Tema o jeziku i vlastitim imenima srednjovjekovne Bosne u razdoblju od 13. i 15. stoljeća. Trolanje o offtopic se strogo kažnjava. Navođenje teme u političke svrhe i pričanje u smislu današnjih nacionalnosti se isto strogo kažnjava.

Jezik najvećim dijelom ščakavska ikavica i manjim dijelom štokavska ikavica ili netko ima drugi argument.

Imena i prezimena (iako tada nisu stalna), ovo je samo početak :

Neka (nestalna) prezimena sa stećaka: Heraković, Vukić, Vladisalić, Milić, Vučić, Vukčić, Vuković, Bolunović; Jurjević, Radojević, Viđenović, Tihmilić, Bogosalić, Jurenović, Milošević...

Neka muška imena [u]sa stećaka:[/u] Stipan, Pavao, Sandalj, Radosav, Bogavac, Obrad, Vlađ, Semorad, Vuk (možda najčešći osnov za imena i prezimena), Petar, Dragiša, Vlatko, Vukša, Rato, Radoje, Radovan, Ivan, Ivanac, Ivaniš, Nikola...

Ženska imena sa stećaka: Radica, Ljubica, Stana, Erina (Irena), Katarina,Mara...

Imena iz Povelje Matije Ninoslava (XIII stoljeće):
Matija, Ninoslav, Juriš, Radonja, Simeon, Prodas, Mirohn, Slavko, Prijesda, Sfinar i Gradislav.

Imena iz povelje humskog kneza Andrije (XIII stoljeće):
Andrija, Bogdan, Radoslav, Hreljko, Dobrovit, Strjezimir, Čeprnja, Hranislav, Bigrijen, Dobromisl, Desjen, Radovan, Pribin, Toma, Galac, Predislav, Hrvatin, Prvoslav, Bratoslav i Berko.

Mislim da je ta ikavica bila drastično drugačija od ove danas. Puno stoljeća je prošlo i jezik se nepovratno mijenja. Bilo bi ispravnije za te dijalekte i jezike pronaći potpuno nove nazive.

Hrvoje,pavle,hrana,hrvatin,baoša

Jat je mijenjao sa i u većini stećaka i poveljima ljudi iz Huma i Bosne, osim možda kad je pisar bio izvana. Pogotovo druga polovica 14. i 15. stoljeće zapadno od rijeke Bosne i Neretve gotovo isključivo ikavica bila u upotrebi.










i još masa drugih.

Ja sam mislio da je ime Ana moderno ime, ali avaj.



I Anka je staro bosansko ime

Neki tekst na starom Bosanskom

Apsolutno netačno , jer ono što je zapisano u to vreme ne može se gledati na današnju fonetsku percepciju jezika , jer ikavice ima i u poveljama Despota Stefana Lazarevića iz Beograda , a većina bosanskih i dalmatinskih spisa ima ekavice , a ijekavicu možemo svuda umetnuti jer uvek postoji poluglasovi i jatovi i jerovi.
Negde piše Juraj a negde Đurađ(sa glagoljskim đervom) a negde Gjuragj , i prosto nemamo mp3 da bismo čuli kako su to oni izgovarali, što znači da ako negde piše Juraj ne znači da su ga zvali sa izgovorom koji mi percepiramo 700 kasnije već su baš zvali Đurađ.

A kako si došao do šćakavice i razdvojio je od štokavice u jebenom srednjem veku neću trošiti reči , jer ako uzmemo glagoljaše iz Hrvatske i 14.veka onda su oni bili štokavci bez obzira što sigurno dolaze iz čakavskog kraja i što im je dobrim delom sama struktura spisa čakavska.

Dakle ne možeš određivati narečja i južnoslovenski refleks jata iz srednjeg veka kako ti padne napamet.

Ali nema veze , hajmo o imenima i njihovom značenju jer to je meni uvek zanimljiva tema.

Stavio si jedno ime koje verujem niko ne zna šta znači "Semorad".
E pa reč "sem" iliti staroslovenska "semja" znači rod,porod i porodicu , i ruskom,poljskom,.. semja znači porodicu , dakle Semorad je zapravo Rodorad.

Tvrtko je ime za koje su većina ljudi ubeđeni čistom logikom da mu je značnje nešto tvrdo , e pa nije.
Tvrd iliti Tverd u staroslovenskom i označava NEBO(nebesa).
Dakle , Tvrtko je zapravo Nebko ili Nebesko.

U žičkoj povelji sprskog kralja Stefana Prvovenčanog iz 1224 godineon daruje vlahe manastiru kao kmetove , a manastir Žiča je iz okoline Kraljeva u centralnoj Srbiji.
I sva imena tamo zapisana postoje na stećcima i u srpskimi hrvatskim prezimenima.

