HercegBosna.org

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29917

Najmoćniji po podrijetlu i/ili funkciji koju su obnašali.

Marija Anžuvinska, unuka bana Stjepana II Kotromanića, prva žena cara i kralja Žigmunda Luksemburškog
(rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj)

Citat:

Marija Anžuvinska (?, 1371. – Budim, 17. svibnja 1395.) je bila ugarsko-hrvatska kraljica u dva navrata; od 1382. do 1385. i od 1386. do svoje smrti, iz dinastije Anžuvinaca. Bila je starija kći kralja Ludovika I. Anžuvinskog i kraljice Elizabete. Marija je nedugo nakon rođenja bila zaručena za Žigmunda, sina češkog kralja i rimsko-njemačkog cara Karla IV. Luksemburškog.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Marija_An%C5%BEuvinska

Barbara Celjska, praunuka bana Stjepana II Kotromanića, druga žena cara i kralja Žigmunda Luksemburškog
(rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj)

Citat:

Barbara Celjska je kći hrvatskog bana Hermana II. Celjskog i grofice Ane von Schaunberg.
Već 1406. godine spominje kao žena ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog, iako je njihov brak sklopljen dvije
godine kasnije, 1408. kada je Barbara imala 16 godina. Žigmund ju je uskoro uveo u državne poslove, pa ga je tako u
vladanju zamjenjivala za njegovih dugotrajnih izbivanja iz Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva (1412. – 1414. i 1416. – 1418.).
Već 1419. žestoko se sukobila s mužem, koji je nju i njihovu zajedničku kćer Elizabetu prognao na više od godine dana.
Nakon pomirbe, Barbara od 1420. nosi naslov češke kraljice, od 1433. carice (kad je njen muž okrunjen za njemačko-rimskog cara).
https://hr.wikipedia.org/wiki/Barbara_Celjska

Elizabeta Kotromanić, kći bana Stjepana II Kotromanića, hrvatsko-ugarska kraljica

Citat:

Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca. Bila je kći bosanskog bana Stjepana II. iz dinastije Kotromanića i Elizabete Kujavske.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Elizabeta_Kotromani%C4%87

Jadviga Anžuvinska, unuka bana Stjepana II Kotromanića, poljsko-litavska kraljica i katolička svetica

Citat:

Kći je Elizabete Kotromanić, hrvatsko-ugarske kraljice i Ludovika I. Anžuvinca; unuka bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića i Elizabete Kujavske. Mlađa je sestra hrvatsko-ugarske kraljice Marije Anžuvinske, a druge dvije sestre nisu doživjele veću dob. Udala se za litavskog kneza Vladislava Jagela koji je vladao Poljskom kao Vladislav II. (1386. – 1434.).
https://hr.wikipedia.org/wiki/Jadviga_An%C5%BEuvinska

Stjepan Tvrtko I. Kotromanić, prvi bosanski kralj, nećak bana Stjepana II. Kotromanića

Citat:

Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.),[1] posljednji bosanski ban od 1353. do 1377., a zatim prvi bosanski kralj od 1377. do 1391. godine. Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Tvrtka I. učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_I._Kotromani%C4%87

nastavite...

Hercegoac

novem je napisao/la:

Barbara Celjska, praunuka bana Stjepana II Kotromanića, druga žena kralja Žigmunda Luksemburškog
(rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj)

Citat:

Barbara Celjska je kći hrvatskog bana Hermana II. Celjskog i grofice Ane von Schaunberg.
Već 1406. godine spominje kao žena ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog, iako je njihov brak sklopljen dvije
godine kasnije, 1408. kada je Barbara imala 16 godina. Žigmund ju je uskoro uveo u državne poslove, pa ga je tako u
vladanju zamjenjivala za njegovih dugotrajnih izbivanja iz Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva (1412. – 1414. i 1416. – 1418.).
Već 1419. žestoko se sukobila s mužem, koji je nju i njihovu zajedničku kćer Elizabetu prognao na više od godine dana.
Nakon pomirbe, Barbara od 1420. nosi naslov češke kraljice, od 1433. carice (kad je njen muž okrunjen za njemačko-rimskog cara).
https://hr.wikipedia.org/wiki/Barbara_Celjska

