Ponukan temom na forum.hr a koja je ubrzo zaspamana glupostima...

Dakle, promjenom imena planina, gradova, rijeka i svega ostaloga uvijek se nastojalo izbrisati sjećanje na "one" koji su prije bili nazočni na određenom interesnom prostoru. Na prostoru starog Hrvatskog Kraljevstva takva pojava je česta na mjestima koja su bila pogođena ratovima s Turcima te gdje se naseljavalo pravoslavno vlaško stanovništvo, bilo da je to ciljana pojava ili pak jednostavno iskrivljeno preuzimanje zatečenog naziva. U Kraljevini Jugoslaviji a i u onoj drugoj bilo je nakaznih pojava. Tako su otočići Orjule na jugu Cresa u SFRJ bile Orjune a selo Žabac (danas Naselje Stjepana Radića) kraj Vrbovca se nasilno pretvorilo u Šabac Vrbovečki. To je samo vrh sante. Da ni ne pričamo o nadijevanju pridjeva "srpski" tamo gdje mu nikako nije bilo mjesto, tj. čak u kajkavskim selima Moravice i Nova Kapela, potonja također kod Vrbovca. Drugim riječima, to je bilo zapišavanje teritorija. Takvih primjera ima još. Na pokretanje ove teme me posebno potaknuo tekst u kojem se tvrdi da se planina Grmeč prije zvala Garmić koju autor dovodi u vezu s imenicom ghar koja znači pećina na parsiju ali i na čakavskom narječju u obliku gârma. I zbilja, na starim austrougarskim zemljovidima ne piše Grmeć već Grmić, dakle ima promjene od današnjeg naziva.

Ovdje su ti zemljovidi, tj. topografske karte iz 1910. godine koje su djelo vojske Austro - Ugarske. Cijelo područje današnje Hrvatske i BiH je potanko prikazano na njima.

Vidim da i na ovom forumu ljudi još nazivaju Sarajevo Vrhbosnom a Tuzlu Soli a niti ja ne bih želio da se stari hrvatski nazivi nepovratno izgube pored nametnutih osmanlijskovlaških (čitaj - danas srpskih). Znamo i da se danas vodi teška bitka da Uskoplje ni slučajno ne postane nekakav Vakuf pa napišite koje takve slučajeve preimenovanja znate, kada i zašto su se dogodili i tko ih je uzrokovao ili uzrokuje. Ne dopustimo da nam zatru naša imena jer onda će jednoga dana jednostavno reći da nas tu nikada nije niti bilo!

Moravice su imale srpsku većinu 1991. Danas ne znam kakva je situacija.
A to nije jedino mjesto u Hrvatskoj kome je nakon zadnjeg rata promjenjeno ime.

Čuj ko se javlja...
Koliko ste samo gradova u RS-u preimenovali, nemoj da nabrajam !
Ako nemaš šta napisati pametno vezano za temu, onda nemoj ni srati po istoj !

L P

Upravo zato što ste i vi vršili isti proces, nema nijednog razloga da se nama negoduje promjena imena naših gradova.

Nemam riječi..... porediš dva-tri zaseoka u HR sa sustavnim preimenovanjem gradova u BiH..

Pa i nije ih bilo baš dva-tri, nego oko desetak. A u slučaju gradova u Republici Srpskoj samo je izostavljen prefiks "bosanski" što ne mijenja suštinu stvari, kao što mijenja naprimjer promjena naziva Aleksandrovac u Antunovac u RH.

Foča- Srbinje
Skender Vakuf - Kneževo
Da Srpski Šamac, Srpski Brod, Srpski Bihać, Srpsska ptica, srpska riba, srpska reka, srpsko nebo, srpski vazduh... ne seri !

Foča je Foča.
Šamac, Brod, Gradiška, Kostajnica... bez "bosanski" i bez "srpski"
Jedino si u pravu za Kneževo.

Da ali u ratu ste redom išli i mijenjeli nazive gradova i sela

Da, i ja ne kažem da je to baš normalno dodavati na sve prefiks "srpski". Nema potrebe. No isto tako nema potrebe za raznim Skenderima i Vakufima u našoj Republici.
Pa kome ne paše, široka mu Federacija!

Pa normalno da nema kad ste je onako fino počistili
Čudi me da niste i Banja Luku preimenovali u Dušanovac jer nema potrebe da glavni grad RS-a u svom nazivu nosi ime jedne stare srednjovjekovne hrvatske župe

zrinki_frank, fino diskutiraj, da ne bude sankcija.


Da se vratimo temi. Donji Vakuf je bio mjesto u predotomansko vrijeme i ne bi bilo loše da se vrati stari bosanski naziv Donji Novi.