Evo:


A ovo su Vlasi koje smo dali ovoj crkvi - ovo su imena: Grd knez s decom, Radota, Vlkoslav, Tihomir, Stanimir, Vojihna, Dragšan, Njegoslav,(6) Zlina, Miroš, Brajen, Njeguš,(7) Njegota,(8) Sina, Radomir, Dragan, Bratin, Vojilo, Držihna, Pačemil, Batina, Bratmir, Draguš, Tihomir, Brateš, Grdoš, Gostilo, Pop, Pačen, Bun, Stan, Dragoman, Stan, Desislav, Kupljen, Dajša, Berilo, Njeg,(9) Bunilo, Dragomir, Braten, Stanimir, Bratonjeg, Njegota(10), s decom, Draguš, Bratilo, Radoslav, Tudor, Lucan, Dobromir, Dragoslav, Mužilo, Tihoč, Dragomir, Draguš, Kuman, Milobrat, Draguš, Dragoslav, Brapa, Predilo, Draga, Prvoslav, Draguš, Poligrad, Radiš, Tihomir, s taštom i decom, Zlata, Stan, Dragan, Pop, Mik, Dobriša, Berilo sa decom, Gostimir, Rad, Gostimirova mati, Čuč, Kuman, Bratoslav, Buta, Njeg,(11) Vasil, Brateš, Bratoslav, Dobrc, Ljev,(12) Dragomir, Sraštan, Tudor, Tihomir, Bunilo, Braja, Gostilo, Vojmir, Božaja, Turjak, Predimir, Buč, Krasimir, Bratilo, Budislav, Tihoslav, Mrgela, Raduš, Kupljen, Bratan, Bun, Prodan, Vojihna, Bratohna, Gostiša, Ilija, Bukor, Rad, Bratina, Bala, Sracin, Hrelja, Milac, Dobromir, Sina, Vlad, Desilo, Dobroslav, Tešimir, Budin, Božica, Kuman, Bukor, Rad, Vlad, Stan, Ponjeg,(13) Rug, Grdoš, Zlata, Stan, Dragut, Vlksan, Bogdan, Bratoslav, Begota(14) s decom, Tolak, Dragun, Lubota, Kulin, Velimir, Brzej, Tudor, Bukor, Nanota, Sina, Njeg,(15), Brateša, Berislav, Prvoslav Buckat, Crnomuž, Grdan, Nikola, Dragoš, Dragoslav, Vojin, Gugota, Vusin, Skoromir, Pružin, Vojislav, Doda, Radota, Velimir, Povržen, Vojislav, Berilo, Miroš, Veljen,(16) Sracin, Andrija, Begota,(17) Gostilo, Čvrnjega,(18) Grgur, Bukor, Bogdan, Stan, Desimir, Bežan,(19) Pljen,(20) Vratiša, Dedol,(21) udovica Dragušla i Tus s majkom, Gripon, Črnota, Stan, Šarban, Vojnjeg,(22) Belota,(23) Vojila, Miroš, Slavko, Gostilo, Njež(24) Prodan, Bun, Đed(25) Draguš, Gunja, Bratimir, Vokosav, Gostimir, Hodiša, Predihna, Bukor, Trusen,(26) Nerad, Singur, Draguš.

Kao što vidite pominje se ime Kulin što znači da je Kulin vlaško i me a takođe znači da je Ban Kulin bio vlah.
Šalim se naravno.

Ako ste pažljivo čitali videli bi jako čudna pojedina imena koja deluju strano(da ne kažem vlaški) tipa Gripon,Šarban,....e pa to jeste ostatak geneze sa starosedeocima jer su većina imena tih vlaha slovenska ali ima i "vlaških".

I ovaj spisak daje odgovor o poreklu naziva Bunjevci.
Dakle naziv Bunjevac nema veze sa rekom Bunom i pastirskim suhozidinama bunama , već je naziv Bunjevac patronimik tj.dolazi od nekog drevnog rodonačelnika koji se zvao Bun,Bunj,Bunilo,...

Na bilizima je mnogo uklesane ikavice, tako da se pouzdano može reći da je to narodski jezik tog vremena, pogotovo područja zapadno od Neretve i Bosne, gdje se gotovo isključivo ikavica koristila.

Ime Stjepan u narodskim izvorima se najčešće u tom doba izgovara kao Stipan i tako se na bilizima nalazi. Po potpisima pisara se vidi, da su domaći ljudi pisali iste.

Može se zaključiti da su imena na području Bosne, Huma, današnje Hrvatske i Srbije 80% slična. Jezik je vjerojatno bio razumljiv međusobno, iako je bilo jakih razlikovnih narječja na pojedinim područjima.

Ovo je nagađanje. U rangu da je ime došlo od Bune. Pouzdano se ne može tvrditi podrijetlo imena Bunjevac - jer ima 2-3 ravnopravne teorije.