U romanu Milutina Mayera spominje se kako je znala organizrati orgije pa ju je Žigmund često zatvarao

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 12:37 **Postovi:** 15635

General Praljak

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 12:37 **Postovi:** 15635

Ah krivo sam shvatio temu. Mislio sam kao najveći, a ne doslovno oni s najviše moći. No svakako nije loše u svakoj prilici spomenit viteza Praljka

Hercegoac

Hercegoac je napisao/la:

novem je napisao/la:

Barbara Celjska, praunuka bana Stjepana II Kotromanića, druga žena kralja Žigmunda Luksemburškog
(rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj)

U romanu Milutina Mayera spominje se kako je znala organizrati orgije pa ju je Žigmund često zatvarao

Za ćaću joj se govori da je bio izdajnik te da ga niko od hrvatskih plemića nije podnosio. Ipak je bio moćan plemić a kako je tek bio moćan kad mu je kćer postala kraljica...

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29917

Hrvoje Vukčić Hrvatinić, hrvatski ban, župan, herceg, vojvoda

Citat:

(Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.
Hrvoje Hrvatinić bio je najstariji sin vojvode Vukca († iza 1378.) iz velikaške obitelji Hrvatinić. Majka mu je vjerojatno bila Katarina, sestra bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića († 1353.).[1] Spominje se prvi put u ispravi iz 1376. godine kao knez i vjerni vitez hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvoje_Vu ... tini%C4%87

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29917

Stjepan Hercegović (Ahmed-paša Hercegović), vezir, vojni zapovjednik, provincijski guverner

Citat:

Ahmed-paša Hercegović. Rođen kao Stjepan Hercegović (oko 1459. - oko 1517.), bio je pet (po nekim izvorima šest)
puta vezir Osmanskog Carstva Najmlađi je sin Stjepana Kosače i njegove supruge Njemice Cecilije. Njegova
starija polusestra bila je pretposljednja bosanska kraljica, Katarina Kosača.

Pod imenom Ahmed prvi put se javlja 1477., u jednom fermanu sultana Mehmeda II., a već sljedeće godine bio je državni zastavnik, mirialam. U prosincu 1481. ženi kćer sultana Bajazida II., princezu Hundi-hatun. Od tada njegova karijera još više napreduje. Tokom svog života obnašao je razne dužnosti, bio je sandžak-beg Burse, zatim beglerbeg Anadolije. 17. ožujka 1488. postao je kapudan-paša[1] i zapovijedao je osmanskom mornaricom četiri godine i devet mjeseci. Nakon toga ponovo biva imenovan na dužnost anadolskog beglerbega. U ožujku 1497. prvi put je imenovan za velikog vezira, što je poslije sultana najveća funkcija u Osmanskom carstvu.

https://hrcak.srce.hr/file/275966
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ahmed-pa% ... govi%C4%87

Neznam · **Pridružen/a:** 08 kol 2023, 14:57 **Postovi:** 650

Jedini vladar koji je u nazivu neke europske države. Nije po osobnom imenu, ali zna se na koga se titula odnosi.
Isto bi bilo i da je Herceg-Bosna. Ništa bez Hercega :zubati

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29917

Tvrtko II. Kotromanić, bosanski kralj

Citat:

Stjepan Tvrtko II. Kotromanić (Bobovac, oko 1380. – 22. studenoga 1443.), bosanski kralj iz dinastije Kotromanića; živio je i vladao u vrlo burnom razdoblju bosanske povijesti gdje su se smjenjivali utjecaji dviju sila (smanjujuće Ugarske s jedne strane i rastuće sile Osmanskog Carstva), tako da je vladao u tri razdoblja (1404. – 1409., 1421. – 1433., te 1435. – 1443.).[1] Bio je katolik, kao i većina tadašnjeg stanovništva u Bosni i Hercegovini. Kao vladar, Tvrtko II. je zasigurno jedan od najvještijih bosanskih kraljeva, ako uzmemo u obzir okolnosti pod kojima je vladao.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_II ... mani%C4%87