Nemam pojma šta je bio DV u predosmanskoj bosni... Mislim da ga čak uopće nije ni bilo...

Mirv je postavio zanimljivu temu, al' je ovaj počeo ''vi hrvati preimenovali srpska sela''..
Jbg sorry na off topic, ali morao sam reći

Bosanski Novi je Novi Grad, naselja u Banjaluci su izmjenjena (mislim na nazive), to se zaboravilo...

Ja sam samo rekao da je bilo preimenovanja toponima i na srpskoj i na hrvatskoj strani. Ako postoji potreba za tim, zašto da ne.
Zašto bismo bili baštinici otomanskog nasljeđa?
Eto taj sporni "Skender Vakuf", imao je i prije rata srpsku većinu kako u gradu (66%), tako i u opštini (89% - ne računajući Dobretiće). Njegovi građani su mogli čak i na lokalnom referendumu izglasati promjenu imena svog gradića.
Isto tako ne vidim razlog za dodavanjem prefiksa "srpski" ili "bosanski". Eto recimo Gradiška. To je jedina Gradiška u entitetu Republika Srpska (gubi se potreba za prefiksom "srpski"), odnosno jedina Gradiška u državi BiH (gubi se potreba za prefiksom "bosanski").

U vezi Novog Grada: Srednjovjekovne geografske mape i stari dokumenti vrlo često spominju ovu utvrdu u raznim varijantama njegovog imena kao Novi Grad, Novo Kastro, Novigradec, Kastrum, Ujvar itd. Dakle, Novi Grad je opravdan naziv jer ima istorijsko utemeljenje.

A promjena naziva banjalučkih naselja, treba gledati u globalnom kontekstu kao promjena naziva ulica, trgova i naselja u mnogim gradovima širom naše regije.

Naravno da vi imate odgovore na sve.. kad je kod vas takvo sto ucinjeno, dok kritikujete one druge koji slicno naprave..

Ne kritikujem, samo kažem da je tih pojava bilo i sa naše i sa vaše strane.

Imale su Moravice srpsku većinu 1991., da, ali su preimenovane iz starog naziva Moravice u Srpske Moravice tek u Kraljevini Jugoslaviji, čini mi se. Dakle, samo je vraćeno staro ime Moravice i maknut nepotrebni prefiks "srpske" iz naziva. Inače, radi se o selu od nekoliko stotina stanovnika.
Osim toga, promijenjeno je ime Vrginmostu u Gvozd. Istina, o ovom se već može raspravljati koliko je dobro rješnje, ali to je samo jedan primjer, naspram mnoštva primjera sa srpske strane.

Nekada je u Bosanskoj Posavini bilo selo Gornji Žabar, danas je to Pelagićevo po svetosavskom svećeniku Vasi Pelagiću...

Zanimljivo je jedno selo u Hrvatskoj, danas se zove Hrvatsko Polje. Prvo je bilo Hrvatsko Polje, zatim Vlaško Polje, ne biste nikada pogodili ali nakon toga je postalo Srbsko Polje a danas je opet Hrvatsko Polje.

Muć u Dalmaciji se nekada prije Turaka zvao Zmina a u Lici Turci su preimenovali Donje Zažično u Donje Pazarište.

Ima li tko informacija za "Hrvatsko brdo" kod Travnika?

Ako ćemo vjerovati vjerodostojnim arheološkim nalazima onda su Hrvati u VII stoljeću naselili područje Biskupije, Kapitula i Knina, povijesne lokalitete hrvatske prošlosti i kulture, središta hrvatske države u razdoblju od IX do XII stoljeća.

Arheolozi smatraju da temelji pet crkava datiraju iz perioda hrvatskih vladara od VIII do XI stoljeća, i to je najznačajniji starohrvatski lokalitet u Hrvatskoj. Ovdje je oko 1040. godine osnovana Hrvatska biskupija, čija je jurisdikcija sezala sve do rijeke Drave.

U starohrvatsko doba ime za Biskupiju je "Pet crkava", a tek od XI stoljeća, nakon što je crkva-katedrala Sv. Marije postala sjedište biskupa svih Hrvata, naziva se Biskupija. Od XV stoljeća je u uporabi naziv "Pet crkava u Kosovu", zatim Orlić, a 1998. selu je vraćeno ime Biskupija.

Toponimi "Kosovo polje" i "Pet crkava u Kosovu", ciljana je politička krivotvorina nastala u XV stoljeću tijekom prijevoda "Ljetopisa popa Dukljanina" (napisan sredinom XII st.) s latinskog na hrvatski. Prijevod se vremenski podudara s dolaskom kaluđera Srpske pravoslavne crkve iz Bosne i Srbije u ove krajeve, a način na koji nepoznati prevoditelj prerađuje, dodaje i mijenja izvorni latinski tekst pogoduje onodobnoj politici Bizanta (Istočne Crkve).

