. Dakle, na osnovu ovih parametara utvrđuju se koeficijenti za isplatu prema kantonima. Međutim, četiri nabrojana parametra u prilično bi isti položaj stavila Sarajevski, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton. No, Kantonu Sarajevo dodijeljen je i poseban status, pri čemu mu je dat koeficijent 2. Slična situacija je i s Bosanskopodrinjskim kantonom koji zbog slabijih ekonomskih prilika ima koeficijent 1,8.

Ekonomski parametri

Iz pojedinih Kantona smatraju da nije realno da se novac dijeli bez uzimanja u obzir ekonomskih parametara. U Zeničko-dobojskom kantonu, odakle je i potekla inicijativa za preinaku Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, smatraju da su oštećeni upravo iz tog razloga. Senaid Begić, poslanik u Kantonalnoj skupštini ovog kantona i jedan od inicijatora cijele priče, za Novo vrijeme kaže da je trenutni zakon diskriminirajući.

“Zahvaljujući zakonom reguliranim ‘posebnim potrebama’, KS je zajedničkim obračunom za godinu dobio oko 463 miliona KM. ZDK, koji ima približan broj stanovnika kao i KS, ostvario je dobit od 208 miliona KM. Tuzlanski kanton, koji ima više stanovnika od Kantona Sarajevo, dobio je 280 miliona KM. Dakle, dva kantona, Zeničko-dobojski i Tuzlanski, ukupno imaju gotovo iste prihode kao sam Kanton Sarajevo. Od svih kantona Zeničko-dobojski je onaj koji najviše radi a ima najmanji povrat PDV-a. Imamo gotovo najniže plaće u FBiH, najniže prosječne penzije te najmanji povrat poreza po glavni stanovnika”, obrazložio je Begić.

Usporedbe radi, analiza koja je rađena 2009. godine pokazala je da povrat novca po glavi stanovnika u KS iznosi 909 KM, u ZDK 463 KM, a u TK 506 KM. Naš sagovornik iz ZDK smatra da je to još jedan pokazatelj stvarnog stanja, te da će, ukoliko se ovakav trend preraspodjele nastavi, mnogo ljudi ići ka glavnom gradu i tamo tražiti priliku za život i rad.

Politika vs. ekonomija

Na nedavnoj raspravi u Domu naroda sugerirano je da se u cijeli proces uključe ekonomski eksperti. Ekonomija je izgubila bitku s politikom onda kad je usvojen zakon koji je trenutno na snazi, a cjelokupan problem bi se, navode iz struke, trebao posmatrati s ekonomskog nivoa. Prof. dr. Jasmin Halebić, stručnjak u oblasti ekonomske teorije i politike, smatra da bi se trebalo krenuti od uspostave efikasne administrativno-upravne strukture Federacije BiH, pa tek onda ići na daljnje rješavanje problema.

“Najprije bi trebalo ustanoviti efikasnu administrativno-upravnu strukturu Federacije BiH i onda takvoj strukturi osigurati dovoljno finansijskih sredstava za njeno funkcioniranje. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da je postojeće uređenje FBiH, barem kad je u pitanju ekonomija i privređivanje, neoptimalno i da imamo pojavu prekomjerne institucionalizacije koja se pokazuje i nedovoljno efikasnom i odviše skupom u isto vrijeme. Finansiranje takve glomazne administrativne strukture znači veća opterećenja za privredu, čime se proizvodi preduzeća koja posluju u FBiH poskupljuju, jer se svako opterećenje privrede u konačnosti prebacuje na cijenu finalnog proizvoda, pa preduzeća u FBiH bivaju manje konkurentna na međunarodnim tržištima. Ovo je samo jedan aspekt problema, a ima ih još koji su također veoma bitni”, kaže za Novo vrijeme Halebić.

Zajednički nastup kantona

Tuzlanski kanton će, po svemu sudeći, pri izglasavanju preinaka u Zakonu dati podršku Zeničko-dobojskom. Iz tamošnjih političkih partija jednoglasni su da je trenutna raspodjela diskriminirajuća, te da bi se moralo problemu pristupiti iz drugog ugla. Mahir Nuraković, poslanik SBB-a u Skupštini TK-a, sličnog je mišljenja kao i njegove kolege u ZDK. On ističe da je kanton iz kojeg dolazi kao najmnogoljudniji kanton mora dobiti više, te da je trenutni koeficijent nepravedan. “Kod većine političkih opcija u ovom kantonu prisutno je mišljenje da je Tuzlanski kanton zakinut pri raspodjeli javnih prihoda. Mi kao najmnogoljudniji kanton ne uživamo dovoljno prava, stoga podržavamo izmjene i dopune zakona, a hoće li biti političke volje da se one izglasaju, ostaje da se vidi. Ne želim isticati nijedan od kantona, ali smatram da bi se koeficijenti trebali dovesti u neki realan omjer kod svakog kantona”, poručuje Nuraković.

