HercegBosna.org

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Poznato je da je nakon dolaska Turaka došlo do migracija i "pomicanja" jezika s istoka prema zapadu. Logično bi bilo zaključiti da se na području današnje BIH koja je bila dijelom Dalmatinske Hrvatske i kasnijeg Hrvatskog kraljevstva koristila čakavica (pretežno ikavska) koja je bila i službeni jezik istih. U mnogim rubnim područjnima uz današnju granicu HR i BIH (dakle zapadnijim) još se zadržala ikavica i neki elementi čakavice (radija(h), bija(h)) što je dosta indikativno..

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Goggs je napisao/la:

Poznato je da je nakon dolaska Turaka došlo do migracija i "pomicanja" jezika s istoka prema zapadu. Logično bi bilo zaključiti da se na području današnje BIH koja je bila dijelom Dalmatinske Hrvatske i kasnijeg Hrvatskog kraljevstva koristila čakavica (pretežno ikavska) koja je bila i službeni jezik istih. U mnogim rubnim područjnima uz današnju granicu HR i BIH (dakle zapadnijim) još se zadržala ikavica i neki elementi čakavice (radija(h), bija(h)) što je dosta indikativno..

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_j ... ercegovini

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadno%C5 ... je%C4%8Dje

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Hroboatos je napisao/la:

Goggs je napisao/la:

Poznato je da je nakon dolaska Turaka došlo do migracija i "pomicanja" jezika s istoka prema zapadu. Logično bi bilo zaključiti da se na području današnje BIH koja je bila dijelom Dalmatinske Hrvatske i kasnijeg Hrvatskog kraljevstva koristila čakavica (pretežno ikavska) koja je bila i službeni jezik istih. U mnogim rubnim područjnima uz današnju granicu HR i BIH (dakle zapadnijim) još se zadržala ikavica i neki elementi čakavice (radija(h), bija(h)) što je dosta indikativno..

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_j ... ercegovini

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadno%C5 ... je%C4%8Dje

Vrlo malo pravih izvora, a i ti koji postoje su uglavnom za razdoblje neposredno prije Turaka i uporno se sugerira da čakavica prevladava samo u zapadnijim krajevima, a štokavica u ostalim. Nema nikakvih konkretnih dokaza za 11. stoljeće i ranije, samo pretpostavke. Mislim da se previše forsira značaj štokavice u 12. stoljeću i da je tada još uvijek velika većina BIH Hrvata koristila čakavicu. Nakon pada hrvatskog kraljevstva (kraj 11.st.) dolazi do prvog prodora štokavice u BIH, a u sljedećim stoljećima sve više jača da bi velikim migracijama nakon dolaska Turaka doživjela potpunu ekspanziju i skroz potisnula čakavicu.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Goggs je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_j ... ercegovini

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadno%C5 ... je%C4%8Dje

Vrlo malo pravih izvora, a i ti koji postoje su uglavnom za razdoblje neposredno prije Turaka i uporno se sugerira da čakavica prevladava samo u zapadnijim krajevima, a štokavica u ostalim. Nema nikakvih konkretnih dokaza za 11. stoljeće i ranije, samo pretpostavke. Mislim da se previše forsira značaj štokavice u 12. stoljeću i da je tada još uvijek velika većina BIH Hrvata koristila čakavicu. Nakon pada hrvatskog kraljevstva (kraj 11.st.) dolazi do prvog prodora štokavice u BIH, a u sljedećim stoljećima sve više jača da bi velikim migracijama nakon dolaska Turaka doživjela potpunu ekspanziju i skroz potisnula čakavicu.

Koji bi uopće bili pravi izvori ? Iz ranijega vremana postoje Grškovićev apostol i
Mihanovićevi gragmenti, te povelja Kulina bana iz 1189. To je sve na ranom štokavskom.

