|
|
Stranica: 1/2.
|
[ 36 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
novem
|
Naslov: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 20:25 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbinaMirjana Kasapović Fakultet političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu Izvorni znanstveni rad https://hrcak.srce.hr/file/372336Citat: Zaključno razmatranje
Korištenje genocida u bošnjačkoj znanosti i politici moglo bi se u suvremenoj političkoj znanosti proučavati kao ogledan primjer "koncepcijske rastezljivosti", ali je ono mnogo više od toga – to je potpuno obesmišljavanje jednog pojma koji je ispunjen etičnim značenjem što je nesumjerljivo s etičnim značenjima svih drugih pojmova. Genocid je neovisan o prostoru i vremenu, stoljećima se neprestance ponavljao na istoj žrtvi, nema kontigentnu povijesnu, političku, kulturnu i socijalnu strukturu nego izvire iz svevremenske psihološke matrice u kojoj su različiti narodi željeli uništiti bosanskohercegovačke muslimane samo zato što su muslimani.
Stradalništvo je sama bit povijesne sudbine muslimana. "Kao da je Bosancima", piše Enver Imamović (1997: 27), "sama sudbina odredila da budu vječiti mučenici zbog svojih vjerskih ubjeđenja. Uzimajući u obzir i bogumilsko razdoblje, iza njih je preko hiljadu godina patnji, stradanja i borbe za vjerski i nacionalni opstanak". U islamocentričnom diskursu i naraciji europski su kršćani stoljećima bili zaokupljeni istrebljenjem europskih muslimana, a hrvatski katolici i srpski pravoslavci cijelu su povijest patološki bili opsjednuti težnjom da bosanskohercegovačke muslimane izbrišu s lica zemlje. Nikad i nitko – ni Turci, ni Nijemci, ni Talijani, ni Mađari – nije toliko zaokupljao Hrvate kao malobrojni bosanski i hercegovački muslimani.
Genocidna retorika poprimila je takve razmjere da se ne preza ni od iskaza koji nisu samo povijesno netočni nego su i etički krajnje odiozni. Imamović tvrdi da je genocid koji su Srbi i Hrvati izvršili nad Bošnjacima u ratu devedesetih godina nadmašio holokaust u kojemu su pobijeni milijuni europskih Židova. "Nepunih pola stoljeća nakon suđenja nacističkim zločincima u Nürnbergu, svijet se suočio sa masakrima nad Bošnjacima, koji su po svojoj bestijalnosti prevazišli sve što je viđeno 1939-1945. godine" (Imamović, 1998: 571). "Dok je u holokaustu", piše Balić (2011: 882), "dolazila do izražaja izvjesna crta uljuđenosti, u sjeverozapadnom Balkanu ili u Bosni bilo je sve, što se uklapa u jednoličnu sliku etnosa, osuđeno na posvemašnje uništenje.
Od njemačkih Jevreja su preostala bar pojedina groblja, pa i sinagoge. ‘Jevrejsko vijeće’, koje je u nevolji sarađivalo s nacističkim ustanovama, moglo je ublažiti nesreću, pa i spasiti po kojeg Židova. Bošnjacima kao muslimanima nije bila data ni ta mogućnost". Ako genocid nad Bošnjacima i nije nadmašio holokaust, bio je "ravan po brutalnosti, svrsi, namjeni i ciljevima Aušvicu, Gulagu i mnogim drugim svjetsko-povijesnim primjerima genocida" (Đozić, 2016: 129).
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 20:29 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Citat: Muratović (2012: 11) je napisao knjigu koju predstavlja kao komparativnu analizu holokausta nad Židovima 1933-1945. i genocida nad Bošnjacima 1991-1995, premda je riječ o neusporedivim slučajevima.9 Povremeno se uspoređuju i cijele kolektivne povijesne sudbine Židova i Bošnjaka: "Bošnjaci već u mnogome dijele sudbinu evropskih Jevreja, ne samo po logorima, pogromima i brojnoj emigraciji koja nekoliko puta premaša broj naroda koji je ostao u rodnoj zemlji, već i po ‘islamskom Izraelu’ (tj. rezervatu za Bošnjake) u zemljici Bosni" (Karić, 1997: 95).
Nasuprot drugim narodima koji su bili žrtve genocida u zemljama u kojima su živjeli – Armenci u Turskoj, Židovi u Njemačkoj, Tutsiji u Ruandi itd. – bosanskohercegovački muslimani nisu bili žrtve genocida samo u zemlji u kojoj su živjeli i u kojoj žive, nego i u zemljama u kojima nisu živjeli i koje nisu bile njihove povijesne domovine.
Kako se tvrdi da su bili žrtve genocida u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji i drugdje, pitanje je što su radili u tim zemljama da su dospjeli "pod mač" tamošnjih vlasti i stanovnika? Odgovor je jednostavan: bili su dio osmanske vojske u njezinima osvajačkim pohodima, ratovali su kao pouzdani i odani vojnici jednoga osvajačkog islamskog carstva koje se silom širilo na kršćanski Zapad i Istok Europe te je na osvojena područja naseljavalo muslimansko stanovništvo.