Naš sagovornik iz Tuzle naglašava da je sretan što se ova tema uopće otvorila, a sve u namjeri da se politička javnost upozna s istinom o raspodjeli sredstava. Važno je, smatra on, da se zna je li neko zakinut ili nije.

Novac vratiti tamo gdje se pravi nova vrijednost

Katica Čerkez, zastupnica HDZ-a u Parlamentu FBiH, smatra da u svemu ovome niko ne spominje da su općine u prilično nezahvalnoj poziciji. Sredstva se, kako navodi za Novo vrijeme, moraju vratiti tamo gdje se pravi nova vrijednost. “U našoj političkoj partiji smatramo da tamo gdje je određena izvršna vlast ide i novac. Dakle, koliko nadležnosti toliko i novca. U dosadašnjoj raspodjeli, barem kada su općine u pitanju, proftirale su općine koje imaju veliku površinu, njihovi prihodi su stalno rasli. Sarajevske općine su, recimo, bile u prilično nezahvalnoj poziciji jer su finansirane iz grantova. Tek sada su uvrštene u proračune”, izjavila je Čerkez, dodajući da ni HDZ nije zadovoljan trenutnom preraspodjelom sredstava.

“Ni mi iz HDZ-a nismo zadovoljni trenutačnim rješenjima. Ali, kada donesete kriterije, onda po njima postupate, i nemate izbora dok ne donesete nove. Smatram da se uz postojeće kriterije mora uključiti i faktor pravljenja nove vrijednosti. Mora se dati više tamo gdje se pravi nova vrijednost. Kad su, recimo, općine u pitanju, ne smatram da se općini iz koje dolazim, Općini Vitez, vraća dovoljno. Ona ima dobar privredni razvoj i to bi trebalo podržati”, zaključila je Čerkez. Inače, kako je već spomenuto, pri raspodjeli prihoda općinama se transferira nešto više od osam posto od ukupnih sredstava.

Čovjek vredniji od čovjeka

I iz Hercegovine su odaslane poruke da trenutni put nije dobar. Delegat SDP-a u Domu naroda FBiH Aner Žuljević smatra da se moraju sačekati rezultati popisa pa tek onda ići dalje. Raditi bilo šta bez toga je, po njegovom mišljenju, iluzorno, a rezultat toga bit će samo gubitak vremena.

“Imamo mnogo kriterija o kojima moramo brinuti. Najvećim dijelom u kreiranje zakona moramo uključiti struku. U ovom momentu niti jedan kanton nema viška novca, pa je stoga pred nama velik izazov kako u političkom tako i u svakom drugom smislu. Ovaj zakon ne može biti samostalan, mora biti politički paket, jer, ovdje morate nekome uzeti da biste nekome dali. Također, treba se definirati cijena rada u svim kantonima. Ne može čovjek u jednom kantonu biti vredniji od čovjeka u drugom kantonu, a obojica rade isti posao. Moramo uravnotežiti kriterije da bi ljudi svugdje bili isti”, kaže Žuljević za Novo vrijeme.



Ono što se potenciralo u raspravama je neravnomjeran status istih zanimanja u kantonima. Upravo su iz ovog razloga u pojedinim kantonima česti protesti na kojima se traži izjednačavanje kriterija pri isplati plaća. Ako kao primjer uzmemo policiju, razlike u osnovicama plaća policajaca u pojedinim kantonima je nekoliko stotina maraka.

Najvažnije pitanje u FBiH

Nema sumnje da je raspodjela javnih prihoda jedno od ključnih pitanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ukoliko ne dođe do zajedničkog nastupa pojedinih kantona, politički konsenzus će biti teško ostvariv. Jasmin Duvnjak iz SDA, zastupnik u Federalnom parlamentu, smatra da je uz pitanje Ustava ovo pitanje možda jedno od najvažnijih pitanja u državi, a posebno naglašava njegovu važnost u zemlji kakva je naša.