Dapače, u to rano doba teško je odijeliti čakavsko od štokavskoga jer nije bilo puno razlika, a čak u zrelo doba došlo se do toga da razlika ima tek 5. Nu, budući da nije bilo većih migracija, i odkad su bilježena staništa na raznim područjima- nema baš nikakvoga razloga da se predpostavi da je čakavski postojao u, recimo, srednjoj ili sjevernoj Bosni.
Nikakvog "prodora" štokavskoga nije bilo, zato što nije bilo iole važnijih pomaka stanovništva prije 15. i 16. stoljeća.

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Hroboatos je napisao/la:

Goggs je napisao/la:

Vrlo malo pravih izvora, a i ti koji postoje su uglavnom za razdoblje neposredno prije Turaka i uporno se sugerira da čakavica prevladava samo u zapadnijim krajevima, a štokavica u ostalim. Nema nikakvih konkretnih dokaza za 11. stoljeće i ranije, samo pretpostavke. Mislim da se previše forsira značaj štokavice u 12. stoljeću i da je tada još uvijek velika većina BIH Hrvata koristila čakavicu. Nakon pada hrvatskog kraljevstva (kraj 11.st.) dolazi do prvog prodora štokavice u BIH, a u sljedećim stoljećima sve više jača da bi velikim migracijama nakon dolaska Turaka doživjela potpunu ekspanziju i skroz potisnula čakavicu.

Koji bi uopće bili pravi izvori ? Iz ranijega vremana postoje Grškovićev apostol i
Mihanovićevi gragmenti, te povelja Kulina bana iz 1189. To je sve na ranom štokavskom.

Dapače, u to rano doba teško je odijeliti čakavsko od štokavskoga jer nije bilo puno razlika, a čak u zrelo doba došlo se do toga da razlika ima tek 5. Nu, budući da nije bilo većih migracija, i odkad su bilježena staništa na raznim područjima- nema baš nikakvoga razloga da se predpostavi da je čakavski postojao u, recimo, srednjoj ili sjevernoj Bosni.
Nikakvog "prodora" štokavskoga nije bilo, zato što nije bilo iole važnijih pomaka stanovništva prije 15. i 16. stoljeća.

Nema pravih izora, ali zato se uvijek može logički doć do nekog zaključka. To da nema razlika je izvrnuta teza, radi se o tome da se u čakavici u 12. stoljeću pojavljuju elementi štokavice pa neki lingvisti (namjerno ili nenamjerno) miješaju ta dva jezika. Nije bilo migracija, ali nakon kraja hrvatske samostalnosti čakavica kao službeni jezik naglo slabi i povlači se prema zapadu. Za vrijeme Dalmatinske Hrvatske (i kasnijeg Hrvatskog kraljevstva) čakavica je bila službeni jezik dakle na cijelom teritoriju BIH koji se nalazio u sastavu iste. U to vrijeme ne postoje pojmovi Bosna (pa tako ni srednja bosna) ni Hercegovina.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Goggs je napisao/la:

Nema pravih izora, ali zato se uvijek može logički doć do nekog zaključka. To da nema razlika je izvrnuta teza, radi se o tome da se u čakavici u 12. stoljeću pojavljuju elementi štokavice pa neki lingvisti (namjerno ili nenamjerno) miješaju ta dva jezika. Nije bilo migracija, ali nakon kraja hrvatske samostalnosti čakavica kao službeni jezik naglo slabi i povlači se prema zapadu. Za vrijeme Dalmatinske Hrvatske (i kasnijeg Hrvatskog kraljevstva) čakavica je bila službeni jezik dakle na cijelom teritoriju BIH koji se nalazio u sastavu iste. U to vrijeme ne postoje pojmovi Bosna (pa tako ni srednja bosna) ni Hercegovina.

Ovo su neke fantazije tipa "povijesno jezikoslovlje according to Muyo & Haso". Navedene tvrdnje spadaju u repertoar popularne srpske i bošnjačko-muslimanske mitologije, samo s hrvatskim predznakom.

