https://en.wikipedia.org/wiki/Table_of_ ... by_country

Svatko kaže za svoju državu da je najljepša, a u njoj da je najljepši njegov grad. Međutim, postoji najobjektivnija metoda procjene ljepote države. UNESCO je vodeći autoritet za procjenjivanje vrijednosti i ljepote prirode i kulturno-povijesnih spomenika. Računica je ovakva: broj zaštićenih mjesta od UNESCO-a usporediti s površinom i brojem stanovnika. Tako dolazimo do zaključka koje su države najljepše. Zašto tvrdim da je Dubrovnik najljepši grad na svijetu? Kad se uzme u obzir površina, broj stanovnika, geografski položaj, reljef i drugi čimbenici njegova je veličanstvenost nevjerojatna. Republika je imala 30 000 do 40 000 stanovnika. Ljepotu, slavu i moć Dubrovnik zahvaljuje subjektivnim čimbenicima (sposobnosti svojih ljudi). Nema nijednog objektivnog čimbenika, osim možda činjenice da je bio trgovačka tampon-zona između Zapada i Istoka. Hrvatska ima sedam mjesta pod zaštitom UNESCO-a (šest kulturno-povijesne i jedno prirodne baštine). Tako je na 37. mjestu na svijetu po sveukupnoj baštini, a na 34. samo po kulturno-povijesnoj baštini. Ako onda uzmemo u obzir površinu i broj stanovnika, Hrvatska bi sigurno trebala biti među 5-10 najljepših država na svijetu.

Države koje imaju više mjesta zaštićenih od UNESCO-a od Hrvatske

Argentina (8), Australija (19), Austrija (9), Belgija (11), Brazil (19), Bugarska (9), Kanada (17), Kina (45), Kuba (9), Češka (12), Etiopija (9), Francuska (38), Njemačka (38), Grčka (17), Mađarska (8), Indija (30), Iran (16), Italija (49), Japan (17), Meksiko (32), Maroko (9), Nizozemska (9), Peru (11), Poljska (15), Portugal (16), Južna Koreja (10), Rusija (25), JAR (8), Španjolska (44), Šri Lanka (8), Švedska (15), Švicarska (11), Tunis (8), Turska (11), UK (28), SAD (21)

Države koje imaju mjesta zaštićenih od UNESCO-a koliko i Hrvatska (7)

Alžir, Kolumbija, Finska, Izrael, Norveška, Senegal, Slovačka, Ukrajina, Vijetnam

Države koje imaju više zaštićenih kulturno-povijesnih spomenika od Hrvatske

Austrija (9), Belgija (11), Brazil (12), Bugarska (7), Kanada (8), Kina (31), Kuba (7), Češka (12), Etiopija (8), Francuska (34), Grčka (15), Njemačka (35), Mađarska (7), Indija (24), Iran (16), Izrael (7), Italija (45), Japan (13), Meksiko (27), Maroko (9), Nizozemska (8), Peru (7), Poljska (14), Portugal (15), Južna Koreja (9), Rusija (15), Španjolska (39), Švedska (13), Švicarska (8), Tunis (7), Turska (9), UK (23), SAD (8)

Države koje imaju zaštićenih kulturno-povijesnih spomenika koliko i Hrvatska (6)

Alžir, Egipat, Finska, Norveška, Pakistan, Rumunjska, Šri Lanka, Sirija, Ukrajina

Države bivše Jugoslavije po broju zaštićenih mjesta

* Hrvatska - 6 kulturno-povijesne, 1 prirodne baštine, ukupno 7
* Srbija (računajući Kosovo) - 4 kulturno-povijesne baštine, ukupno 4
* Slovenija - 2 kulturno-povijesne, 1 prirodne baštine, ukupno 3
* Bosna i Hercegovina - 2 kulturno-povijesne baštine, ukupno 2
* Crna Gora - 1 kulturno-povijesne, 1 prirodne baštine, ukupno 2
* Makedonija - 1 mješovite baštine, ukupno 1

Ne vidim kako bi UNESCO i njegova zaštita bili ikakav argument? Onako objektivno, Etiopija ljepša od Hrvatske, Srbije?! How yes no..

svaki cigo svoga konja hvali.

poštujem lokalpatriotizam, ali meni Dubrovnik nije ništa ekstra. je, lijep je, ima lijepu arhitekturu, ima bogatu povijest...kao i mnogi drugi gradovi diljem svijeta.

Ne postoji najljepša država na svijetu jer države svijeta su kao žene - sve su lijepe na svoj način, stoga sve zavisi od oka posmatrača koje procjenjuje na osnovu svojih nekih da kažem afiniteta, jer nekome je lijepa recimo Rusija zbog lijepih žena, i beskrajnih prirodnih pejsaža koji oduzimaju dah, dok nekome je lijepa Francuska zbog zanimljive arhitekture, vina, a nekome je zanimljiva Sirija zbog mogućnosti odlaska sa ovoga na onaj svijet.

