Z.Dizdar i M.Sobolevski - Presucivani cetnicki zlocini u Hrvatskoj i BiH 1941.-1945..pdf

https://mega.co.nz/#!YZlmFBII!KOQkmzc65 ... A_hGOBv3U8

Partizanski zlocini 1945.g.

Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji (KNJIGA).pdf 12.0 MB

https://mega.co.nz/#!BMd2jTJB!BJShzz8MA ... TyozkMEu80

Jedan od najranijih događaja bio je niz pokolja muslimana u jugoistočnoj Bosni u prosincu 1941. i siječnju 1942. osobito na području Foče gdje je ubijeno preko 2 000 ljudi. Još neke provale četničkog terora nad muslimanima Foče zbile su se u kolovozu 1942. Najgori se teror prema muslimanima odvijao u Sandžaku i jugoistočnoj Bosni u siječnju i veljači 1943. "Akcije čišćenja" provedene su najprije u Bijelom Polju, pa u Čajničama, pa u Foči, pa u Pljevlji. Četnički gubici bili su minimalni, a muslimana je stradalo desetak tisuća. Prema izvješću Pavla Đurišića Draži Mihailoviću od 10. siječnja spaljena su 33 muslimanska sela, ubijeno je 400 muslimanskih boraca (članova tzv. Muslimanske milicije koju su pomagali Talijani) i oko 1 000 žena i djece nasuprot 14 mrtvih i 26 ranjenih četnika. Po Đurišićevom izvješću od 13. veljače ubijeno je oko 1 200 muslimanskih boraca i oko 8 000 staraca, žena i djece. Četnički gubici u toj akciji bili su 22 mrtva i 32 ranjena. Uništena je sva imovina osim stoke, žita i sijena koji su zaplijenjeni. Gubici muslimana bili bi veći da veliki broj njih nije na vrijeme pobjegao s tog područja, pretežno u Vrhbosnu. Te "akcije čišćenja" bile su djelomično provođenje plana koji se posebno spominje u Mihailovićevoj direktivi od 20. prosinca 1941. Đurišiću i Lašiću, a odnosi se na čišćenje Sandžaka od muslimana i Bosne od muslimana i katolika. Jedna od najgorih provala četničkog terora nad Hrvatima Dalmacije dogodila se prvih dana listopada 1942. u selu Gata. Četnici su na talijanski račun pobili stotinjak ljudi i spalili mnoge kuće. Četnici su se više borili protiv partizana i Hrvata nego protiv Nijemaca i Talijana. Po izvješću 1. bugarskog okupacijskog korpusa od 13. listopada 1943. partizani su se više borili protiv okupatora. U srpnju 1943. zabilježena su 62 četnička i 178 partizanskih napada na Nijemce ili Bugare. Četnici su ubili 1 Nijemca ili Bugarina, a partizani 9. Četnici su ubili 6 Srba u službi okupatora, a partizani 60. Zabilježeno je 60 dezertiranja iz Srpske državne straže, u kolovozu 54, a u rujnu 68. U kolovozu se zbiva 78 četničkih i 205 partizanskih napada na okupatora, od četnika je stradalo 7 te od partizana 13 Nijemaca ili Bugara, četnici su ubili 25 Srba u službi okupatora dok su ih partizani ubili 70. U rujnu je počinjeno 138 četničkih i 235 partizanskih napada na okupatora. Četnici su ubili 14 Nijemaca ili Bugara i 30 Srba u službi okupatora, a partizani 19 Nijemaca ili Bugara i 88 Srba u službi okupatora. U izvješću Hitleru o gubicima srpskih nacionalista u borbi protiv komunista između 15. ožujka i 15. kolovoza 1944. ubijeno je 140 članova Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 157 članova Srpske državne straže, 3 člana Srpske granične straže i 1 749 lojalnih četnika. Ranjeno je 312 članova SDK, 107 članova SDS, 13 članova SGS i 2 089 lojalnih četnika. Nestalo je 69 članova SDK, 26 članova SDS, 2 člana SGS i 120 lojalnih četnika.

Ukupna količina oružja i strjeljiva koju su 1941.-1943. Mihailoviću isporučili Britanci je iduća. 43 minobacača, 860 mina za bacače, 307 revolvera, 1 203 automatska revolvera, 1 866 pušaka, 136 lakih mitraljeza, 217 puškomitraljeza, 104 p.t. puške, 8 728 ručnih granata, 1 029 450 metaka za razno oružje i 2 368 kg eksploziva. Pored odjeće i obuće, radio-opreme, sanitetskih potrepština i sl. britanske službe predale su Draži 45 410 britanskih funti u zlatu, 5 000 američkih dolara u zlatu, 99 420 dolara u novčanicama, 75 980 000 talijanskih lira, 2 015 napoleondora, 13 064 000 Nedićevih dinara, 11 540 000 bugarskih leva i 1 014 000 rumunjskih leja. Izbjeglička vlada poslala je 50 000 funti sterlinga, 52 000 američkih dolara, 2 500 napoleondora, 10 do 15 milijuna rumunjskih leja i nekoliko milijuna Nedićevih dinara.

