Izvor: https://www.hkv.hr/hkvpedija/proza/4002 ... osaca.html

Rođena je 1424. godine, vjerojatno u tvrdom gradu Sokolu na sastavku Pive i Tare.

Obitelj Kosača-Hranića bila je moćna velikaška obitelj koja je držala brojne gradove u Bosni i Hercegovini: Sokol, Jeleč, Vratar, Ključ, Blagaj, Počitelj, Herceg-Novi, Imotski u Zahumlju, Vrgorac, Ostrog i druge.

U tim dvorovima, ne raskošnim, ali dobro uređenim i opskrbljenim, rasli su i odgajali se sinovi i kćeri ove obitelji. Često se putovalo kroz gorske klance prema jugu, prema moru, pa i dalje u Mletke, Rim i tu se trgovalo – kupovalo se fino sukno, svilu, posuđe, nakit.

Iz dokumenata o riznicama Kosača-Hranića u Dubrovniku i Mlecima, vidi se obilje umjetničkih predmeta koji su u tim riznicama bili pohranjeni. Pretežno su bili izrađeni od srebra kojeg su davali rudnici srebra u Srebrenici, Fojnici, Ostružnici, Kreševu. Potom su se ukrašavali dragim kamenjem. To očito govori o kulturnim i materijalnim prilikama onoga doba prije propasti Bosne kao i o smislu bosanske vlastele za umjetnost.

Katarinin otac herceg Stjepan Vukčić-Kosača, u početku patarenski bogumilski prvak, kasnije katolik, a majka Jelena rođena Balšić, odgajali su kćerku po običaju toga vremena: ona veze i kroji ruho, uči čitati i pisati, moli i priprema se za najveću ulogu u životu – ulogu majke.

Dana 26. svibnja 1446. obavljeno je vjenčanje Katarine i bosanskoga kralja Stjepana Tomaša u Milodražu nedaleko Kiseljaka. Za tu zgodu pribavljena je i kruna ukrašena biserima i dragim kamenjem koja je do tada ležala pohranjena u riznici stolne crkve Svetoga Dujma u Splitu. Tu krunu predali su rizničari splitske crkve hvarskom biskupu Tomi, apostolskom legatu u Bosni da ju u Papino ime odnese i preda na vjenčanju bosanskomu kralju.

Otac je Katarini priredio veličanstvene svatove. Tom zgodom okupili su se u Milodražu banovi i knezovi iz susjednih zemalja: epirski skenderbeg Kastriotić, bribirski knez Šubić, vitez Sudić iz Poljica, dubrovačka gospoda vlastelini, knezovi i gospoda iz Kotora, Mostara, Crne Gore… Izvori navode stotinu imena.

Samo zelim napomenuti kako su imena bosanskih Gradova lijepo zvucla prije Turaka.

Jucer je bio spomendan blazene Katarine Kotromanic, posljednje bosanske kraljice
U subotu je bio pohod na Bobovac

Zbog prijetnja i protuhrvatske kampanje odustali od posjeta gradu hercega Stjepana Kosače

Bošnjački radikali potaknuli hajku na žene i mlade, hrvatske stranke šute

Zajednica žena HDZ-a BiH odlučila je odustati od posjeta Stjepangradu, odnosno tvrđavi hercega Stjepana Kosače nedaleko od Mostara nakon što je nekoliko političkih radikala zaprijetilo okupljanjima podižući međunacionalne napetosti i prijeteći da će izazvati incident, piše Večernji list BiH. Naime, prema tradiciji žene najveće hrvatske stranke su u povodu smrti pretposljednje bosanske kraljice, inače kćeri hercega Stjepana Kosače, pohodile njegov grad. Večer prije posjeta ipak je donesena odluka da se ne pridonese destabilizaciji situacije te su se aktivistice okupile na svetoj misi koja je tim povodom služena u crkvi u Blagaju gdje su molile za kraljicu Katarinu, ali i sve druge hrvatske sinove i kćeri koji su kroz povijest dali živote za slobodu.