“Raspodjela ovih javnih prihoda je, uz Ustav, možda i najvažnija stvar u jednoj državi. Što se toga tiče, kanton iz kojeg dolazim, Zeničko-dobojski, diskriminiran je. Trenutni koeficijent je nepravedan, neekonomski. ZDK-u se, kao jednom od ekonomski najrazvijenijih kantona, po ovim kriterijima vraća najmanje sredstava po glavi stanovnika. Ja smatram da se ove stvari moraju mijenjati. Povrat sredstava mora se dovesti u direktnu vezu s industrijom. Mi u ZDK-u imamo jaku industriju, jak izvoz, ali jedan od najtanjih budžeta”, kaže Duvnjak. On ipak ističe da razumije poziciju glavnog grada i smatra da ona u nekom dijelu može biti povlaštena, ali da to ipak treba ostati u okvirima realnog.

“Ja sam zagovornik ove inicijative i smatram da se uz postojeće moraju dodati još neki. Međutim, naš kanton, a vjerujem i Tuzlanski, razumiju poziciju glavnog grada. Mi smatramo da bi Sarajevo trebalo imati povlašten status, ali ne dvostruko povlašten. Treba donijeti zakon koji će biti u interesu svih građana BiH. Nije uredu da se onome ko da najviše vrati najmanje. To nije fer, nije politički korektno, pošteno niti moralno. Nije uredu da je dječiji doplatak u ZDK-u 11, a u KS-u 55 KM”, kategoričan je Duvnjak.

Ništa prije popisa

Politika i struka složni su da će se o ovom problemu moći ozbiljnije razgovarati tek nakon rezultata popisa stanovništva. Politički konsenzus najteže je postići tamo gdje su ulozi najveći, što je ovdje slučaj. Politička kriza u Federaciji još nije razriješena, a hoće li prilikom izglasavanja ovog zakona doći do dodatnog produbljenja te krize ostaje da se vidi. Prognoze ne mogu biti optimistične, budući da kantoni traže novac kojeg u kasama nema. Neki rješenja vide u preustroju Federacije u kojem bi općine dobile mnogo veći dio kolača nego je to slučaj sada. Drugi odbijaju bilo kakvu mogućnost ukidanja kantona. Logika kaže da se novac kojeg nema ne može ni dijeliti. Dakle, dijelit će se samo ono što je već tu. A toga je vrlo malo.

Ekonomski parametri

“Zahvaljujući zakonom reguliranim ‘posebnim potrebama’, KS je zajedničkim obračunom za godinu dobio oko 463 miliona KM. ZDK, koji ima približan broj stanovnika kao i KS, ostvario je dobit od 208 miliona KM. Tuzlanski kanton, koji ima više stanovnika od Kantona Sarajevo, dobio je 280 miliona KM. Dakle, dva kantona, Zeničko-dobojski i Tuzlanski, ukupno imaju gotovo iste prihode kao sam Kanton Sarajevo. Od svih kantona Zeničko-dobojski je onaj koji najviše radi a ima najmanji povrat PDV-a. Imamo gotovo najniže plaće u FBiH, najniže prosječne penzije te najmanji povrat poreza po glavni stanovnika”, obrazložio je Begić.

Ne ide ti tako formula, nego prvo razdijeliš ukupni budžet na sastavnice, dakle broj stanovnika, osnovnoškolci, srednjoškolci, površina, a zatim svaki pojedini dio množiš sa udjelom kantona u federaciji po tom pitanju.

Dakle, PRORAČUN(kanton)=[(sredstva_federacije*0,57)*(broj stanovnika kantona/broj st. Federacije)] itd. za svaku pojedinu stavku...

Nacrtom izmjena i dopuna jednog dijela sadašnjeg predviđeno je povećanje koje na osnovu prihoda od poreza treba ubuduće doznačavati Posavskom kantonu.

- Ovo povećanje koeficijenta s jedan na jedan i po omogućili bi solidarno za Posavinu svi drugi kantoni, shodno njihovim mogućnostima, što znači da bi udio Sarajevskog kantona bio najveći - obrazložio je federalni ministar finansija Ante Krajina.

Našao sam podatke iz 2009. o neizravnim porezima, gdje spadaju: "PDV, Akcize, Putarina, Carine..." (U 2012. g. udio PDV-a u neizravnim porezima je 41,08%)
Za godine poslje nedostaju podatci za HBŽ i HNŽ, slučajno ili namjerno.