Etiopija, SAD, Brazil, Španjolska, Italija, Njemačka itd. su daleko veće i logično je da na tom neusporedivo većem ozemlju imaju više prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih spomenika. Trebalo bi usporediti broj zaštićenih mjesta s površinom i brojem stanovnika. Onda je Hrvatska sigurno među 5-10 najljepših država na svijetu. SAD npr. ima osam mjesta kulturno-povijesne baštine, a jedna mala Hrvatska (cijela bivša Jugoslavija je veličine Wyominga) šest! To je za ponositi se. Zato ja kažem da je Amerika bezveze. Nemaju starinu, povijest njihovih gradova počinje prije 200 godina. Cijela američka starina je u Meksiku i Peruu (ostavština Asteka, Maja i Inka).

Prirodna baština:
*Nacionalni park Plitvička jezera

Kulturna baština:
*Eufrazijeva bazilika
*Šibenska katedrala
*Dioklecijanova palača
*gradska jezgra Trogira
*gradska jezgra Dubrovnika
*Starogradsko polje na Hvaru

Nematerijalna kulturna baština:
*Zvončari Kastavštine
*Hrvatsko čipkarstvo
*Procesija kraljica (Ljelje) u Gorjanima
*Hvarska procesija križa
*Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku
*Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja
*Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici
*Sinjska alka
*Tradicija izrade licitara Sjeverne Hrvatske
*Bećarac
*Nijemo kolo, plesno kolo Zagore
*Ojkanje

Godine 1203. na Lokrumu su benediktinci, 1212. u Gradu su franjevci, 1225. dominikanci; Statut je usvojen 1272. (sedma knjiga Statuta Grada Dubrovnika sadrži isključivo članke koji reguliraju pomorsko pravo, što je najstarija takva isprava na svijetu), iste godine ustanovljen je leprozij (bolnica za izolaciju gubavaca); 1296. u Dubrovniku je izgrađen jedan od prvih sustava kanalizacije, dok je London gecao u izmetu; 1309. izglasana je odredba o organizaciji vatrogastva, iste godine Malo vijeće donijelo je zaključak o čišćenju ulica u pojedinim dijelovima Grada; već u 13. stoljeću počinje djelovati fundacija Blago djelo (Opera Pia) s ciljem pomaganja i uzdržavanja socijalnih i karitativnih ustanova; 1317. u samostanu Male braće otvorena je prva ljekarna, jedna od najstarijih u Europi; 1333. otvorena je prva općinska škola; 1347. prvi put se spominje velika općinska bolnica (Hospitale Magnum communis), koja je 1540. pretvorena u prvu javnu bolnicu (Domus Christi), a djelovala je sve do otvaranja bolnice na Boninovu 1888. godine; 1377. osnovan je lazaret (karantena za izolaciju sumnjivih na kugu), a osim toga djelovale su i sanitarne straže koje su dočekivale robu i putnike već na Brgatu; 1384. u Gradu se spominju prve orgulje, iste godine otvorena je prva bojadisarnica sukna; 1395. donesen je u Dubrovniku zakon o osiguranju koji je najstariji u Europi, tri stoljeća stariji od Lloydova osiguranja s kraja 17. stoljeća; 1397. započela je gradnja gradskog zvonika; od kraja 13. do 19. stoljeća Dubrovnik je kovao svoj novac; 1413. ustanovljena je prva ubožnica; 27. siječnja 1416. Veliko vijeće donijelo je odluku kojom se zabranjuje trgovanje robljem (153 godine prije nego što je to učinila primjerice Engleska); 1417. počinje proizvodnja sapuna; 1419. godine otvorena je prva manufaktura sukna u Hrvatskoj, iste godine podignut je Orlandov stup kao simbol samostalnosti i oprjeke venecijanskim lavovima; 1423. otvorena je prva radionica stakla; 1428. izglasan je Zakon o zaštiti manufakturnih radnika, prvi u jugoistočnoj Europi; 1435. otvorena je Komora vunenih obrtnika (prva u Hrvatskoj), iste godine otvoren je dom za nahočad; 1438. gradi se veliki vodovod; 1455. Republika donosi odluku prema kojoj plemići nisu mogli vršiti javne službe ako nisu bili pismeni, s obrazloženjem "da oni koji ne znaju čitati i pisati radije moraju biti upravljani nego upravljati drugima i nimalo ne služi na čast onoj upravi i vladi, u kojoj se nalazi čovjek neznalica, nevješt u čitanju i pisanju"; 1463. obavljen je prvi (djelomični popis stanovništva; 1560. dolaze isusovci, koji ne samo što su upotpunili crkvenu infrastrukturu Grada, nego su njihovi prostori postali značajno obrazovno središte (Ruđer Bošković, Ivan Gundulić itd.); 1663. osnovana je zaklada i zavod za odgajanje djevojčica koje su ostale bez roditelja; 1671. osnovana je banka za pozajmljivanje bez kamata (Monte di Pieta), jedna od prvih takvih ustanova na svijetu; 1873./74. obavljen je popis stanovništva na području cijele Republike; 1682. otvoreno je prvo javno kazalište praizvedbom Kanavelićeva Vučistraha; Arboretum Trsteno najstariji je arboretum u Europi, izgrađen 1498. godine; Ston je drugi planirani grad u Europi, njegove zidine najveće su na svijetu nakon Kineskog zida, te je u njemu najstarija solana u Europi; na Kolumbovu brodu bilo je dubrovačkih pomoraca, a Dubrovačka Republika prva je država koja je priznala neovisnost SAD-a; zapanjujuće dubrovačke zidine TripAdvisor je 2013. uvrstio među deset najvrjednijih kulturno-povijesnih spomenika svijeta, 6. travnja 1667. izdržale su jedan od najjačih potresa ikada (10.5/12 po MCS ljestvici), a 1991. četnički napad. Ako bismo navedenim podacima pridružili renesansnu i baroknu dubrovačku književnost (dubrovački govor je osnova suvremenog standardnog hrvatskog jezika), renesansno slikarstvo, graditeljstvo svih stilova, glazbeništvo, prevodilaštvo, leksikografiju, dostignuća u filozofskoj, ekonomskoj, medicinskoj, ljekarničkoj i astronomskoj znanosti, tek tad bi se upotpunila veličanstvena slika svekolike višestoljetne moći i veličine starog Dubrovnika. Vrijedno bi sada bilo zapitati se čime je sve to taj div na hridima zavrijedio, čemu, komu i kojim okolnostima to treba zahvaliti? Odmah treba ustvrditi da za sve to, jamačno, nije bila zaslužna njegova teritorijalna i populacijska veličina. U trenutku konačnog zaokruženja ozemlja ova državica imala je površinu tek oko 1375 km četvornih, od kojih se samo jedna trećina mogla obrađivati, s 30 000 do 40 000 stanovnika, da bi uoči pada brojila 31 000. Sam Grad u tom trenutku imao je 6 564 žitelja: u Pilama 1 165, na Pločama 365, unutar gradskih zidina 4 175 te u ostalim dijelovima 859. Broj plemićkih obitelji krajem 18. i početkom 19. stoljeća naglo je opadao. Prvi ruski konzul u Dubrovniku Antoine Gicca zabilježio je da je 1792. u Gradu živjela 21 plemićka obitelj, te da je Veliko vijeće tada brojilo 70 članova. U vrijeme pada Republike broj vlasteovskih obitelji spao je na 17, da bi koncem 19. stoljeća spao na svega šest.

