- Uspostavio ju je 1463. Matija Korvin iz dinastije Hunjadi uz pomoć Stjepana Vukčića Kosače. Hunjadi - inače plemići rumunjsko-vlaškog porijekla.
- Zimi 1463. godine Matija je Korvin oslobodio od Turaka sve "dolnje kraje" i banovinu Usoru i Soli. Uspješnim je pohodom pod svoju vlast dobio 30 utvrđenih gradova. U "dolnjih krajih" bitne su utvrde bile u Jajcu, Zvečaju, Vrbaškom gradu i Banjoj Luci, a na Usori to su bili Tešanj i Srebrenik. Osmanskom je Carstvu pod nadzorom ostala samo "gornja ili prava Bosna" s Podrinjem.
Citat:
29. septembra krenuo je Matija iz Virovitice Početkom oktobra Matija je prešao Savu kod Gradiške, gde je zastao i stavio na čelo dela svoje vojske Imbrea Zapolju, požeškog župana, dok je on vodio drugi deo, koji je udario preko Ključa. Njima se pridružio Martin Frankopan sa hrvatskim četama. Već 10. oktobra opseli su Jajce. Dok su opsedali grad, mali hrišćanski odredi su koristili slab otpor Turaka i pljačkali severnu Bosnu. Do sredine decembra cela severna Bosna je pala pod ugarsku vlast. Turci su junački branili grad, ali kada su na Božić stigle pomoćne čete Vlatka Kosače iz Hercegovine da pomognu Matiji predali su se. Matija je za zaslužnog smatrao vojvodu Imbrea Zapolju pa ga je postavio za prvog bosanskog kralja pod Ugarskom, koji je imao zadatak da štiti Hrvatsku od Turaka.
- Kralj Matija Korvin je 6. prosinca 1463. osobno došao onamo u Jajce. Ondje je izdao povelju vojvodi Vladislavu Vukčiću kojom ga je uzdario za izvrsnost u vojnom pohodu protiv Turaka i za logističku potporu hrvatsko-ugarskim snagama. Od oslobođenih područja kreirane su dvije banovine. Matija Korvin je od Dolnjih krajeva ustrojio je Jajačku banovinu, koja je bila radi sprječavanja osmanskih udara na Hrvatsku.
- Na čelu joj je bio ban. Sastojala se je od triju županija: Vrbasa, Sane i Dubice. Gradovi koji su joj pripadali (abecednim redom): Banja Luka, Belaj (kod Bos. Petrovca), Bočac, Celepirovac, Greben kod Vrbasa, Grmeč-grad, Jajce, Jezero, Kamengrad (sjeverozapadno od Ključa), Komotin, Koszoruvar (Vinac), Kotorgrad, Kozarac, Krupa, Oštregrad-Istregrad, Peeg (Perga)?, Prusac, Sokolac (kod Jezera), Travnik, Vinčac, Vrbenacgrad (kod Travnika), Zvečaj (50 km prema Banjoj Luci). Mnogi od tih gradova bili su utvrđeni.
- Jajačka i susjedna Srebrnička banovina bile su dijelom obrambenog lanca koji su još činile Šabačka (stvorena 1476.), Beogradska i Severinska banovina; lancem vojnički uređenih upravnih jedinica kralj je namjeravao suprotstaviti se turskim navalama...
- Posjed hercega Stjepana Vukčića bi izložen propadanju nakon njegove smrti 1466. godine. Dvojica njegovih sinova, Vladislav i Vlatko, neko su vrijeme opstajali na posjedu no naposljetku su iselili u Dubrovnik, a treći mu se sin Stjepan islamizirao.
Citat:
Vlast Janoša Korvina - Janoš Korvin je s druge strane bio titularni bosanski kralj sa sedištem u Jajcu (od 1490.-1504.). Tokom cele vladavine Janoš je vladao u Jajcu zajedno sa nekim banom tako da su do 1504. godine vladala dva ili više banova.
- 1493. na Krbavskom su se polju sukobile hrvatske snage i turske snage. Hrvatske su postrojbe upale u zasjedu te 9. rujna pretrpjele teški poraz. Jajačka je banovina tako ostala ozbiljno ugrožena oslabljenim zapadnim krilom. U bitci je zarobljen jajački ban Juraj Vlatković.