Kada bi u tim ratovima doživjeli poraze, bili bi izloženi osvetama i odmazdama pobjednika (ubijanjima, protjerivanjima, progonima, raseljavanjima, prevjeravanjima, asimilacijama itd.). No to nisu bili genocidi. Mađari, Hrvati, Srbi, Crnogorci, Bugari, Grci i drugi nisu ratovali protiv Osmanlija samo zato što su bili muslimani nego zato što su vojno napali i nasilno zaposjeli njihove zemlje, nametali okupatorski režim vladavine i silom mijenjali vjerski, etnički i kulturni identitet domicilnog stanovništva. Zar se Hrvati nisu stoljećima borili protiv Nijemaca, Mađara i Talijana kako bi oslobodili svoju zemlju, premda su svi oni bili katolici?
No na sudjelovanje u osmanskoj vojsci ne gleda se kao na služenje stranoj okupacijskoj sili nego vojsci "legitimne" države koja je bila zaštitnica muslimana i BiH. Bosanski muslimani prihvatili su Osmansko Carstvo kao "otvorenu i nadrodnu zajednicu naroda" (Mahmutćehajić, 2015: 213). Njegovu vladavinskom sustavu "nije osporiva principijelno zasnovana religijska pluralnost", koja nigdje nije bila tako "cjelovito uobličena" kao u Bosni (114). Kršćani su preživjeli svuda gdje su preživjeli "muslimani kao politički narod, što znači s političkom vlašću koja im nije oteta", dok je "sve njihovo" bilo uništeno svuda gdje nisu imali političku vlast (206). Teško je domisliti sve političke implikacije takva stava. Ponajprije, povijesno je netočno da su muslimani uništeni u svim državama u kojima nisu imali političku vlast, o čemu najbolje svjedoči primjer vladavine katoličke Austrougarske Monarhije koja je štitila i muslimane, njihovu vjersku i kulturnu posebnost u BiH.
______ 9) Teorijski predložak za "komparativnu analizu" Muratović je sazdao na prepričavanju norveškog izdanja knjige Zygmunta Baumana Modernity and Holocaust, koju prevodi kao Savremenost i holokaust kao da su modernost i suvremenost istoznačnice i kao da je Bauman slučajno upotrijebio izraz modernost. O osmišljenome metodološkom dizajnu komparativne analize nema ni govora. Sekundarna znanstvena literatura krajnje je skromna, a sporadična i općenita pozivanja na engleske izvornike upućuju na to da autor ne zna engleski jezik. Nevjerojatno je, primjerice, da je Collected Philosophical Papers, zbirku filozofskih tekstova Emmanuela Levinasa, preveo kao Kolektivna filozofska mišljenja (v. 2012: 63, 74, 78, 105, 112, 119). Muratović ne kontrolira misli i rečenice ni na bosanskom jeziku. Premda je ustvrdio da je njegova studija komparativna analiza holokausta nad Židovima 1933-1945. i genocida nad Bošnjacima 1991- 1995, piše kako "godine 1941. čovjek nije očekivao genocid nad Jevrejima…" (2012: 19). Kako se 1941. nije očekivalo ono što je počelo 1933?
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 20:34 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Citat: Još je pogubnije što Mahmutćehajić postavlja muslimane, jednu vjersku zajednicu, kao politički narod koji je imao i koji treba imati političku vlast da bi zaštitio i sebe i druge koji se okupe oko toga političkog naroda i njegove vlasti. Svjedok legitimnosti vjerskog sektaštva i islamske teokracije opet bi trebala biti pristrano interpretirana povijest.
Poslije austrougarskih i mletačkih osvajanja područja na kojima su "sjeverno, zapadno i južno" od Bosne živjeli muslimani nije ostao "nijedan" musliman (325). Mahmutćehajića ne zanima činjenica da su se bosanski muslimani naselili na vjerski i etnički neimenovana područja "sjeverno, zapadno i južno" od Bosne, koja su većinom bila hrvatska područja i prostor srednjovjekovne hrvatske države, zahvaljujući osmanskima vojnim osvajanjima u kojima su sudjelovali te su pod okriljem osmanske vojne uprave kolonizirani na osvojena područja s kojih je bježalo i bilo prognano autohtono hrvatsko i drugo kršćansko stanovništvo.
Da bi se osvijestilo temeljno i nepremostivo protuslovlje u interpretaciji narodne i nacionalne povijesti, naraciju o genocidima kao višestoljetnoj kolektivnoj sudbini Bošnjaka treba sučeliti s naracijom o slavnoj "hiljadugodišnjoj povijesti" Bosne (Karić, 2008: 13).
Bosna je "bez sumnje, najstarija južnoslavenska ranofeudalna država", "centralna ili središnja južnoslavenska zemlja" s dugim državno-pravnim kontinuitetom. On se izražava "u prvom redu kao kontinuitet teritorija i imena Bosna, koji se mogu pratiti još od ranog srednjeg vijeka, pa do danas. Bosna je u tom pogledu izuzetak u odnosu na bliže i dalje balkanske države" (Imamović, 2003: 62; v. i Ibrahimagić, 1998: 10; Zilic, 1998: 19; Mutapčić, 2012: 117). Bošnjaci su "središnji južnoslavenski narod" (Imamović, 1998: 23). Bosna, bosanstvo i bošnjaštvo "su neosporivi kao politička i kulturna trajanja, i to usporedo, a nerijetko i moćnije i od Srbije i srpstva te Hrvatske i hrvatstva" (Mahmutćehajić, 2018: 131).