Hrvatska je najljepša!

Slažem se. Toliku raznolikost na tako malom području ćeš teško naći.

Ona koje vise nema.

SSSR ?

još kad HB pripojiš, pa baš sve imamo.

Šerif objasnio...

SSSR je bio samo ser, ni do koljena onoj koje vise nema. Rahmet joj dusi.

Juga kao cjelina ne nudi toliko više od Grvatske, praktički svemu možeš naći analigiju unutar Hrvatske. Recimo Vojvodina-Slavonija, crnogorska-hrvatska obala, Varaždin-Subotica...
Ja bih rekao da nama fale prave Alpe(Triglav i orijentalno-ortodoksna baština, makar su Kosovski manastiri, posebice Dečani, pod jakim utjecajem hrvatske romaničke kulture.
Dakle, Jugoslavija je po ukupnoj ljepoti bila u svjetskom vrhu, čemu svjedoči čak 19 zaštićenih lokaliteta, više od jedne Grčke, no Hrvatska uopće ne stoji loše s obzirom na manje stanovnika i površinu.

boljih nećeš nać

A nama fali deminera radi iskopavanja zeljezne rude lol

BiH ?

BiH ?

Republika Srpska...

Što se tiče ljepota ostalih zemalja, od onih u kojima sam bio, apsolutno Španija!
Od zemalja u kojima nisam bio a želio bi otići i vidjeti njihovu ljepotu svakako su Rusija, Sjeverna Koreja, Indija, Brazil i Sent Kits and Nevis.

Hrvatska.

Kaj fali domovini Njemačkoj?

Ti klinac ne sviri.

I Njemacka je lipa, ali eto, nije moja.

Sad da ti odma skratin jezicinu, ne, nisan car Hrvatske, ne da mi se sad elaborirati, skuzit ces.

Ajde, ajde na posal...nemoj mi tu sad tipkati...

Služba zove.

Hoce li to vise. I BND je brzi.

Evo dobio si.

Kad se vratiš u domovinu dobit ćeš medalju za zasluge Službi.

(Čuj danas se bavimo svim i svačim pa neka te tematika ne brine).

Joj kad neka Švabica metne našeg dobermana na lanac, ne bu se taj nikad cratil po medalju