Molitva za kraljicu - Dođite svi u što većem broju. Molitvom protiv Sotone i svih njegovih sljedbenika. Neka nas dragi Bog sačuva od zla. Pokažimo da se ne plašimo, vidimo se u 14.45 ispred Crkve u Blagaju. Zajedno za poslanje koje nam je ostavila kraljica Katarina - navedeno je uz ostalo u pozivu članicama udruge žena HDZ-a.
No, nisu tako mirotvorni bili aktualni zastupnik SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije Amir Šelo koji je pokrenuo kampanju na društvenim mrežama koja je prerasla u antihrvatsku histeriju. Šelo koji je na Facebooku označen da je sudjelovao i na primitivnim, nasilničkim i antihrvatskim te protuzapadnim prosvjedima u Sarajevu ispred zgrade OHR-a napisao je kako u hercegov grad stižu bojovnici HVO-a te je pozvao na odgovor. - Bojovnici HVO-a, sutra, 25. listopada, od 13.00 do 15.00 sati žele ponovno doći u Stari grad Blagaj s obilježjima paradržavne tvorevine Herceg Bosne! Pridružite nam se sutra u Starom gradu Blagaju u okviru manifestacije "Patriotski dani Blagaja". Okupljanje je u podnožju Starog grada Blagaja od 10.00 sati. Za naše okupljanje u Starom gradu Blagaju imamo odobrenje nadležnih institucija. Krivotvorenje povijesti BiH i iznošenje obilježja paradržavne tvorevine Herceg Bosne i izmišljenih obilježja Mostara nije moguće u Starom gradu Blagaju - napisao je zastupnik Šelo. Nitko mu od hrvatskih zastupnika iz Skupštine, kao ni iz hrvatskih stranaka ili institucija, nije odgovorio na uvrede, laži i manipulacije. Nakon toga na njegovu Facebook profilu počeli su se nizati slični radikalni komentari čija je glavna poruka bila kako taj "dolazak u naš Stari grad pod ovim obilježjima nije moguć". - Uz to su krivotvorili i lik bosanske kraljice Katarine. Grbovi koji veze nemaju sa srednjovjekovnom Bosnom - napisao je jedan od onih koji su odgovorili na njegov post. Uslijedilo je i pozivanje na šehide, odnosno manipulacija koja nema nikakve veze s motivima dolaska žena HDZ-a BiH.

Crveno-bijeli štit s križem Sve je nastavio novoimenovani zastupnik inače ekstremističke Demokratske fronte Sanel Kajan koji je Hrvate okarakterizirao kao udruženi zločinački pothvat. - UZP nastavlja lažirati povijest. UZP ponovno želi obeščastiti mjesta s kojih su nas branili bosanski sinovi. Spriječimo ih u njihovim prljavim namjerama. Bez nasilja, pokažimo im da s lažnim obilježjima, ratnim zastavama i provokatorskom retorikom nemaju mjesta u Blagaju. Okupimo se sutra od 10 sati u podnožju Starog grada Blagaja - napisao je Kajan na svom Twitter nalogu. Ubrzo je izbrisao objavu, no ostala je zabilježena kod članova ove društvene mreže koji su je nakon toga dijelili. Najava kako će neformalna skupina spriječiti posjet gradu hercega Stjepana Kosače predstavlja kazneno djelo jer se sloboda kretanja ljudi ne može ograničiti.

Jednako se odnosi i na poistovjećivanje Hrvata s udruženim zločinačkim pothvatom, što je kazneno djelo u skladu s izmjenama Kaznenoga zakona koje je na odlasku iz BiH donio bivši visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko. Da se uopće ne komentira zabrana isticanja nacionalnih simbola Hrvata, obilježavanja Herceg Bosne, ali i povijesnih oznaka grada Mostara, što je daleko veći problem, tumačima povijesti. Upravo je simbol hercega Stjepana Kosače bio crveno-bijeli štit s križem pod kojim je kraljica Katarina i pokopana u Rimu 1424.

VECERNJI.BA

Po kraljici je planina Ozren dobila naziv, zato sto je rekla ja divna Obzorja.

Sami su krivi. Onoliki Mostar, da je samo svaki treci isao s njima bila bi vojska ljudi. Ko bi im zabranio