Državotvorna mitomanija poprima najneočekivanije oblike. Premda je četiri i pol stoljeća, od 1463. do 1918., neprestance bila pod stranom okupacijskom vlašću, BiH je uspjela zadržati državni kontinuitet. U Osmanskom Carstvu bila je poseban elajet koji je zadržao granice i očuvao teritorijalni kontinuitet sa srednjovjekovnom bosanskom državom. To je bio izraz posebna statusa i poštovanja osmanske vlasti prema Bosni. Ne samo da Bosna nije uvijek bila poseban ejalet,10 nego ni odnos vlasti prema njoj nije bio izniman. Osvojene zemlje obično su zadržavale predosmanske administrativne granice, bilo da su pretvarane u jedinstven sandžak bilo da je sandžak bio podijeljen na više vilajeta (Inalcik, 1954: 108).
I u Austrougarsku Carevinu ušla je kao samostalna država (Bojić, 2001b: 51). Dočekala je austrougarsku invaziju kao "nezavisna država" u kojoj je bila "svrgnuta osmanska vlast i obrazovana Bosanska narodna vlada" (Kreso, 2013: 294). Juzbašić (2002: 477) trezveno upozorava na to kako formiranje Narodnog odbora i Narodne vlade u Sarajevu 1878. nije značilo raskid s Osmanskim Carstvom i turskom državnom tradicijom, jer muslimani "nisu ni tada, kao ni ranije, vidjeli rješenje položaja Bosne i Hercegovine izvan, već samo u okviru otomanske države i njenog društvenog sistema".
Bosna nije samo ušla u Austrougarsku Monarhiju kao samostalna države, nego u njoj bila corpus separatum (Ibrahimagić, 2015: 216), odnosno postala je "treća država Monarhije" (Čamo, 2011: 42). Pouka je neukima da se 1918. raspala trojna Habsburška Monarhija koju su činile Austrija, Ugarska i – Bosna i Hercegovina! I Krcić (2017: 446) tvrdi da je Bosna bila "treća zemlja" monarhije, Reichsland, stekavši status kakav nisu imale Češka i Hrvatska. _____
10 "Sve balkanske zemlje ulazile su, do pada Budima (1541), u Rumelijski ejalet sa sedištem u Sofiji; kasnije su podeljene između više novoosnovanih pašaluka, od kojih je u istoriji jugoslovenskih naroda najvažniji bio Bosanski (od 1580)" (Zirojević, 2007: 25). Potkraj 17. stoljeća Osmansko Carstvo bilo je podijeljeno na četrdeset ejaleta, a bosanski ejalet bio je jedna od dvadeset takvih jedinica osnovanih u europskom dijelu Carstva (25).
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 20:36 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Citat: U raspravi o novome konstitucionalnom aktu, koja se u austrijskima i ugarskim političkim krugovima vodila u predaneksijsko doba, nijedna strana nije ni pomišljala na to da BiH dodijeli "državni" status u Monarhiji. Odbačeni su svi nacrti i prijedlozi iz kojih bi se moglo zaključiti da bi BiH stekla status "carske zemlje i potencijalnoga trećeg dijela Monarhije" (Juzbašić, 2009: 185). Inzistiralo se na tome da ona "nije država ni subjekt suvereniteta, nego samo pravno područje Monarhije" (196). Brižljivo se izbjegavao "svaki izraz koji bi mogao dopustiti zaključak da je riječ o posebnom državnom položaju Bosne i Hercegovine" (216). Svuda se uklanjala riječ "državni’", čak i u nazivu željeznica.
Konstitucionalni akt nazvan je statutom, a ne ustavom, zato što austrijska vlast nije htjela "ustavnu povelju Bosne i Hercegovine izjednačavati s ‘ustavnim pravilima’ austrijskih krunskih zemalja" (202). Pravnici su raspravljali o tome "je li Bosna bila pokrajina Carevine, posebno područje pod austrijsko-ugarskim kondominijem, corpus separatum Kraljevine Ugarske ili sporedna pokrajina?... Stvarnost je vjerojatno najbliža bila oznaci ‘sporedna pokrajina’" (Sundhaussen, 2014: 233). Ruther (2019: 7-9) tvrdi da je, iz perspektive suvremenih teorija kolonijalizma, BiH jedina imala deset strukturnih obilježja kolonije te da je bila jedina prava habsburška kolonija u Europi.
Bosna je i u Kraljevinu SHS navodno ušla kao samostalna država koja se ujedinila s Državom SHS, a potom i s Kraljevinom Srbijom (Bojić, 2001b: 59). Iz povijesnih je činjenica očito pak da su BiH i pogotovo muslimani imali marginalnu ulogu u tvorbi te države. U Narodno vijeće, osnovano 5. listopada 1918. u Zagrebu, koje je bilo glavni politički partner srpskoj vladi u pregovorima o nastanku Kraljevine, "dva su Muslimana naknadno kooptirana". Odbor Narodnog vijeća za BiH činili su četrnaest Srba, sedam Hrvata i četiri muslimana, dok je u bosanskohercegovačkoj vladi bilo sedam Srba, tri Hrvata i jedan musliman (Džaja, 2002: 229). Sarajevski odbor bio je samo zemaljska podružnica središnjega Narodnog vijeća, a zemaljska vlada nije imala nikakve stvarne ovlasti u odlučivanju o tvorbi nove države.