Kako u istom rangu??

Pa nema sudskog dokumenta iz 14.veka gde sudski tumač dosuđuje da je poreklo imena Bunjevac patronimik.

Ali to je najlogičnija teorija , jer većina plemenskih naziva dolaze od mesta prebivališta ili je patronimik.
Dakle Bunjevac mora biti patronimik od imena Bun,Bunj,Bunilo,....jer prosto teorija od reci Buni ne pije vode kao ni ona o suhozidini , a i ona da su smećari tj.sa bunjišta.

A koje su to druge ravnopravne teorije??

To je samo jedno od nagađanja. Tebi logično. Nekome je neka druga teorija logičnija i to je tako.

Pa i Deretić kaže da su Srbi iz Egipta , i niko normalan neće reći da je to ravnopravna i logična teorija osim onih ludaka i mitomana koji su kao i on blesavi.

Pa koje su to druge teorije koje su nekom logičnije od ove moje?? , daj da ih i uporedimo, i onda zaključimo koje su logičnije?!

Pa ti nategnuo svoju cijelu teoriju o Bunjevcima, što postoji ime Bunilo u srednjovjekovnim izvorima (Bunj ja još nisam pročitao da ima ime).
Ajde čovječe, ti nisi normalan.

Ima ime Bun koje je navedeno u ovom spisku koji sam postavio , a kad čitaš ćiriličnu original spiska iz povelje vidiš da ima staroslovenski poluglas posle slova "n" u imenu Bun i Bunilo.

Dakle , ne znamo kaoo su ga oni izgovarali , i time dolazimo do istog problema koji sam naveo u prvom postu po pitanju ikavice i uopšte izgovora i pisanja imena u ondašnje vreme.

Ukucaj u google pa ćeš naći prezimena Bunević,Bunjević,Bunić i Bunjić , i veruj mi sva su patronimička prezimena od nekog rodonačelnika koji se zvao Bun ili Bunj(potpuno svejedno).

I to je dokaz o podrijetlu imena za Bunjevce? Ma hajte molim te.

Jel ti to mene zajebavaš sa ovim odgovorima?? , ako me zajebavaš onda jbg neću više razmenjivati postove sa tobom.

Dao sam najlogičniju teoriju , a ti je negiraš i ne daješ bolju od moje teorije , niti objašnjavaš zašto je moja teorija loša i ne pije vode.

To je staroštokavska ikavica.
Imaš je u Moliseu (to je ova štakavska iz zapadne Hercegovine i Zagore) i u Gradišću (to je ova šćakavska iz Pounja).
Imaš je i u Slavoniji (i Orašju), a ta je šćakavska, samo je mješana s starim slavonskim (koji je bio zatvoreno ekavski, kao današnji kajkavski).
Jedina ikavica koja je bitnije promjenjena je ova danas u zapadnoj Hercegovini, Zagori, zapadnoj Lici i sred. Bosni (do rijeke Bosne), koja se nalazi i u zap. bosanskim enklavama, ima i jedna enklava u slavoniji, gorskom kotaru, oko Dervente je bila jedna, a i takva je Bunjevačka bačka.
Također, postoji i jedna u Makarskom primorju, ali ta je po razvitku polu-čakavska.
Uostalom evo karte;
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadni_d ... origin.PNG

Moliški je nastao iz ovog štakavskog s nastavkom -a, a Gradišćanski (Vlahinjski) je mješavina srodna Slavonskom (posavskom dijalektu).

@Jole
Beograd je u to doba vjerojatno bio ikavski i katolički.

Šćakavski je drugo ime za zapadne štokavce, dakle one koji su većinom čuvali šćakavsku izoglosu (kombinacije ognjišće, izvješće, dakle šć/št' umjesto št i žđ/žd' umjesto žd). Iako ima i manjine (poglavito u zap. Hercegovini, Dubrovniku i Kotoru) koji ju ne čuvaju.
Istočna štokavica ili srpski ima 5 samoglasnika i 2 naglaska, zapadna štokavica ih ima 7 i 3 naglaska.
Jednostavno, zar ne ?
Inače, šćakavski je srodan čakavici (kao što se vidi u Mak. primorju i Zagori) i kajkavici (u Slavoniji i Posavini).
No da ne petljam po nacionalnosti, srpskim centrima u torlačkom/polubugarskom prizrenu i priči o nastajanju nove zapadne Bugarske

Zanimljivo je da su Hrvoje i Hrvatin izvorno bosanska imena.

A ovo je još zanimljivije , jer kad imamo pravoslavne Srbe pod prezimenom Hrvojević mora biti zanimljvo.

Prije da su pravoslavni Hrvati. Ali neka bude dereticevski

Hrvojevica kod Srba. Interesantno.
Prije ili poslje Turaka?