- Osmansko je Carstvo zadržalo utvrđene strateške gradove Ključ i Kamengrad koji se nalaze u dolini rijeke Sane, a osvojili su ih kad je pala Vrhbosna. Tako su mogli iz tog pravca te preko Livanjskog i Duvanjskog polja u svakom trenutku provaljivali u Hrvatsko Kraljevstvo bez ikakve potrebe diranja u utvrde Jajačke banovine. U tom razdoblju Osmansko se Carstvo nije gnjavilo osvajanjem hrvatskih gradova i krajeva, nego su se usmjerile na gospodarsko iscrpljivanje protivnika pustošenjem polja, pljačkom te otimanjem ljudi odnosno hvatanjem roblja.
- Kad je Franjo Berislavić postao je jajačkim banom 1501. to je bilo vrijeme ratnog predaha, jer je smjer osmanskog udara tih godina bio usmjeren na hrvatske krajeve pod mletačkom vlašću.
- Franjo Berislavić diplomatski se angažirao na stvaranju vojnog saveza Mletačke Republike (s kojima je već prije kontaktirao), pape i kralja Vladislava II. Jagelovića. Radilo se na tome da Mlečani ne sklope primirje s Turcima. Franjin se trud isplatio te je savez uspostavljen, a uskoro je iste godine oživotvoren na bojištu.
- Skenderbeg Mihaloğlu neuspješno je opsjeo 1501. godine Jajce jer su ga pod samim gradom teško porazile postrojbe pod zapovjedništvom Ivaniša Korvina uz pomoć Zrinskog, Frankopana, Karlovića i Cubora. Turke to nije odagnalo nego su se dali spremati za novu navalu na grad.
- 1501. Baltazar Baćan (Baltazar Batthyány) postavljen je za bana, no izbjegavao je preuzeti dužnost i ući u grad, a s druge strane, od 1502. je ban Franjo Berislavić tražio od kralja da ga razriješi banske dužnosti u Jajcu; pretpostavlja se da je zbog novčarskih naloga, jer plaća koja je trebala osigurati opskrbu dobrima nužnim za obranu Jajačke banovine nije stigla. Naposljetku Franjo nije bio aktivnim sudionikom obrane niti je slao postrojbe na položaje.
- Franjino je banovanje, koje i je njemu bilo na trošak, obilježeno i infrastrukturnim poboljšanjima. Dao je izgraditi cestovnu prometnicu dao izgraditi cestu koja je povezala Brod i Jajce. O tome govori glagoljski natpis na ploči na toj cesti "Va vrime uzmožnog kneza Ferenca Berisalića".
- Zbog toga što su oboje izbjegavali primiti se obrane, Turci su iskoristili nezaštićenu granicu te 1502. teško opustošili vrbaški kraj.
- Mlečani su ipak sklopili s Turcima primirje koncem 1502. godine. Na sreću po Hrvatsku, turski je pritisak popustio 1503. godine. 13. srpnja 1503. kralj je naložio neka Stjepan od Gorbonoka i Klement Szemere preuzmu dužnost bana od Franje Berislavića. Budući da se je raspao protuturski savez kršćanskih država, 20. kolovoza 1503. kralj je Vladislav također potpisao primirje s Turcima.
- 1512. je pala Srebrenička banovina, čime se je Jajačka banovina našla ugroženom i s istoka.
- 1525. su osmanske snage poduzele novu opsadu Jajca. Trajala je pola godine. Okončao ju je Krsto Frankopan 11. lipnja 1525. godine. Njegova se osloboditeljska akcija pročula po kršćanskom svijetu. Nakon povratka u svoje sjedište, veličanstveno je dočekan, a hrvatsko-ugarski kralj mu je podijelio naslov "branitelja kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije".
- Poraz u Mohačkoj bitci i pad dinastije Jagelovića 1526. navijestio je loše dane. Ionako ugroženo dvojno kraljevstvo bilo je dodatno oslabljeno zbog podijele na pristaše Habsburgovaca i pristaše Zapolja.
- Ban Jajačke banovine Petar Keglević je potom predao grad Jajce i Jajačku banovinu habsburškom caru Ferdinandu. Ovaj je postavio njemačko vojno osoblje, i zapovjedno, i obične vojnike. U isto se je vrijeme unutar Hrvatske i Ugarske u kritičnom trenutku vodio građanski rat između pristaša Habsburgovaca i Zapoljevaca.
- Osmanlije su taj strateški trenutak brzo iskoristile. Već siječnja 1528. opsjeli su Jajce. Osmanski zapovjednik, bosanski Usref-paša je silovito napao grad, a uz svu tu nevolju branitelje Jajca snašla je izdaja Stjepana Grbonoga koji je radi osobnih interesa predao grad.
- Kad su 1528. Osmanlije osvojile Jajce i Banju Luku, Jajačka je banovina uskoro pala pod tursku vlast.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Jaja%C4%8Dka_banovina 