Zanimljivi su i ovi mjesečni bilteni:
http://www.oma.uino.gov.ba/04_oma_bilten.asp?l=h

Ako je istinita tvrdnja da se u ZHŽ prikupi 200-250 milijuna KM preko PDV-a, onda bi tvoji brojevi bili iznosi distribuirani županijama (što zapravo i piše Prihodi), a ne iznosi prikupljeni po županijama.

Jer tvoji brojevi mi sliče na projicirane prihode županija iznesene u ovom postu:
http://hercegbosna.org/forum/post681169.html#p681169

Ovogodišnji ukupni gubitak vlada u najvećim kantonima u FBiH prelazi 400 miliona maraka, od čega je gotovo polovica u Kantonu Sarajevo!

Finansijski kolaps u kantonima bit će najveći udar na stanovništvo, ali i cijelu ekonomiju, jer je najveći broj budžetskih korisnika čije su plaće bile jedini motor potrošnje u BiH upravo na kantonima.

Motor potrošnje

Prosvjetni radnici i policajci, uposlenici velikih kantonalnih administracija, javnih preduzeća, bit će prvi na udaru. U većini kantona plaće već kasne po najmanje jedan mjesec, a upućeni tvrde da se vlasti, posebno u Sarajevu, spremaju „ukrasti" jednu plaću i tako prevazići gubitak.

Najgora je situacija u Kantonu Sarajevo, što je ekonomski i finansijski apsurd, gdje, prema nezvaničnim saznanjima našeg lista, budžetski deficit iznosi čak 190 miliona maraka.

Premijer Suad Zeljković (SDA) javno priznaje da je deficit veći od 100 miliona KM, ali posljednje analize pokazuju da je on skoro dvostruko veći. Ugrožena su primanja za više od 10.800 budžetskih korisnika, a, ako oni ne budu imali novca za potrošnju, i ono malo ekonomske aktivnosti u FBiH odumrijet će i pitanje je dana kada bi se to moglo odraziti i na penzioni fond!

Zeljković: Priznao da nema novca

Kako saznajemo, Zeljković je ovih dana održao neformalni sastanak s nekoliko dekana visokoškolskih ustanova u Sarajevu te im otvoreno poručio da se „za decembarsku plaću snalaze kako znaju i umiju".

Haos i u Tuzli

- Rekao nam je, a ljudi su bili šokirani, da u budžetu neće biti novca, da iskoristimo „rezerve" ili svoje prihode koje ostvarujemo, ali jasno je da toga nema dovoljno da isplatimo plaće - kazao nam je jedan od učesnika sastanka.

Katastrofa prijeti i Tuzlanskom kantonu, gdje je zvanični gubitak u prva tri kvartala veći od 63 miliona maraka. No, nezvanični izvori upozoravaju da je situacija mnogo teža.

- Deficit će, sigurno, dostići 100 miliona KM - kazao nam je izvor blizak aktuelnoj vladi TK.

Mostar, Travnik, Bihać

Ukupni iznosi deficita u SBK i HNK su manji, jer su i budžeti nekoliko puta manji od sarajevskog. No, prelaze 10 posto ukupnog budžeta. Zvanično, u HNK nominalni deficit iznosi 13 miliona maraka za prvih devet mjeseci.

Slična je situacija i u Kantonu čije je sjedište u Travniku. Tamošnji ministar finansija Zdravko Gavranović priznao je da su prihodi za 10 posto manji nego prošle godine te se očekuje višemilionski gubitak na kraju godine, a koji će se približiti iznosu od 15 miliona KM. U USK je jasno da će deficit biti najmanje jednak prošlogodišnjem.

Gdje bi Sarajevo bilo bez ovog famoznog koeficijenta 2x?

Po ovome ispada da bi bili uništeni kad bi Federacija ukinula kantone, ovako puno veću lovu vuku.

Zato mi se vrlo dobro čini inicijativa ukidanja i entiteta i kantona. Samo općine i država sa RS-om.

Zapravo centralizacijom bi još veću lovu tukli jer ovako dio kolača sigurno završava u kantonima , treba bez velikih priča samo gurati drugačiju raspodjelu od poreza. U tome bi se osim RS i Hrvata našli i neki Bošnjaci.

Zapravo centralizacijom bi još veću lovu tukli jer ovako dio kolača sigurno završava u kantonima , treba bez velikih priča samo gurati drugačiju raspodjelu od poreza. U tome bi se osim RS i Hrvata našli i neki Bošnjaci.

Uzmi bilo koji proračun kantona i vidjet ćeš da je 90 % istog školstvo, zdravstvo, policija, administracija samog kantona. Nemaš tu puno toga što centralizirat.