Prije Turaka. Naravno Hrvati kao narod dobili su ime po nekim `srbima` koji su se zvali Hrvatin, Hrvoje itd. Hrvati su znali da ce srbi davati takva osobna imena pa su 6 stoljeca ranije sami sebe nazvali tako.

To je naravno logicnije no te `srbe` iz 14. 15. ili 16. vijeka povezati sa svojim hvatskim podrijetlom. Sta se sve nece procitati na ovom internetu Boze sacuvaj. Ne mislim na Joleta koji prenese samo 2% svog tog bezumlja, vec na puuuuuno vece krebile kojima logika zaista nije jaca strana.

Procitah negdje zapis nekog logicara koji napisa i ziv ostade, kako je vojvoda Hrvoje dobio ime po nekom srpskom vlastelinu, sto ce reci da taj kreten pisac totalno zanemaruje Hrvate kao narod jerbo, logicno je, da dobije ime po vlastelinu srbinu a ne po narodu kojem pripada. Kako li su svi ti silni srbi dosli do tog imena?
Mozda iz stovanja onih koji su nekada spasili taj srpski narod? Ko zna

Bunjevci su jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno Podunavlju i Potisju. Život ranih Bunjevaca u područjima Zagore, Ravnih Kotara, Dinare, Promine i Svilaje nije bio lagan. Živjeli su od stočarstva i u kamenim kućama poznatim kao "bunje" (jedn. bunja). Po imenu tih do danas sačuvanih nastamba od suhozida, Bunjevcima su ime dali Mlečani: od talijanskih riječi: bugna koja znači kamen tesanik i bugno košnica – kuća s mnogo stanova ili prostorija.[1]

Bunjevci su plemenita grana hrvatskog naroda koja se, tijekom i poslije kršćansko-turskih ratova u našim krajevima, naseljavala na širokim, uglavnom opustjelim područjima središnje i sjeverne Dalmacije, Like i Hrvatskoga Primorja, te sjeverne Bačke. Pripadnici su Rimokatoličke Crkve, a govore štokavsko-ikavskim dijalektom. Bunjevci su se doselili u te krajeve iz Dalmacije odnosno nekadašnjeg Hercegovačkog sandžaka, to jest zaleđa Zadra i susjedne Hercegovine.

Bunjevaca najviše ima u velebitskom području i sjevernoj Bačkoj te u Lici, istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu. Najveći bunjevački grad u Bačkoj je Subotica. Osim u subotičkoj, ima ih i u somborskoj općini, te u mađarskom gradu Baji i okolici. Nekada je Segedin bio bunjevački grad (pretpostavlja se da su se Bunjevci pomađarili tijekom 18., 19. i 20. stoljeća). Ostala mjesta u kojima žive bački Bunjevci jesu Tavankut, Stari i Novi Žednik, Đurđin, Bajmak i druga.

Najviše podataka o Bunjevcima može se pročitati u radovima Ante Sekulića, Rikarda Pavelića i drugih.

Bunjevačka "himna" je Kolo igra[2]. To je preljska pjesma Nikole Kujundžića koji ju je napisao za Veliko bunjevačko prelo 1879. godine u Subotici.[2]

Srbijanska (ranije jugoslavenska) statistika tretira ih kao posebnu etničku skupinu.[3]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bunjevci

Ovaj Hrvojević što sam ga postavio je iz 17.veka na Kosovu , ali bilo je Hrvoja i pre Turaka(logično).

Pominje se jedan vlastelin iz srpskog carstva iz Drača(Albanija) u 14.veku pod imenom Hrvoje.

Hrvoje je obično ime i sasvim slučajno podseća na reč Hrvat , jer jako bi bilo glupo da je neko davao ime po etniji u ono vreme.

Zamisli u 15.veku sede otac i sin u kući i sin veli :"Oče, postaćeš uskoro deda pa sam mislio da tvome unuku a mome sinu dam ime Hrvoje jer i ti i ja smo Hrvati i svi naši preci" , a deda odgovara:"Tako je sine , daj mome unuku ime Hrvoje jer smo svi mi Hrvati pa je logično da moj unuk ponese ime Hrvoje jer ono označva da je Hrvat".

Normalno da svi imaju veze sa Hrvatima. Ne samo osobna imena vec i svi toponimi. E sad sto tebe to muci... Jebiga, imas peh
Zamislite slucajno postoji narod imenom Hrvati koji se spominje u spisima jos od 9. stoljeca, a imena Hrvoje i Hrvatin veze sa tim nemaju. Da postoji ime Srpko, Srboje ili Srbatin vjerojatno ne bi veze imali sa Srbima vec sa Kinezima vjerojatno
E Jole ko te ne zna skupo bi te platio