Nije samo Bosna jedna od najstarijih europskih država, nego su i Bošnjaci jedna od najstarijih – ako nisu i najstarija – europskih nacija. Točno se zna trenutak kada su postali nacijom: bilo je to davne 1737. kada su "Bošnjaci kod Banja Luke do nogu porazili veliku austrijsku vojsku, u trenutku kada im je car Karlo VI svojim proglasom uoči pohoda na Bosnu zaprijetio fizičkim uništenjem, ukoliko se ne odreknu islama. Slobodno se može reći da su Bošnjaci, s obzirom na vojno-politički značaj ove pobjede i njenu kasniju ulogu u njihovoj usmenoj i pismenoj tradiciji, bitkom kod Banja Luke definitivno postali nacijom" (Imamović, 1998: 572). Banjalučki boj bio je briljantan uspjeh "u obliku polumjeseca postrojenoga borbenog poretka Bosanske vojske" (Kreso, 2013: 237; v. i Bandžović, 2006b: 331; Ibraković i Alibašić, 2007: 12; Bečirović, 2013: 107; Pelidija, 2017). Budući da je tako, "nacionalni pokret za nacionalnom državom u BiH pokrenut je prije Francuske revolucije" (Ibraković i Alibašić, 2007: 16). Ta je teorijska i povijesna besmislica postala sastavnicom obrazovne politike države. U bošnjačkom udžbeniku povijesti za osnovne škole ona je verificirana kao historijska činjenica: "Bojem pod Banja Lukom 1737. g. bosanski muslimani ili Bošnjaci, rođeni su kao narod ili moderna nacija" (nav. u: Agičić, 2003: 145).
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 20:41 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Citat: Relevantni teoretičari gledaju na razvoj nacija kao evolucijski proces koji se zasnivao na određenima ekonomskim, socijalnim, političkim i kulturnim pretpostavkama.11 Nitko od njih ne shvaća nastanak nacije kao jednokratan čin, makar posrijedi bio "kritičan događaj" koji je bitno utjecao na političke procese unutar neke zajednice. Neobično je kako nitko od uglednih svjetskih znanstvenika koji su proučavali nacije nije uočio jedinstven "banjalučki" fenomen. Štoviše, nitko ni ne spominje bošnjačku ili muslimansku naciju u BiH ne samo u prvoj polovici 18. stoljeća, nego ni u 19. i 20. stoljeću kada su na djelu bili intenzivni procesi nacionalnih integracija u Europi.
To nije zapreka političkim mitomanima da bošnjački narod i bošnjačku naciju učitaju u sve povijesne epohe, od starog vijeka do suvremenog doba, kao da je posrijedi prirodan, a ne povijesno i društveno proizveden fenomen. Bez zadrške se govori o bošnjačkoj državi, bošnjačkoj naciji, bošnjačkom narodu, bošnjačkome etničkom korpusu, bošnjačkoj vojsci, bošnjačkom jeziku, bošnjačkoj književnosti, bošnjačkoj umjetnosti još u srednjem vijeku. Sundhaussen naziva takve interpretacije "znanstveno nerelevantnima", a predodžba o tome da je "Bosna oduvijek… imala posebnu ulogu u Osmanskom Carstvu i da je očuvala ostatke srednjovjekovne države također pripada carstvu mitova" (2014: 123-124), kao što mitove čine i naracije o kontinuiranoj državnosti Bosne od srednjovjekovlja do suvremenog doba (135).
Mitomansko propinjanje na vrh svjetske povijesti zbiva se istodobno s dramatičnim srozavanjem u bezdan iste te povijesti gdje bosanskohercegovački muslimani tavore kao bespomoćne žrtve. Najstariji, najukorjenjeni i najutentičniji bosanski narod, nositelj kontinuirane tisućljetne bosanske državnosti, dio velike i nadmoćne islamske civilizacije i kulture, zapadni bedem slavnoga Osmanskog Carstva i njegov najvjerniji čuvar istodobno je stoljećima bio obespravljena, ponižavana, tlačena, uništavana i iskorjenjivana zajednica koja je nemoćna "lijegala pod mač" svojih krvnika sa Zapada i s Istoka, među kojima su najgori bili Srbi i Hrvati, dva omanja europska naroda koja najveći dio respektivne povijesti nisu imali ni vlastite države koje bi projektirale i planirale genocide nad bosanskohercegovačkim muslimanima niti vojne i druge "infrastrukturne" uvjete da ih provode.
To osobito vrijedi za Hrvate. Srbija i Hrvatska navodno još nisu odustale od genocidnih planova pa samo čekaju povoljne prigode da se opet "late mača". Bošnjaci se tako stalno održavaju u stanju postgenocidne i predgenocidne vrućice iz koje se ne vidi izlaz. Ocrtana je konstrukcija povijesti intelektualno neobranjiva, ona se ne može objasniti racionalnim argumentima, u nju se naprosto mora vjerovati. Vjerovati se mora i u sve racionalno neobjašnjive i nedokazive dijelove i fragmente te konstrukcije koji protuslove jedni drugima, međusobno se poništavaju, ali ostaju imuni na znanstvena opovrgavanja.