Stjepan Tomaš Kotromanić, bosanski kralj

Citat:

Stjepan Tomaš Kotromanić, poznat i kao Stipan Tomaš Ostojić (1411. – 1461.), prvi legalni bosanski kralj od 1444. do 1461. godine,[1] jer je papa tek 1445. godine priznao kraljevsku titulu bosanskom vladaru koju su do tada samoproglašeno nosili. Iz vladarske je kuće Kotromanića. Stjepan Tomaš je nezakoniti sin kralja i bana Stjepana Ostoje, a na prijestolje dolazi 1443. godine, nakon smrti kralja Tvrtka II. U povelji od 3. rujna 1444. godine zove se Stipan Tomaš, božjom milošću kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Homsci zemlji, Dalmaciji, Hervatom, Donjim krajem, Zapadnim stranam k tomu.

U mladosti je bio krstjanin, kao i dio lokalnog plemstva, dok je kasnije – navodno na nagovor hvarskog biskupa Tome – prihvatio katoličku vjeru. S dozvolom pape Eugena IV. od 29. svibnja 1445. godine, razveo se od svoje prve žene Vojače, koja nije bila plemenitoga roda i nije bila po volji ostalim plemićima. Iste godine papinom ispravom dobio je legalizaciju rođenja, što mu je bilo prijeko potrebno zbog sukoba s vojvodom Stjepanom Vukčićem, koji mu je osporavao pravo na prijestolje i podržavao njegova brata Radivoja, inače osmanskog kandidata.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_T ... mani%C4%87

Stjepan Tomašević Kotromanić, bosanski kralj, srpski despot

Citat:

Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10. srpnja 1461. do 5. lipnja 1463. i posljednji srpski despot od 1. travnja 1459. do 21. lipnja 1459. godine.
Stjepan Tomašević je bio sin kralja Stjepana Tomaša i krstjanske Vojače koja je bila iz sela Lug u Rami. Nakon što je Stjepan Tomaš proglašen kraljem Bosne, Vojača nije bila smatrana podobnom za titulu bosanske kraljice, pa je Stjepan Tomaš stoga tražio ženu višeg roda. Kako je Vojači već bio obećao brak, što se u Katoličkoj crkvi, kojoj je Stjepan Tomaš pripadao, smatralo predbračnim ugovorom, papa Eugen IV. je morao razriješiti to obećanje. Stjepan Tomaš je zatim oženio Katarinu Kosaču, kćer herceg Stjepana Kosače, koja je tim brakom postala bosanska kraljica i maćeha Stjepana Tomaševića.

Neznam · **Pridružen/a:** 08 kol 2023, 14:57 **Postovi:** 650

Neznam je napisao/la:

Jedini vladar koji je u nazivu neke europske države. Nije po osobnom imenu, ali zna se na koga se titula odnosi.
Isto bi bilo i da je Herceg-Bosna. Ništa bez Hercega :zubati

Stjepan Vukčić Kosača, gospodar humski i veliki vojvoda rusaga bosanskoga, knez drinski

Citat:

Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države. Herceg Stjepan rođen je u Foči oko 1405. godine kao sin kneza Vukca i Katarine, koja je bila podrijetlom iz Italije. Herceg Stjepan imao je i sestru Teodoru-Doroteju, koja je bila udata za velikaša Radoslava Pavlovića.