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Hroboatos je napisao/la:

Goggs je napisao/la:

Nema pravih izora, ali zato se uvijek može logički doć do nekog zaključka. To da nema razlika je izvrnuta teza, radi se o tome da se u čakavici u 12. stoljeću pojavljuju elementi štokavice pa neki lingvisti (namjerno ili nenamjerno) miješaju ta dva jezika. Nije bilo migracija, ali nakon kraja hrvatske samostalnosti čakavica kao službeni jezik naglo slabi i povlači se prema zapadu. Za vrijeme Dalmatinske Hrvatske (i kasnijeg Hrvatskog kraljevstva) čakavica je bila službeni jezik dakle na cijelom teritoriju BIH koji se nalazio u sastavu iste. U to vrijeme ne postoje pojmovi Bosna (pa tako ni srednja bosna) ni Hercegovina.

Ovo su neke fantazije tipa "povijesno jezikoslovlje according to Muyo & Haso". Navedene tvrdnje spadaju u repertoar popularne srpske i bošnjačko-muslimanske mitologije, samo s hrvatskim predznakom.

Molim? Pojasni. I navedi što točno od napisanog ide na ruku bošnjama i srbima.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Goggs je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Ovo su neke fantazije tipa "povijesno jezikoslovlje according to Muyo & Haso". Navedene tvrdnje spadaju u repertoar popularne srpske i bošnjačko-muslimanske mitologije, samo s hrvatskim predznakom.

Molim? Pojasni. I navedi što točno od napisanog ide na ruku bošnjama i srbima.

Kum Bečo · **Pridružen/a:** 09 vel 2010, 20:22 **Postovi:** 5970

Jezik se bio i ostao ikavski prije i za vrijeme Osmanlija

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Hroboatos je napisao/la:

Goggs je napisao/la:

Molim? Pojasni. I navedi što točno od napisanog ide na ruku bošnjama i srbima.

Nestalo argumenata?

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Kum Bečo je napisao/la:

Jezik se bio i ostao ikavski prije i za vrijeme Osmanlija

Na kojem području u vrijeme dolaska osmanlija?

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Goggs je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Nestalo argumenata?

Ne, nego valjalo bi ti napraviti trepanaciju, pa da vidimo odkud samo takve logičke pogrješke ... Može i islika mozga, no bolje ovako žešće, starinski...

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Hroboatos je napisao/la:

Goggs je napisao/la:

Nestalo argumenata?

Ne, nego valjalo bi ti napraviti trepanaciju, pa da vidimo odkud samo takve logičke pogrješke ... Može i islika mozga, no bolje ovako žešće, starinski...

Čemu vrijeđanje? To je znak slabosti.

daramo

Standardni govor prije dolaska Osmanlija u BiH je ikavska šćakavica, to je govor bosanskih banova i kraljeva te humskih knezova no prodorom Osmanlija šćakavica se potiskuje i gubi svoje osobine te se pod utjecajem istočne štokavštine izjednačuje sa njom i gubi osobine zasebnog dijalekta i postaje poluikavska štakavica.

Šćakavicom govori najmoćnija hrvatska srednjovjekovna velikaška obitelj Šubići, bosančica i arvatsko pismo je pismo šćakavice.
Miješanjem rano-hrvatskih čakavaca sa ostalim Slavenima nastaju srednjovjekovni i današnji ikavski šćakavci.
Drugim naknadnim miješanjem ovih s balkanskim Vlasima nakon turskih provala tek u novom vijeku stvara se najnovija hibridna poluikavska štakavica.

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

daramo je napisao/la:

Standardni govor prije dolaska Osmanlija u BiH je ikavska šćakavica, to je govor bosanskih banova i kraljeva te humskih knezova no prodorom Osmanlija šćakavica se potiskuje i gubi svoje osobine te se pod utjecajem istočne štokavštine izjednačuje sa njom i gubi osobine zasebnog dijalekta i postaje poluikavska štakavica.