Bošnjačkim autorima kao tvorcima povijesti nevažna je razlika između historijskih činjenica, mitova i legendi. Nitko to nije otvorenije izrazio od Mustafe Imamovića:
Ako je moja knjiga (Historija Bošnjaka) zaista stvorila mit o Bošnjacima, onda držim da mi je to kompliment. Mislim da je i vama jasno, a i mnogim čitaocima, da je snaga argumenata u historijsko-političkim raspravama obezvrijeđena još osamdesetih godina, pa možda i prije. Istovremeno, mi imamo situaciju da su srpska i hrvatska historiografija, davno, još u 19. stoljeću, sa intenziviranjem sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, Bosnu proglasile srpskom, odnosno hrvatskom zemljom. Dakle, proglasile su je svojom. Ja ne vjerujem da se i danas na srpskoj i hrvatskoj strani odustalo od Bosne kao područja njihove velikodržavne avanture. Te tradicionalne historije u srpskoj i hrvatskoj historiografiji mogu se osporiti argumentima, ali za argumente niko ne mari. Na jedan takav mit možda je trebalo odgovoriti jednom ovakvom knjigom. Prema tome, ja sam osjetio da je Bošnjacima, a i Bosni potrebna jedna takva interpretacija i jedan takav pristup historiji. Otvoreno mogu kazati za Historiju Bošnjaka da svako ko pročita može smatrati da je to što piše istinito, a i ne mora (nav. u: Lovrenović, 2008: 12).12
_____ 11 Kako je znanstvena literatura o nacijama i nacionalizmu doista opsežna, prigodno upućujem samo na Smithov (2003) kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma te Hrochovu (2006) analizu društvenih preduvjeta procesa nacionalne integracije u Srednjoj Europi.
12 Imamovićevu Historiju Bošnjaka Filandra (2012: 290) je proglasio "prvom savremenom općom nacionalnom historijom", a Kamberović (2012: 65) prvom sintetskom poviješću Bošnjaka koja će "sigurno dugo ostati neprevaziđena, bez obzira na neke slabosti, koje nisu ključne za ocjenu vrijednosti jedne sinteze". Francuski povjesničar Bougarel (2012: 12) ustvrdio je pak kako Historija Bošnjaka nije "ništa drugo do sažetak glavnih bošnjačkih nacionalističkih teza".
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Jagnjeca brigada
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 20:51 |
|
Pridružen/a: 11 vel 2012, 13:30 Postovi: 12878
|
Lepo secirana novobošnjačka mitologija, paraistorija i iskrivljen pogled na stvarnost i sadašnjost. No nevezano za to... novem je napisao/la: Zar se Hrvati nisu stoljećima borili protiv Nijemaca, Mađara i Talijana kako bi oslobodili svoju zemlju, premda su svi oni bili katolici?
Šta? Kada?
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 20:55 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Tridesetogodišnji rat, 1848., 1866., 1914.-1918., 1941.-1945.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Marko80
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 20:59 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2020, 16:35 Postovi: 1621
|
Ovi su ludji od Srba.
|
|
Vrh |
|
|
Jagnjeca brigada
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:03 |
|
Pridružen/a: 11 vel 2012, 13:30 Postovi: 12878
|
novem je napisao/la: Tridesetogodišnji rat, 1848., 1866., 1914.-1918., 1941.-1945. I dalje nejasno kakve veze pomenuti sukobi imaju sa oslobađanjem hrvatske zemlje od Italijana, Nemaca ili Mađara? Jedan od nekoliko interesantnih momenata u tekstu sa stanovišta poređenja hrvatskog i bošnjačkog doživljaja istorije. No praštaj, prekidam lepu i korisnu temu upadicom.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:18 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Citat: Etničko je čišćenje tako "najočigledniji eufemizam za genocid" (98).3 Žrtve su genocida svi koji su bili izloženi nekim oblicima zlostavljanja: ubijeni, ranjenici, zatočenici, zatvorenici, pritvorenici, raseljenici, izbjeglice, prognanici, taoci, bolesnici, nestali, oteti, deportirani, progonjeni, zasužnjeni, silovani, mete snajperskih napada, granatiranja, bombardiranja i drugih oblika ratovanja (16-17). Definirajući poricanje genocida kao "završnu fazu genocida", Čekić je sve genocide u povijesti proglasio nezavršenima, budući da nema genocida, uključujući holokaust, koji netko ne poriče. Iskaze o "nastavku genocida drugim sredstvima" ili o "drugoj smrti žrtava" shvaća doslovce, a ne simbolično. Stoga se Bošnjaci i danas nalaze u "završnoj fazi genocida" i ne zna se hoće li i kada iz nje izaći. Suvremena BiH istodobno je postgenocidno i predgenocidno društvo.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Šporet
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:18 |
|
Pridružen/a: 02 ruj 2021, 13:54 Postovi: 2869
|
Jagnjeca brigada je napisao/la: novem je napisao/la: Tridesetogodišnji rat, 1848., 1866., 1914.-1918., 1941.-1945. I dalje nejasno kakve veze pomenuti sukobi imaju sa oslobađanjem hrvatske zemlje od Italijana, Nemaca ili Mađara? Jedan od nekoliko interesantnih momenata u tekstu sa stanovišta poređenja hrvatskog i bošnjačkog doživljaja istorije. No praštaj, prekidam lepu i korisnu temu upadicom. Ti stvarno nisi čuo za ratove sa Mađarima i Talijanima u 19. i 20. st.? Pogotovo protiv Talijana u oba svjetska rata. Mislim ne krivim te, ima jedna tema o IQ-u na forumu, ali wow, količina neznanja.
|
|
Vrh |
|
|
Lars Dietrich
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:27 |
|
Pridružen/a: 22 pro 2020, 21:34 Postovi: 1815
|
Sve je točno. Mi smo ljudi koji su 24 sata dnevno 365 dana u godini ugroženi od političkog, propagandnog i ekonomskog nasilja sa više strana, a kad god se ukaže prilika ugroženi i ratnim genocidnim nasiljem. Samo treba pogledati gdje smo živjeli u BiH do 1875 i gdje danas živimo, i sve će biti jasno. Eto nek navodno nismo imali pravo biti van BiH pa zaslužili da nas pobiju i protjeraju van BiH, što ova gadura sugerira, ali zašto nas se ne ostavlja na miru u BiH? I kad bi pristali na sve, i bili u rezervatu od 20%, opet ne bi našli mir, niti bi imali budućnost u ovom okruženju.