Herceg Stjepan stolovao je u više rezidencija, najčešće u dva grada: ljeti u Blagaju, a zimi u (Herceg) Novom. Težnje za privrednim osamostaljenjem došle su do izražaja i u njegovim naporima da grad Novi razvije u pomorsko i trgovačko središte (1449. godine osnovao je radionicu sukna). Pritom je izbio rat s Kotorom i Dubrovnikom, koji je trajao 1451-54. Drugi konavoski rat, a u njega su se upleli i hercegovi protivnici (kralj i ban Stjepan Tomaš, hercegov sin Vladislav Hercegović Kosača, vlastela Vlatkovići i pojedini hercegovi vazali). Osmanlijska vojna pomoć upućena hercegu pokolebala je njegove protivnike pa se 1453. godine pomirio sa sinom Vladislavom, a 1454. godine s Dubrovnikom. Kako su Osmanlije počeli upadati u njegovu zemlju, pomirio se i s novim bosanskim kraljem, svojim unukom, Stjepanom Tomaševićem (1461.). Nakon pada Bosne 1463. njegove zemlje su postupno, od 1465. godine, osvajali Osmanlije (Hum i Podrinje) i Mlečani (Neretvansku krajinu).

https://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Vuk%C4%8Di%C4%87_Kosa%C4%8Da

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1741

Privitak:

2f117a7b4d765739241e.jpeg [ 82.28 KiB | Pogledano 2495 put/a. ]

hilbert · **Pridružen/a:** 05 pro 2022, 18:09 **Postovi:** 375

Neznam je napisao/la:

Stjepan Vukčić Kosača, gospodar humski i veliki vojvoda rusaga bosanskoga, knez drinski

Prevrtljivi, izdajnicki hercegovacki Vlah koji je sa svima surovao zbog cega je na kraju sve izgubio.

Neznam · **Pridružen/a:** 08 kol 2023, 14:57 **Postovi:** 650

hilbert je napisao/la:

Neznam je napisao/la:

Stjepan Vukčić Kosača, gospodar humski i veliki vojvoda rusaga bosanskoga, knez drinski

Prevrtljivi, izdajnicki hercegovacki Vlah koji je sa svima surovao zbog cega je na kraju sve izgubio.

E, a tadašnji vladari su inače redom časna i poštena gospoda :zubati

Šta je uopće mogao učiniti u tom okruženju, kako je ono prošao Tomašević?

hilbert · **Pridružen/a:** 05 pro 2022, 18:09 **Postovi:** 375

Neznam je napisao/la:

E, a tadašnji vladari su inače redom časna i poštena gospoda :zubati

Šta je uopće mogao učiniti u tom okruženju, kako je ono prošao Tomašević?

Ne mogu se te osobine naravno pripisivati samo njemu, ali zbog takvih kao sto je bio on je skoro citav juznoslavenski prostor pao pod Turke. Svaki knez, vojvoda, herceg i despot je jedva cekao nered u drzavi i zarad licnih interesa saradjivao sa tada najopasnijim neprijateljem, Turcima, koji su pametno i strpljivo podrzavali cas jednog, cas drugog, i na kraju fino usetali. Nije ni Hrvoje Vukcic Hrvatinic bio puno bolji, ali ovaj je poseban slucaj "kontroverznog biznismena" tog doba. Nije mi jasno zbog cega ga hrvatska politika i ispolitizirani "kulturni radnici" toliko forsiraju kao Hrvata, iako za njegovo hrvatstvo nema nikakvih dokaza. Nema ni za srpstvo, ali je opet po mentalitetu ocigledno bio blizi njima. Cak se kitio titulom Svetog Save. Cas je htio biti katolik, cas krstjanin, cas pravoslavac, da bi na kraju dobio islam. Danas ga se tumaci kao tolerantnog vladara dok se zapravo radi o najogavnijem oportunizmu cak za tadasnje okolnosti. Kosace su bili obicni vlaski stocari koji su aristokracijom postali slicno kao i trgovci svinjama Obrenovici. Poticu od Gorazda sto veze nema sa Hrvatskom i hrvatskim etnickim prostorom. Najraniji poznati Kosaca, Vuk, je bio u sluzbi srpskog kralja Stefana Dusana. Potomci su mu presli na stranu bosanskih banova i kraljeva kada je srpski brod poceo tonuti. Naravno, on je covjek svog vremena i besmisleno ga je osudjivati kao takvog s danasnjeg stanovista. Smeta mi samo to trpanje takvih osoba medju Hrvate ili "Hercegbosance", kategorijama koje opet nemaju sto traziti u tom vremenu i na tom prostoru. Isto tako mi smeta kada se iz cinjenice da je neki nizi plemic bio u sluzbi srpskog, hrvatskog ili bosanskog kralja zakljucuje njegovo etnicko porijeklo. Ti plemici su priznavali vrhovnu vlast onog vladara u kojem su vidili najvecu korist za sebe i tu lojalnost su redovno mijenjali. Tako ni sluzenje Kosaca srpskim vladarima nije dokaz njihova srpstva. Samo kazem da su opet bili blizi njima, jer Gorazde i Gornje Podrinje su bili dio srednjovjekovne srpske drzave i dijelom Bosne i Huma ce postati tek nakon raspadanja Srbije. Stjepan Vukcic Kosaca bio sigurno bio i Hrvat da je od toga imao koristi.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29917