Šćakavicom govori najmoćnija hrvatska srednjovjekovna velikaška obitelj Šubići, bosančica i arvatsko pismo je pismo šćakavice.
Miješanjem rano-hrvatskih čakavaca sa ostalim Slavenima nastaju srednjovjekovni i današnji ikavski šćakavci.
Drugim naknadnim miješanjem ovih s balkanskim Vlasima nakon turskih provala tek u novom vijeku stvara se najnovija hibridna poluikavska štakavica.

Donekle si na tragu onog što sam ja napisao. Jedino ne mislim da je šćakavica nastala etničkim miješanjem čakavica s ostalim Slavenima već institucionalnim slabljenjem čakavice koja nakon Trpimirovića više nije službeni jezik. Tada dolazi do prve ekspanzije štokavice pa miješanjem čakavice i štokavice nastaje šćakavica. Uglavnom, davni preci današnjih Hrvata štokavaca u BIH (kao i većini RH) su pričali čistom čakavicom vjerojatno do 12. st.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 27591

Goggs je napisao/la:

daramo je napisao/la:

Standardni govor prije dolaska Osmanlija u BiH je ikavska šćakavica, to je govor bosanskih banova i kraljeva te humskih knezova no prodorom Osmanlija šćakavica se potiskuje i gubi svoje osobine te se pod utjecajem istočne štokavštine izjednačuje sa njom i gubi osobine zasebnog dijalekta i postaje poluikavska štakavica.

Šćakavicom govori najmoćnija hrvatska srednjovjekovna velikaška obitelj Šubići, bosančica i arvatsko pismo je pismo šćakavice.
Miješanjem rano-hrvatskih čakavaca sa ostalim Slavenima nastaju srednjovjekovni i današnji ikavski šćakavci.
Drugim naknadnim miješanjem ovih s balkanskim Vlasima nakon turskih provala tek u novom vijeku stvara se najnovija hibridna poluikavska štakavica.

Donekle si na tragu onog što sam ja napisao. Jedino ne mislim da je šćakavica nastala etničkim miješanjem čakavica s ostalim Slavenima već institucionalnim slabljenjem čakavice koja nakon Trpimirovića više nije službeni jezik. Tada dolazi do prve ekspanzije štokavice pa miješanjem čakavice i štokavice nastaje šćakavica. Uglavnom, davni preci današnjih Hrvata štokavaca u BIH (kao i većini RH) su pričali čistom čakavicom vjerojatno do 12. st.

Službeni jezik u srednjem vijeku?
Po kom riječniku =))

Inače, svi dijalekti se razvijaju tek u 13-14.st-u, čakavski, štokavski, cakavski, šćakavski, štakavski oblici upitne zamjenice, dolaze iz praslavenskog oblika č'to, a kajkavski vjerojatno, slično kao i bugarski iz kakvo.

daramo

Do 15. st. nije bilo masovnijih seoba stanovništva tako da ta teza slabo drži a i nema dokaza o čakavštini u unutrašnjoj Hrvatskoj.

Novija poredbena paleolingvistika sve jasnije potvrdjuju da je na sadanjem ozemlju Hrvatske kroz srednji vijek do provale Turaka, baš čakavica bila najrašireniji dialekt većine srednjovjekih Hrvata na cjelovitom prostranstvu od rijeke Kupe i Bihaća pa do Boke Kotorske. Uz južno dubrovačko primorje, čakavci su do Turaka obuhvaćali još i zapadne dijelove Bosne oko Une gdje su svi srednjovjeki tekstovi čakavski, a tu je i sada čakavsko samo ime grada Bihaća (srednjovjeko: Bišće), kao i sada štokavizirano ime susjedne planine "Grmeč" iz starog Garmić zapisanog na ranijim austrijskim kartama (čakavski gârma / perzijski ghar = pećina) itd.