Mi smo žrtve koje imaju pravo da se brane od genocidnih nasrtaja sa bilo koje strane. Pravo na život je temeljno ljudsko pravo.
_________________ Vidimo se u Hrvatskoj.
|
|
Vrh |
|
|
Jagnjeca brigada
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:27 |
|
Pridružen/a: 11 vel 2012, 13:30 Postovi: 12878
|
novem je napisao/la: Potraži. Ova tema nije za to. Na temu... teme. Koliko ovih gluposti koje piskaraju različiti bošnjački nonejmeri po knjigama, zaista imaju uporišta u svesti prosečnog Bošnjaka? Odnosno, kada bi napravili upitnik sa 10 pitanja (koliko genocida nad Bošnjacima je bilo? kad je nastala bošnjačka nacija? itd), koji procenat populacije bi zaista uspeo da odgovari na ta pitanja? I dalje, sad me jako interesuje da vidim školske knjige koje se koriste u Federaciji. Šporet je napisao/la: Ti stvarno nisi čuo za ratove sa Mađarima i Talijanima u 19. i 20. st.? Pogotovo protiv Talijana u oba svjetska rata.
Mislim ne krivim te, ima jedna tema o IQ-u na forumu, ali wow, količina neznanja. Kako duhovito, a britko napisano. Jbg, slabije stojim sa epskom fantastikom kao žanrom.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:31 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Lars Dietrich je napisao/la: Sve je točno. Mi smo ljudi koji su 24 sata dnevno 365 dana u godini ugroženi od političkog, propagandnog i ekonomskog nasilja sa više strana, a kad god se ukaže prilika ugroženi i ratnim genocidnim nasiljem. Samo treba pogledati gdje smo živjeli u BiH do 1875 i gdje danas živimo, i sve će biti jasno. Eto nek navodno nismo imali pravo biti van BiH pa zaslužili da nas pobiju i protjeraju van BiH, što ova gadura sugerira, ali zašto nas se ne ostavlja na miru u BiH? I kad bi pristali na sve, i bili u rezervatu od 20%, opet ne bi našli mir, niti bi imali budućnost u ovom okruženju.
Mi smo žrtve koje imaju pravo da se brane od genocidnih nasrtaja sa bilo koje strane. Pravo na život je temeljno ljudsko pravo. Jasnije će ti biti kad pogledaš gdje ste sve ostavljali kosti za Osmanlije koje su vas na kraju za siću prodale i ostavile bez autonomije, da ne govorim o državi. Ako se već žališ, onda trebaš njima. Jesu li bh. Muslimani najviše ratovali na tuđim frontovima? post1303795.html
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Lars Dietrich
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:32 |
|
Pridružen/a: 22 pro 2020, 21:34 Postovi: 1815
|
novem je napisao/la: Lars Dietrich je napisao/la: Sve je točno. Mi smo ljudi koji su 24 sata dnevno 365 dana u godini ugroženi od političkog, propagandnog i ekonomskog nasilja sa više strana, a kad god se ukaže prilika ugroženi i ratnim genocidnim nasiljem. Samo treba pogledati gdje smo živjeli u BiH do 1875 i gdje danas živimo, i sve će biti jasno. Eto nek navodno nismo imali pravo biti van BiH pa zaslužili da nas pobiju i protjeraju van BiH, što ova gadura sugerira, ali zašto nas se ne ostavlja na miru u BiH? I kad bi pristali na sve, i bili u rezervatu od 20%, opet ne bi našli mir, niti bi imali budućnost u ovom okruženju.
Mi smo žrtve koje imaju pravo da se brane od genocidnih nasrtaja sa bilo koje strane. Pravo na život je temeljno ljudsko pravo. Jasnije će ti biti kad pogledaš gdje ste sve ostavljali kosti za Osmanlije koje su vas na kraju za siću prodale i ostavile bez autonomije, da ne govorim o državi. Ako se već žališ, onda trebaš njima. Jesu li bh. Muslimani najviše ratovali na tuđim frontovima? post1303795.htmlTo je prošlost sada. Mi smo sada dibidus konstituirani kao nacija. Važno je ono sada, a i danas smo ugroženi svakodnevno.
