Dalmati se pojavljuju u 3. stoljeću pr. Kr. kao protodržavna politička tvorevina političkim objedinjavanjem manjih zajednica oko vodećeg civitasa Delmiona i prihvaćanjem zajedničkoga imena.
Uspostava Dalmatskoga saveza rezultira pojavom novoga, delmatskoga identiteta, koji prije toga nije bio registriran u pisanim vrelima.
Identitet Dalmata korespondira podjednako i kao subjektivni osjećaj zajednice i kao subjektivna percepcija vanjskih promatrača.
Stoga delmatski politički savez treba prepoznati kao osnovu novoga identiteta, prije nego tražiti identitet u elementima zajedničkoga kulturnoga habitusa koju su zajednice u dalmatinskom zaleđu neupitno dotad dijelile među sobom.
Njihov osjećaj zajedništva i etnički identitet nadalje se učvršćuje preko zajedničkog iskustva sukoba s etnički različitim Ilirima, Liburnima, isejskom zajednicom i Rimljanima.
Gledan kroz socijalno-antropološki metodološki okvir, dalmatski je identitet dobar primjer instrumentalističkoga etničkoga identiteta, jer pokazuje nastajanje novog identiteta kao ponajprije političkog instrumenta.

Tek nakon osnivanja Delmatskoga saveza zadovoljene su gotovo sve Smithove značajke oformljene etničke skupine (ethnie): zajednička kultura (religija, običaji, jezik), zajedničko ime, međusobna solidarnost (vojni savez), povezanost sa zajedničkim mjestom prebivanja, odnosno percepcija zajedničkoga podrijetla (regionalizam), te zajednička povijesna iskustva stečena ratovanjem sa susjedima i Rimljanima.

Prodor Grka u Jadran restrukturira kulturnu i gospodarsku interakciju između Mediterana i Ilirika.
U isto vrijeme proces političkoga ujedinjavanja zajednica iz jadranskoga zaleđa rezultira nastajanjem novoga, delmatskoga identiteta u otprilike 3. st. pr. Kr. Slabljenje političke moći ilirskog / ardijejskog kraljevstva omogućuje Delmatima da postanu novi regionalni politički hegemon te da preko sukoba s Daorsima, isejskom zajednicom, Liburnima, odnosno rimskom supersilom, nastoje napraviti preraspodjelu postojećih trgovinskih mreža koje njihovi susjedi kontroliraju.
Ovim se sukobima upotpunjuje formiranje identiteta Delmata, tako da politički sukob postaje završnim stadijem formiranja njihova identiteta.

Bili su divljaci mescini!

Neka grcka grad-drzava ih bila unajmila da ratuju za njih odnosno da osvoje neki drugi grcki grad i dosli divljaci popljackali taj grad pa i ove sto su ih unajmili LOL mescini da su se nakraju i medjusobno tukli hahah

Nez zasto su bili tako korisni vojnici kazu da su bili naoruzani obicnim kopljima drvenim(ono zasinjenim na vrhu ko kolci) ali da su na nogam obavezno imali one zeljezne stitnike do koljena dok su bili obuceni u ovcje krzno ili kako se to vec zove.

Nedavno arheološko otkriće u Rami



Silvan ugrađen u temelje stupova

Jedna od najvećih zanimljivosti je otkriće kamenog bloka s reljefom drevnog ilirskog boga Silvana.

“Kameni blok s ilirskim božanstvom, bogom Silvanom, kojeg su najviše poštivali pastiri, ugrađen je u temelj jednog od stupova koji su držali konstrukciju vodospremnika i svjedoči o isprepletenosti i utjecaju ilirske kulture u ovom rimskom kompleksu. Prikaz je antropomorfan, na glavi ima rogove, u rukama pastirski šap i sviralu i, što je rijetkost od svih spomenika, nema kozu ili psa, nego prekrasnu pticu pored nogu”



Nalazište u Gradcu jedno od najvažnijih u posljednjih nekoliko godina te da “ispunjava prazninu” u arheološkoj slici cjelokupne BiH, a posebno mijenja saznanja o prahistorijskom, civilizacijskom razvoju, periodu eneolitika, brončanog i željeznog doba, na području ove općine.

Narodne legende o gradu Gradcu

Desetljećima ramski vjernici bogobojazno zastajkuju pred stajalištima Puta križa, uspinjući se na vrh Gradca, ali još duže traju narodna predanja o starim kamenim zidovima i drevnom gradu, zakopanom ispod debelog sloja, doslovno – crne zemlje.

Inače bog Silvan je bio vrhovno božanstvo starih Dalmata a štovan je i od ostalih ilirskih naroda.

Prikaz Silvana iz Salone


Šibenik


Zar treba jasniji dokaz od ovoga da je i prije više od 2000 godina na prostoru dalmatinske zagore, Hercegovine, Završja i Rame živio jedan narod iste vjere, običaja i kulture

To treba sto prije izvaditi i staviti repliku, ili ograditi i napraviti arheološki park, devastirati će vandali.

Zašto to ne iskopavaju na tradicionalan bošnjački način kao u Visokom ? Bagerima i rovokopačima.

Zanimljivo da Hrvati znaju za grad pod crnom zemljom star 2000 godina a stari Bošnjaci, najstariji i najtemeljniji narod o tome nem pojma u narodnim predajama, ali zato znaju gdje se sve Fatih popišao za vrijeme pohoda na Bosnu.




Radovi se odvijaju pod vodstvom profesorice Snježane Vasilj.

Predstavljanje dosadašnjih radova napravila je voditeljica prof. Snježana Vasilj koja je tom prigodom kazala: „Lokalitet je veoma zanimljiv. Radi se o rimskoj cisterni za vodu odnosno čatrnji. Prema keramičkim nalazima naselje je puno trajnije, odnosno prapovijesti pa sve do 5. stoljeća poslije Krista. Ono po čemu je lokalitet najzanimljiviji je uklesan lik ilirskog boga Silvana. Nažalost ne znamo kako su ga zvali sami Iliri, ali prema interpretatio romana nazivali su ga Silvan, bog pastira. Daljnja istaživanja će pokazati detalje o lokalitetu.”

A kad je taj grad napušten/razoren?

Daramo , božanstvo Slivan je samo jedna od inkarnicija rimskog Fauna , ono je klasična rimska romanizacija tuđih božanstava.

Ovi artefakti su samo dokaz kako je rimska državna religija funkcionirala , jer ovakvih slučajeva je jako puno gde god su Rimljani vladali.

Ali iz ovoga ne možemo ništa znati o ilrskoj religiji , čak šta više Slivan je u potpunosti rimski bez obzira na njegovo pretpostavljeno poreklo , mada svejedno nema dokaza nikakvih da ovo božanstvo je iz predrimskog i predgrčkog perioda.

pa rimljani su prihvacali tudje bogove nisu im mjenjali svojstva??

jeltako?Pa i Mitru su prihvatili i Izes pa od njih napravili isusa i mariju na kraju dana