Meni je osobno zanimljiva teza o nastanku kajkavskog i čakavskog dijalekta:

Većina Hrvata (čak 2/3) izvorno na selima i kod kuće sve dosad još govore raznim inačicama ikavskih dialekata: u kopnenom zaledju većinom ikavsko-štokavski, duž primorja i otoka uglavnom ikavsko-čakavski, a na zapadu još dijelom ikavsko-kajkavski itd. Srednjovjeki razvitak ranohrvatskih dialekata u okviru ikavske skupine, počima od najstarije bodulske cakavice na jadranskim otocima (a slično CA postoji takodjer u staroindijskim Vedama, ranoiranskoj Avesti, pa u lycijskom i toharskom prajeziku), a potom se dalje razvija u primorsko ča, pa kopneno šća u zaledju i konačno novije šta po idućem povijestnom slijedu:
CA (otoci-Vede-Avesta) > ČA (primorje-Dalmacija) > staro ŠĆA > novo ŠTA (Bosna-Zagora)

Svi ovi ikavski dialekti uglavnom potječu od indoarijske Crvene Hrvatske iz Azova i južne Ukrajine, gdje je ukrajinski jezik do danas takodjer ostao ikavski.
Pri selidbi iz Ukrajine nastaju prvi ranohrvatski pradialekti, a time i jasne razlike u slavizaciji samih Hrvata koji se pri selidbi na zapad razdvajaju na dvije glavne dialektalne skupine.

Sjeverni kontinentalni prakajkavci ili Bijeli Hrvati koji su jače slavizirani, odlaze duž Karpata na sjeverozapad gdje kao uži vladajući sloj stvaraju Veliku ili Bijelu Hrvatsku sa slavenskom većinom i središtem u današnjoj Slovačkoj.
Zbog propadanja te poluslavenske države i napada okolnih Slavena, od kraja 8. st. sele se ovi prakajkavci preko Panonije na jug u sjevernu ili Panonsku Hrvatsku.

Naprotiv slabije slavizirani, južni primorski praikavci ili Crveni Hrvati, preselili su već ranije.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 27591

Ti znaš koliko je ovo smiješno ? =))

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Ceha je napisao/la:

Goggs je napisao/la:

Donekle si na tragu onog što sam ja napisao. Jedino ne mislim da je šćakavica nastala etničkim miješanjem čakavica s ostalim Slavenima već institucionalnim slabljenjem čakavice koja nakon Trpimirovića više nije službeni jezik. Tada dolazi do prve ekspanzije štokavice pa miješanjem čakavice i štokavice nastaje šćakavica. Uglavnom, davni preci današnjih Hrvata štokavaca u BIH (kao i većini RH) su pričali čistom čakavicom vjerojatno do 12. st.

Službeni jezik u srednjem vijeku?
Po kom riječniku =))

Inače, svi dijalekti se razvijaju tek u 13-14.st-u, čakavski, štokavski, cakavski, šćakavski, štakavski oblici upitne zamjenice, dolaze iz praslavenskog oblika č'to, a kajkavski vjerojatno, slično kao i bugarski iz kakvo.

Pa sigurno su imali neki oblik riječnika, ne vjerujem da su sve nosili u memoriji.

Odakle vadiš te gluposti o 13.-14.st.? Pa Baščanska ploča je nastala u 11.st. i napisana je na čakavici.
A da se vratiš u 6. osnovne :zubati

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 27591

Goggs je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Službeni jezik u srednjem vijeku?
Po kom riječniku =))

Inače, svi dijalekti se razvijaju tek u 13-14.st-u, čakavski, štokavski, cakavski, šćakavski, štakavski oblici upitne zamjenice, dolaze iz praslavenskog oblika č'to, a kajkavski vjerojatno, slično kao i bugarski iz kakvo.

Pa sigurno su imali neki oblik riječnika, ne vjerujem da su sve nosili u memoriji.
Odakle vadiš te gluposti o 13.-14.st.? Pa Baščanska ploča je nastala u 11.st. i napisana je na čakavici.
A da se vratiš u 6. osnovne :zubati

Čakavica ? =))

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ba%C5%A1% ... plo%C4%8Da
Ajd reci mi kaj je tu čakavski ?