_________________ Vidimo se u Hrvatskoj.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:34 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Naprotiv, vi ste ti koji stalno živite prošlost, kao što si i sam to predhodno naglasio. Zatočeni ste u prošlom svršenom vremenu.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Marko80
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:41 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2020, 16:35 Postovi: 1621
|
Lars Dietrich je napisao/la: To je prošlost sada. Mi smo sada dibidus konstituirani kao nacija. Važno je ono sada, a i danas smo ugroženi svakodnevno. Ugrozeni ste od vasih politicari, hodza i tkz. "intelektualaca" koji nalikuju na Muju i Hasu. Ne vidis sto su od vas napravili? Sve vam se raspada... Nemate nikakvog potencijala, niti ikakvog uspjeha. Uskoro cete ekonomski otici u mp3. Nece biti za penzije za 5 godina. Drustvo vam ti nabrojeni drze konstantno u PTSP-u vec 26 godina. Poceo je narod zbog takve drustvene klime koje im stvaraju njihovi politicari i mediji bjazeti van BIH glavom bez obzira. A drze vas pod PTSP-om jer nisu u stanju nista konstruktivno napraviti, od ekonomije i svega ostalog. Zbog toga se koriste ratne price, ugrozenost i sl da bi time sakrili ove bitne teme. Isto tako preko AU, SHS, NDH, SFRJ... sve te drzave su vas priblizili bili Europi krajem 20. st. Pogotovo Tito. Da bi onda krenula reislamizacija. Alo... u 21 st. I pogotovo kad znamo da je islam strano tijelo u Europi, pogotovo kako je na dobrom glasu unazad 20ak godina. Raditi reislamizaciju je totalno ludilo.
|
|
Vrh |
|
|
Marko80
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 21:53 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2020, 16:35 Postovi: 1621
|
Na frontu sa Talijanima je izginuo ogroman broj ljudi. Medju njima i moj pradjed 1918. godine. AU je vodila popise poginulih. Ima to na sajtu. Po prezimenima bilo je dosta i Srba sa prostora Hr koji su tamo izginuli. https://des.genealogy.net/ou1wk/search/index
|
|
Vrh |
|
|
Lars Dietrich
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 22:09 |
|
Pridružen/a: 22 pro 2020, 21:34 Postovi: 1815
|
Marko80 je napisao/la: Lars Dietrich je napisao/la: To je prošlost sada. Mi smo sada dibidus konstituirani kao nacija. Važno je ono sada, a i danas smo ugroženi svakodnevno. Ugrozeni ste od vasih politicari, hodza i tkz. "intelektualaca" koji nalikuju na Muju i Hasu. Ne vidis sto su od vas napravili? Sve vam se raspada... Nemate nikakvog potencijala, niti ikakvog uspjeha. Uskoro cete ekonomski otici u mp3. Nece biti za penzije za 5 godina. Drustvo vam ti nabrojeni drze konstantno u PTSP-u vec 26 godina. Poceo je narod zbog takve drustvene klime koje im stvaraju njihovi politicari i mediji bjazeti van BIH glavom bez obzira. A drze vas pod PTSP-om jer nisu u stanju nista konstruktivno napraviti, od ekonomije i svega ostalog. Zbog toga se koriste ratne price, ugrozenost i sl da bi time sakrili ove bitne teme. Isto tako preko AU, SHS, NDH, SFRJ... sve te drzave su vas priblizili bili Europi krajem 20. st. Pogotovo Tito. Da bi onda krenula reislamizacija. Alo... u 21 st. I pogotovo kad znamo da je islam strano tijelo u Europi, pogotovo kako je na dobrom glasu unazad 20ak godina. Raditi reislamizaciju je totalno ludilo. Nema veze. Da smo radili rekristijanizaciju kao protestanti ili se odlučili za Jehovine svjedoke, sve bi se isto završilo. Naša zemlja treba da nestane i da se utopi u Srbiju i/ili Hrvatsku, mi smetamo, i to je to. Islam je bonus da se indijanci lakše istrijebe i da se traži neko "racionalno" objašnjenje zašto je to dobro. Medijski utisak je jedno, a stvarnost drugo. Nije stanje ni približno loše kako mislite, a o Srbima i Hrvatima koji napuštaju svoje nacionalne države da ne govorim. Imamo potencijala i osobnih uspjeha nije manjkalo.
_________________ Vidimo se u Hrvatskoj.
|
|
Vrh |
|
|
Jagnjeca brigada
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 22:12 |
|
Pridružen/a: 11 vel 2012, 13:30 Postovi: 12878
|
Marko80 je napisao/la: Na frontu sa Talijanima je izginuo ogroman broj ljudi. Medju njima i moj pradjed 1918. godine. AU je vodila popise poginulih. Ima to na sajtu. Po prezimenima bilo je dosta i Srba sa prostora Hr koji su tamo izginuli. Nije sporno da je na italijanskom frontu u austrougarskoj uniformi izginuo i borio se veliki broj Hrvata, Srba i Bošnjaka i svih ostalih. Poenta je da to nema nikakve veze sa formulacijom iz ponuđenog naučnog rada. Mislim, reći da su Hrvati "oslobađali svoju zemlju" na italijanskom frontu 1916. ili u nekom pohodu u Tridesetogodišnjem ratu je smešno stvarno. Po tom osnovu je besmisleno onda prigovarati Bošnjacima što traže svoju nacionalnu priču i borbu za nezavisnu Bosnu u vekovima provedenim u osmanskoj uniformi.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 22:12 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Lars Dietrich je napisao/la: Imamo potencijala i osobnih uspjeha nije manjkalo. Imate. 150 000. A tek je početak.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Šporet
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 22:19 |
|
Pridružen/a: 02 ruj 2021, 13:54 Postovi: 2869
|
Jagnjeca brigada je napisao/la: Kako duhovito, a britko napisano. Jbg, slabije stojim sa epskom fantastikom kao žanrom. Ajoj, osim frapantnog nepoznavanja elementarnih povijesnih činjenica izgleda da se i žanrovi miješaju. U spomenutom žanru stoje "srpske bitke".
