S obzirom da sva četiri velika krška polja – Livanjsko, Duvanjsko, Glamočko i Kupreško – gravitiraju planini Dinari, a stanovništvo i sjeverno i južno od te planine općenito se naziva dinarcima, geografski naziv za to područje glasio bi Zadinarje, iako on odražava perspektivu istočne jadranske obale, kojem su ta polja šire zaleđe. Što se tiče današnje geopolitičke pripadnosti tog područja tu, kao nigdje drugdje, dolazi do izražaja opravdanost i potreba dvočlanog imena bez obzira hoće li ono glasiti Bosna i Hercegovina ili starinski pučki skraćeno Herceg-Bosna. (...) Livanjskim i duvanjskim Hrvatima, a preko njih i glamočkima i kupreškima, najvažniji je hrvatski etnički ili nacionalni identitet dok ne postoji jasno definirana i čvrsta kolektivna i trajna svijest o pripadnosti nekom od dva geografska i povijesna identiteta s imenima Bosna i(li) Hercegovina

Kod hrvatskog (ali i srpskog i bošnjačkog) stanovništva ne samo da ne postoji svijest o zajedničkom imenu za to područje (ime Završje za to područje je recentna povijesno neosnovana odrednica potpuno nepoznata običnom stanovništvu!), nego se ono u tom pogledu isključivo međusobno identificira po užem zavičaju kao Livnjaci, Duvnjaci, Glamočaci ili Kuprešaci. 136 S obzirom da sva četiri velika krška polja gravitiraju planini Dinari, a stanovništvo i sjeverno i južno od te planine općenito se naziva dinarcima, geografski naziv za to područje glasio bi Zadinarje, iako on odražava perspektivu istočne jadranske obale, kojem su ta polja šire zaleđe.

Hrvati u srednjoj Bosni zasnivaju ili vezuju svoj identitet uz bosanske vladare dinastije Kotromanića. Hrvati u Hercegovini u novije doba sve više zasnivaju ili vezuju svoj identitet uz hercega Stjepana Kosaču, pod kojim je to područje u srednjem vijeku postalo zasebna teritorijalno-politička cjelina i po kojem je u osmansko doba dobilo svoje ime. (Jedino je zanimljivo da bosanski franjevci i katolici smatraju i slave Katarinu kao bosanski simbol zato što je bila (pret)posljednja bosanska Kraljica, ali bi ona kao kćerka hercega Stjepana isto tako trebala biti i hercegovački simbol, mada joj hercegovački franjevci i katolici ne daju neko posebno značenje.)

Nasuprot njima livanjski i duvanjski Hrvati ne zasnivaju ili ne vezuju svoj identitet ni na bosanskim Kotromanićima ni na hercegu Stjepanu Kosači, nego na hrvatskim narodnim vladarima, a prije svih na prvom hrvatskom kralju Tomislavu. O tome najbolje svjedoče aktivnosti u Livnu i Duvnu oko 1925. povodom obilježavanja tisućugodišnjice Hrvatskog Kraljevstva, odnosno krunidbe kralja Tomislava.

Duvnjaci se smatraju hercegovcima ali i sami znaju da nemaju baš isti mentalitet ko sirokobriježani, mostarci itd. No uvik ćeš naravno nać iznimke. Moja pokojna baba je isto znala reć da smo mi mali bosanci

Imam prijatelja livnjaka koji vrlo jasno za sebe tvrdi da je bosanac i nas duvnjake naziva hercegovce na baterije . Isto tako ima livnjaka koji se smatraju hercegovcim.

Ima jednostavan način da se ovo provjeri. Ako u vašem kraju postoji prezime Bošnjak, onda ste Hercegovina. Ako imate Hercega i Ercega, onda ste sigurno Bosna.

Ima jednostavan način da se ovo provjeri. Ako u vašem kraju postoji prezime Bošnjak, onda ste Hercegovina. Ako imate Hercega i Ercega, onda ste sigurno Bosna.

Nikako da te pitam ,uvijek zaboravim. Jel istina da ima Muslimana-Bošnjaka sa prezimenom Hrvat ?
Pročitao sam to negdje tu na forumima,samo ne vjerujem dok ne pitam nekoga tko se time bavi ,kao ti...

to je tipično muslimansko prezime. ne znam ima li Hrvata s tim prezimenom, a muslimana di god zagrebeš.

Hrvat je relativno često prezime kod Bošnjaka. Ima ih dosta u sjeveroistočnoj Bosni, a prezime su dobili jer su nakon 1687. došli kao izbjeglice iz Slavonije ili možda čak i Like.

Kad dođem kući s posla, stavit ću jedan stari članak o Hrvatima(prezimenu) kod Rudog u Podrinju.

DaniKU? otkud ti majstore, nije te bilo više od godinu dana.