hilbert je napisao/la:

Neznam je napisao/la:

E, a tadašnji vladari su inače redom časna i poštena gospoda :zubati

Šta je uopće mogao učiniti u tom okruženju, kako je ono prošao Tomašević?

Ne mogu se te osobine naravno pripisivati samo njemu, ali zbog takvih kao sto je bio on je skoro citav juznoslavenski prostor pao pod Turke. Svaki knez, vojvoda, herceg i despot je jedva cekao nered u drzavi i zarad licnih interesa saradjivao sa tada najopasnijim neprijateljem, Turcima, koji su pametno i strpljivo podrzavali cas jednog, cas drugog, i na kraju fino usetali. Nije ni Hrvoje Vukcic Hrvatinic bio puno bolji, ali ovaj je poseban slucaj "kontroverznog biznismena" tog doba. Nije mi jasno zbog cega ga hrvatska politika i ispolitizirani "kulturni radnici" toliko forsiraju kao Hrvata, iako za njegovo hrvatstvo nema nikakvih dokaza. Nema ni za srpstvo, ali je opet po mentalitetu ocigledno bio blizi njima. Cak se kitio titulom Svetog Save. Cas je htio biti katolik, cas krstjanin, cas pravoslavac, da bi na kraju dobio islam. Danas ga se tumaci kao tolerantnog vladara dok se zapravo radi o najogavnijem oportunizmu cak za tadasnje okolnosti. Kosace su bili obicni vlaski stocari koji su aristokracijom postali slicno kao i trgovci svinjama Obrenovici. Poticu od Gorazda sto veze nema sa Hrvatskom i hrvatskim etnickim prostorom. Najraniji poznati Kosaca, Vuk, je bio u sluzbi srpskog kralja Stefana Dusana. Potomci su mu presli na stranu bosanskih banova i kraljeva kada je srpski brod poceo tonuti. Naravno, on je covjek svog vremena i besmisleno ga je osudjivati kao takvog s danasnjeg stanovista. Smeta mi samo to trpanje takvih osoba medju Hrvate ili "Hercegbosance", kategorijama koje opet nemaju sto traziti u tom vremenu i na tom prostoru. Isto tako mi smeta kada se iz cinjenice da je neki nizi plemic bio u sluzbi srpskog, hrvatskog ili bosanskog kralja zakljucuje njegovo etnicko porijeklo. Ti plemici su priznavali vrhovnu vlast onog vladara u kojem su vidili najvecu korist za sebe i tu lojalnost su redovno mijenjali. Tako ni sluzenje Kosaca srpskim vladarima nije dokaz njihova srpstva. Samo kazem da su opet bili blizi njima, jer Gorazde i Gornje Podrinje su bili dio srednjovjekovne srpske drzave i dijelom Bosne i Huma ce postati tek nakon raspadanja Srbije. Stjepan Vukcic Kosaca bio sigurno bio i Hrvat da je od toga imao koristi.