Ove godine obilježena je 75. obljetnica četničkog zločina nad civilima, seljacima iz Donjih Mosti (Bjelovar), počinjenog 10. travnja 1941. godine.

Zbog silnih represija Srba nad Hrvatima u staroj Jugoslaviji ogromno je neraspoloženje hrvatskog naroda prigodom proglašenja opće mobilizacije zbog njemačke objave rata Beogradu 6. travnja 1941.godine. U općem rasulu starojugoslavenske vojske, u Bjelovaru se 8. travnja 1941. proglašava Hrvatska država, dva dana prije nego što je u Zagrebu proglašena NDH. U bjelovarskom kraju uspostavljena je prva hrvatska vlast, kao pravi odraz volje hrvatskog naroda za vlastitom državom. Bilo je to prije svih drugih događaja za koje velikosrbi uporno lažno i neprekidno krivokletnički optužuju hrvatski narod. Dogodilo se to bez Nijemaca i Talijana, bez bilo čijega fašizma, bez bilo kakvoga komunizma, bez partizanskih šumskih ustanaka! Ali tada, kao i poslije u nedavnoj hrvatskoj povijesti, velikosrbi i orjunaši pokušavaju u krvi ugušiti slobodan izbor hrvatskog naroda. Već 9. travnja 1941. srbočetnici u Bjelovaru i bližoj okolici pojedinačno ubijaju osam hrvatskih civila. To je bio samo uvod u krvave srpske pokolje koji će tek uslijediti. Istog dana srpski 2. konjički puk Car Dušan Silni iz Virovitice povlači se s položaja iz sela Peteranca, gdje su prethodno ubijeni petorica nedužnih hrvatskih seljaka. Srpski 2. konjički stiže u mirno hrvatsko selo Donji Mosti, oduvijek nastanjenim samo Hrvatima katolicima. Na Veliki četvrtak 10. travnja 1941. oko podne ispred župne crkve Benedikta u Donjim Mostima ubijeno je 11 hrvatskih seljaka na razne svirepe načine. To je bio prvi ratni zločin počinjen nad hrvatskim civilima na početku Drugog svjetskog rata. Tako su počeli srpski zločini nad civilima nekoliko sati prije proglašenja NDH u Zagrebu. U tijeku Drugog svjetskog rata i poraća, sela Gornji, Srednji i Donji Mosti teško su stradala. Poubijana su i poginula još 63 mještana, uz spomenutih 11 prvomučenika iz triju sela Mosti, ukupno 75 mještana. Na kraju je u ožujku 1945. ubijen i župnik Viktor Müler. Proglašenje Hrvatske države 8. travnja 1941. u Bjelovaru prije objave Nezavisne Države Hrvatske u Zagrebu i zatim srpski pokolj 2. konjičkog puka Car Dušan Silni 10. travnja 1941. nad jedanaestoricom seljaka u mirnom selu Donji Mosti povijesne su činjenice.

Podsjetnik na knjigopisne izvore

Crkveni povjesničar dr. Stjepan Kožul odmah na početku stvaranja nove hrvatske države u knjizi Spomenica žrtvama ljubavi zagrebačke nadbiskupije (NDS, Zagreb 1992.) na str. 660 podsjeća na “pokolj u Donji Mostima nad Hrvatima što se uvijek prešućuje.” Na str. 668 pod naslovom Donji Mosti posve se precizno iznose podaci o događajima 10. travnja 1941. u tom selu i navodi: “Zločine su i u ovom kraju započeli 1941. godine četnički elementi. (…) Prešućivao se početak zla kojeg su prouzrokovali četnici u Donjim Mostima, kao i organizirane pobune četničkih elemenata protiv nastale hrvatske države, što je bio slučaj i u Grubišnom Polju.”

Uz otkrivanje spomenika žrtvama u Donjim Mostima 8. travnja 2006. izašla je i knjižica Spomen slovo uz otkrivanje spomenika… (MH, Ogranak Bjelovar, 2006.) povijesnog istraživača Zdravka Ivkovića sa detaljnim opisom događaja i imenima svih žrtava. Sve je u njoj u detalje objašnjeno i navedeno.