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 22:20 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29650
|
Jagnjeca brigada je napisao/la: Marko80 je napisao/la: Na frontu sa Talijanima je izginuo ogroman broj ljudi. Medju njima i moj pradjed 1918. godine. AU je vodila popise poginulih. Ima to na sajtu. Po prezimenima bilo je dosta i Srba sa prostora Hr koji su tamo izginuli. Nije sporno da je na italijanskom frontu u austrougarskoj uniformi izginuo i borio se veliki broj Hrvata, Srba i Bošnjaka i svih ostalih. Poenta je da to nema nikakve veze sa formulacijom iz ponuđenog naučnog rada. Mislim, reći da su Hrvati "oslobađali svoju zemlju" na italijanskom frontu 1916. ili u nekom pohodu u Tridesetogodišnjem ratu je smešno stvarno. Po tom osnovu je besmisleno onda prigovarati Bošnjacima što traže svoju nacionalnu priču i borbu za nezavisnu Bosnu u vekovima provedenim u osmanskoj uniformi. Ne shvaćaš. To je sve bio proces kroz koji se prošlo. Da su te mnoge bitke i ratovi gdje smo sudjelovali, bili izgubljeni, danas vjerojatno ne bi bilo Hrvatske, ili bi bila daleko manja. Hrvatska (Slovenija...) se branila od Talijana na Soči. Da. I najviše zasluge ima Hrvat, feldmaršal Borojević. Eto, sad povedi priču o njemu.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Šporet
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 22:32 |
|
Pridružen/a: 02 ruj 2021, 13:54 Postovi: 2869
|
Jagnjeca brigada je napisao/la: Nije sporno da je na italijanskom frontu u austrougarskoj uniformi izginuo i borio se veliki broj Hrvata, Srba i Bošnjaka i svih ostalih. Poenta je da to nema nikakve veze sa formulacijom iz ponuđenog naučnog rada. Mislim, reći da su Hrvati "oslobađali svoju zemlju" na italijanskom frontu 1916. ili u nekom pohodu u Tridesetogodišnjem ratu je smešno stvarno.
Po tom osnovu je besmisleno onda prigovarati Bošnjacima što traže svoju nacionalnu priču i borbu za nezavisnu Bosnu u vekovima provedenim u osmanskoj uniformi. Razumljivo je ovakvo rezoniranje od nekoga čiji narod se nikada u povijesti nije obranio od nikoga nego bi, ili stoljećima bio okupiran u ropstvu (najčešće nakon jedne izgubljene bitke) ili bi kukavnički pobjegao sa svoje zemlje pa čekao da drugi za njega oslobode zemlju a on se vukao nazad u nju za repovima tuđih konja. Vidiš kad se brani svoje, onda se svoje brani na rubovima svojeg etničkog ili političkog prostora. I drži se ta linija upravo zato da se glavnina svog prostora obrani. Svim Hrvatima je bilo jasno da se na Soči brani Hrvatska, i zato su taj front tako fanatično i branili na čelu sa hrvatskim feldmaršalom. Da je Soča pukla možda bi danas sa Italijom graničili na liniji Karlovac - Mostar, ali nije pukla. Vidiš to znači obraniti svoje, tebi nepoznato. I nisu se Hrvati borili u nikakvim austorugarskim uniformama nego u uniformama svojih domobranskih pukovnija, udarna od njih je bila 79. pješačka pukovnija Grof Jelačić iz Otočca. Naravno da su se borili u sklopu Austrougarske vojske kada su Hrvati kao politički entitet svojevoljno bili dio te države, bez obzira što je i tijekom trajanja te države bilo nasrtaja na prava Hrvata kao političkog naroda Austrougarske. Poanta rečenice iz navedenog rada jest da su se Hrvati kroz povijest uvijek borili protiv onoga koji bi im ugrozio njihovo postojanje, bilo vojno ili politički, bili oni kršćani ili muslimani, dok su s druge strane "bošnjaci" ratovali na tuđem teritoriju u sklopu osmanskog carstva i te poraze broje u svoje genocide i tako si skaču u usta jer znači da nisu "bošnjaci" nego se samoidentificiraju sa Turcima i njihovim osvajanjima i njihovim porazima.
|
|
Vrh |
|
|
divizija
|
Naslov: Re: Bošnjačke politike povijesti: Genocid kao sudbina Postano: 21 sij 2022, 22:34 |
|
Pridružen/a: 08 sij 2020, 17:34 Postovi: 23668
|
Jagnjeca brigada je napisao/la: Nije sporno da je na italijanskom frontu u austrougarskoj uniformi izginuo i borio se veliki broj Hrvata, Srba i Bošnjaka i svih ostalih. Poenta je da to nema nikakve veze sa formulacijom iz ponuđenog naučnog rada. Mislim, reći da su Hrvati "oslobađali svoju zemlju" na italijanskom frontu 1916. ili u nekom pohodu u Tridesetogodišnjem ratu je smešno stvarno.
Po tom osnovu je besmisleno onda prigovarati Bošnjacima što traže svoju nacionalnu priču i borbu za nezavisnu Bosnu u vekovima provedenim u osmanskoj uniformi. za Hrvate i Slovence je sočki front bio direktna obrana vlastite kuće
_________________ Čuvajte nacionalnu homogenost ko zjenicu oka svoga!
|
|
Vrh |
|
|
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|