Da, tu je bilo suradnje s Osmanlijama na sve strane. Nisu samo Kosače. U njih je bilo svašta.
Npr. dovoljno je bilo da otac sinu mazne njegovu lijepu talijansku mladu, on se odmetne i potraži pomoć od Turaka.

Neznam · **Pridružen/a:** 08 kol 2023, 14:57 **Postovi:** 650

hilbert je napisao/la:

Neznam je napisao/la:

E, a tadašnji vladari su inače redom časna i poštena gospoda :zubati

Šta je uopće mogao učiniti u tom okruženju, kako je ono prošao Tomašević?

Ne mogu se te osobine naravno pripisivati samo njemu, ali zbog takvih kao sto je bio on je skoro citav juznoslavenski prostor pao pod Turke. Svaki knez, vojvoda, herceg i despot je jedva cekao nered u drzavi i zarad licnih interesa saradjivao sa tada najopasnijim neprijateljem, Turcima, koji su pametno i strpljivo podrzavali cas jednog, cas drugog, i na kraju fino usetali. Nije ni Hrvoje Vukcic Hrvatinic bio puno bolji, ali ovaj je poseban slucaj "kontroverznog biznismena" tog doba. Nije mi jasno zbog cega ga hrvatska politika i ispolitizirani "kulturni radnici" toliko forsiraju kao Hrvata, iako za njegovo hrvatstvo nema nikakvih dokaza. Nema ni za srpstvo, ali je opet po mentalitetu ocigledno bio blizi njima. Cak se kitio titulom Svetog Save. Cas je htio biti katolik, cas krstjanin, cas pravoslavac, da bi na kraju dobio islam. Danas ga se tumaci kao tolerantnog vladara dok se zapravo radi o najogavnijem oportunizmu cak za tadasnje okolnosti. Kosace su bili obicni vlaski stocari koji su aristokracijom postali slicno kao i trgovci svinjama Obrenovici. Poticu od Gorazda sto veze nema sa Hrvatskom i hrvatskim etnickim prostorom. Najraniji poznati Kosaca, Vuk, je bio u sluzbi srpskog kralja Stefana Dusana. Potomci su mu presli na stranu bosanskih banova i kraljeva kada je srpski brod poceo tonuti. Naravno, on je covjek svog vremena i besmisleno ga je osudjivati kao takvog s danasnjeg stanovista. Smeta mi samo to trpanje takvih osoba medju Hrvate ili "Hercegbosance", kategorijama koje opet nemaju sto traziti u tom vremenu i na tom prostoru. Isto tako mi smeta kada se iz cinjenice da je neki nizi plemic bio u sluzbi srpskog, hrvatskog ili bosanskog kralja zakljucuje njegovo etnicko porijeklo. Ti plemici su priznavali vrhovnu vlast onog vladara u kojem su vidili najvecu korist za sebe i tu lojalnost su redovno mijenjali. Tako ni sluzenje Kosaca srpskim vladarima nije dokaz njihova srpstva. Samo kazem da su opet bili blizi njima, jer Gorazde i Gornje Podrinje su bili dio srednjovjekovne srpske drzave i dijelom Bosne i Huma ce postati tek nakon raspadanja Srbije. Stjepan Vukcic Kosaca bio sigurno bio i Hrvat da je od toga imao koristi.

Pa tebi baš smeta Herceg. :zubati

A šta da ti kažem, vidiš da je tada bilo svega i da je teško preslikat današnju politiku u srednji vijek, a sam si spomenuo i primjer Hrvatinića.
Što se tiče porijekla, aristokracije, bilo je puno vladara koji su imali "uglednije" porijeklo, jaču vojsku, veći teritorij od hercega pa eto nijedan nije u nazivu neke države. to je tako

HercegBosna.org

Koji su bili najmoćniji Herceg-Bosanci u povijesti?

Online