Prevoditelj među inim izostavlja naziv Crvena Hrvatska (Hercegovina i dio Crne Gore), a "ad quinquae Ecclesias in campo" iz latinskog izdanja "Ljetopisa popa Dukljanina", gdje campo znači polje, a ne Kosovo (na kojem su Srbi 1389. godine izgubili bitku s Turcima), prevodi u "v petih cirkvah v Kosovi". Hrvatski prijevod Ljetopisa zatim Marko Marulić (+1524.) prevodi na latinski.

Toponim Cossovo (Kosovo) za Kninsko polje se prvi puta pojavljuje na nekoj inozemnoj zemljopisnoj karti tek 1780. godine, dok se na starijim kartama (XV – XVI st.) rabi ime "campagna". I u sačuvanim starim hrvatskim dokumentima (Codex diplomaticus…) nigdje se ne spominje Kosovo.

Jadna je ova Hrvatska država u kojoj avnojevski intelektualci, iz neznanja ili namjerno još i danas promiću velikosrpski mit. Čitamo tako u Večernjem listu od 1. ožujka 2008. – "Ovo, hrvatsko Kosovo koje se nalazi pored Knina, koje su prije rata neki nazivali i dalmatinskim Kosovom… ima i svoje Kosovo polje, kao i rječicu koja se zove Kosovčica… Srbi povratnici… svi, pa i oni najstariji, reći će da se od pamtivijeka njihovo mjesto zove Kosovo."

Sava Bjelanović, narodni poslanik i politički vođa Srba u Dalmatinskom saboru, lijepo je objasnio odakle naziv dalmatinsko Kosovo: "O Kosovljanima se kaže, da su se doselili s velikog Polja Kosova, gdje je bio onaj strašan boj..."(Srpski glas, broj 26, Zadar, 1896.)

A blizak suradnik četničkog vojvode Šešelja, i potpredsjednik Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić "posjetio je u ponedjeljak nekoliko srpskih obitelji u kninskoj okolici da bi se, kako je rekao, uvjerio kako živi srpski narod na ovom području. Vučić je posjetio Biovičino Selo, Đevrske, Manastir Krku i Bisukupiju… Ljudi koje sam upoznao žive teško, ali su istodobno i hrabri i entuzijasti i vraćaju se na svoja ognjišta. Žele samo biti svoji na svome i nikoga ne dirati – kaže Vučić" (Večernji list, 13. prosinca 2008.).

A kako je to "od pamtivijeka" izgledalo biti "svoj na svome" u dalmatinskom Kosovu

"Prva crkva-brvnara podignuta je u Riđanima, u prvoj polovini XVI stoljeća, a današnja crkva Sv. Ilije je podignut 1589. i posvećena 1590. godine. Ovo predanje se podudara s povijesnim podacima koji svjedoče da je najveća seoba Srba u Dalmaciju bila između 1521. i 1527. godine." (iz "Dalmatinska Lazarica i pravoslavni Kosovljani", izdanje Eparhije dalmatinske povodom 100-te godišnjice posvećenja temelja Dalmatinske Lazarice 1874-1974.) Dalmatinska Lazarica je pravoslavna crkva posvećena srpskom caru Lazaru.


Koga više zanima neka posjeti: http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=3631:selo-biskupija-kod-knina-zatiranje-hrvatskog-identiteta&catid=58:ljubomir-krinjar&Itemid=52

Meni nema ništa sporno ako se zove Kosovo. Mjesto gdje se kosi (trava?).


Imaš milijun toponima koji postoje i kod Srba i kod Slovenaca i kod Hrvata(Sopot npr.) pa to nije ništa čudno.

Mislim da se Mrkonjic do nedje 1920. bio zvao Varcar Vakuf, a prije toga naravno samo Varcar...kralj Petar mu promino ime...

Nesretni Gvoz se za rata zvao Vrgin Most

nevezano za temu, al ipak je promjena..
Moje Pougarje se prije par stoljeca zvao Zapadne Vrhovine, tako dan nas danas ovi koji su dole nize po nadmorskoj visini kao npr. Kotorvarosani zovu nas Vr'ovcima...dok pola Pougaraca nikad cula za taj naziv...

Dvor na Uni - Hrvatski Novi
Hrvatski Leskovac - Leskovec (promjena zbog palanke Leskovca u Srbiji)
Islam Latinski - Učitelj
Sveta Nedjelja - Sveta Nedelja