U knjizi Voliš li Hrvatsku? (Damir Borovčak, VN, Zagreb 2007.) pod naslovom Srbi su započeli ratne zločine 1941. i Proglašenje hrvatske države u Bjelovaru (str. 163) skreće se pozornost na još uvijek aktualno: “Zašto nam se nameće krivnja zbog 10. travnja 1941., kada događaji to ne opravdavaju? Hrvati bi se povodom svakog 10. travnja prije svega trebali prisjetiti krvavih događaja na Veliki tjedan 1941. u Bjelovarsko-bilogorskom kraju. Istina o tim događajima i danas se hrvatskom narodu opetovano prešućuje umjesto da joj se osigura potrebna pozornost. Uporno tome pridonose mediji koji drsko ignoriraju objavu povijesnih podataka, te uskraćuju činjenice na krvave srbočetničke ratne zločine, koji su prethodili svim drugim zlima na hrvatskim prostorima. Srpski su zločini započeli prije svih drugih zločina, prije svega onoga što se poslije predbacuje Hrvatima kao genocid nad Srbima. Treba podrobno istražiti i rasvijetliti sve okolnosti zločina poznatih pod imenom Prosinačkih žrtava 1918. na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, zatim žrtava u travnju 1920. u Velikom Trojstvu, žrtava u rujnu 1920. u Velikom Grđevcu, sibinjskih žrtava u veljači 1935., senjskih žrtava u svibnju 1937., atentata na Stjepana Radića i saborske zastupnike u Beogradskom parlamentu, atentata na Milana Šufflaya, atentata na Milu Budaka… i svih drugih nedovoljno istraženih srpskih zločina iz doba stare Jugoslavije.”
Povijesni istraživači sada već pokojni Zdravko Ivković, prof. Josip Vusić i prof. Anita Blažeković, svi iz Bjelovara, u žrtvoslovu Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve Drugog svjetskog rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije, 2. dopunjeno i ispravljeno izdanje (Ogranak MH u Bjelovaru, 2015.) na str. 45 opisuju srpski zločin nad hrvatskim seljacima iz Donjih Mosti. Donosi se i iskaz Predstojništva gradskog poglavarstva u Bjelovaru od 30. travnja 1941. o ubijenim Hrvatima od strane srbočetnika i srpskih vojnika od 6. do 30. travnja 1941. na području grada i Kotarskog poglavarstva Bjelovar. Ukupno je samo u mjesecu travnju 1941. ubijeno 53 hrvatskih osoba na bjelovarskom području od srpskih četničkih elemenata. Važno je napomenuti i podatak iz iste knjige da se u Bjelovaru već 1924.g. utemeljuje Udruženje četnika koje jača i širi se po Bjelovarsko-bilogorskom području te djeluje slobodno i organizirano do pred Drugi svjetski rat. Potrebno je napomenuti, da kao odbrana od velikosrpstva ustaški pokret pokreće se na izazov četništva, tek više od četiri godine kasnije, krajem 1928. u Zagrebu, a službeno je osnovan 7. siječnja 1929. u Italiji.

jadne ustase, oni su bili najveci krvoloci u svetu, imali i jedini deciji logor jer su se stitili od istih tih golorukih srba


tako je to kad iz kanaliacije oces da filtriras ***


sigurno ce i nemci ulepsati hitlera

Dječji logor i časne sestre iz Slovenija sa krampovima ubijaju decu...

Ko i vi u zadnjem ratu..goloruki ste avionima i tenkovima gazili svoje ustaše...znači po tvom mišljenju o četničkim se zločinima ne smije pisati zbog Jasenovca? Čovječe četnici bi da su mogli pobili još više ali nisu uspjeli. U tome je cijela finta

Prema istraživanjima Z. Dizdara moglo bi se ustvrditi da su četnici ubili 32.000 Hrvata: oko 20.000 u Hrvatskoj i 12.000 u Bosni i Hercegovini i 33.000 Muslimama u Bosni i Hercegovini. Ukupno 65.000 ljudi. Za projekt Velike Srbije ubijena su 52 katolička svećenika i 67 muslimanskih svećenika.

Z. Dizdar i M. Sobolevski, Prešućeni četnički zločini u. Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1941-1945. godine, Zagreb, 1999

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Stevan_Moljević

Mislim da je pojedinačno gledano najgori i najpoznatiji četnički zločin u Rami.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pokolj_u_ ... 42._godine

Četnički genocidni projekt bio je monstruozniji od ustaškog, samo srećom dotični nisu imali priliku za sprovest ga u djelo.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Homogena_Srbija

Popis nekih cetnickih zlocina u 1941., https://narod.hr/kultura/video-27-travn ... 941-godine

Mega link za knjigu Dizdara i Sobolevskog ne radi, može netko napraviti reupload?