Riječ je o starohrvatskom.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik
Pogledaj povijesni razvoj.
Ipak jezik iz nečega nastaje, nije da ga se stvara za 5 min ;)

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Ceha je napisao/la:

Goggs je napisao/la:

Pa sigurno su imali neki oblik riječnika, ne vjerujem da su sve nosili u memoriji.
Odakle vadiš te gluposti o 13.-14.st.? Pa Baščanska ploča je nastala u 11.st. i napisana je na čakavici.
A da se vratiš u 6. osnovne :zubati

Čakavica ? =))

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ba%C5%A1% ... plo%C4%8Da
Ajd reci mi kaj je tu čakavski ?

Riječ je o starohrvatskom.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik
Pogledaj povijesni razvoj.
Ipak jezik iz nečega nastaje, nije da ga se stvara za 5 min ;)

Jbt, pa ja ne vjerujem..
Daš mi dva linka i na oba ti piše da se koristi čakavica :zubati

Koji kralj!!

Btw, ako tu ne znaš prepoznati čakavski ja ti nisam kriv, prouči ga malo pa ćeš znat..

daramo

Ceha je napisao/la:

Ti znaš koliko je ovo smiješno ? =))

Dobro ali zanimljiva je teza, svaki dijalekt mora imati iskon, kako bi inače nastali, ne kažem da je i ja smatram ispravnom ali više drži vodu nego ovo nastajanje dijalekata u 13-14. st.

Zašto nakon doseljavanja Hrvata postoji Bijela i Crvena Hrvatska, jedan od razloga može biti i različit dijalekt.
Također Bijeli i Crveni Hrvati se spominju i prije doseljavanja, pogotovo Bil'l Horvaty i njihova država u Karpatima.

Zašto nebi bilo moguće da je čakavica ima iskon od sarmatskih irano pra-Hrvata a da kajkavica nastaje njihovim kulturnim i jezičnim miješanjem sa ostalim slavenskim plemenima.

I Rusi su odbijali svaku pomisao u utjecaju Vikinga na formiranje njihove prve države a sada to smatraju gotovo sigurnim.

Kajkavski je sličan češkom, slovačkom i slovenskom i po tome se jasno vidi selidba tih Slavena u pravcu od Karpata pa sve do Zagorja.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 27591

Goggs je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Čakavica ? =))

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ba%C5%A1% ... plo%C4%8Da
Ajd reci mi kaj je tu čakavski ?

Riječ je o starohrvatskom.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik
Pogledaj povijesni razvoj.
Ipak jezik iz nečega nastaje, nije da ga se stvara za 5 min ;)

Jbt, pa ja ne vjerujem..
Daš mi dva linka i na oba ti piše da se koristi čakavica :zubati

Koji kralj!!

Btw, ako tu ne znaš prepoznati čakavski ja ti nisam kriv, prouči ga malo pa ćeš znat..

Gdje ti tu nalaziš čakavicu ?

10. – 12. stoljeće

Odjeljivanjem od ostalih slavenskih jezika, hrvatski počinje sa samostalnim razvojem. U odnosu na praslavensko stanje, dolazi do sljedećih promjena:

gubljenje razlike između dva poluglasa
nekadašnje y prelazi u i
glasovi ę i ǫ (tj. nazalni e i o) prestaju biti nazalni, a promjena ovisi o narječju

13. i 14. stoljeće

U ovom razdoblju dolazi do različitog razvoja narječja, pa i do velikih razlika unutar samih narječja. Glavni uzrok je nestanak glasa ě (jat) koji je prešao u a, e, i, je ili ije, pri čemu ponegdje odlučuju kompleksna pravila.

Također, nestaje poluglas, i prelazi u a ili e, a iznimno u o.

Slogotvorno l prelazi u u, o ili glas između.

Oko 1400. godine završno -l prelazi u o ili a u većini govora štokavskog narječja.

Svim ovim promjenama se štokavsko narječje odjeljuje od ostala dva narječja.

15. – 18. stoljeće

U ovom razdoblju dolazi do divergencije među narječjima, kao i do velikih seoba stanovništva, izazvanih turskim osvajanjima i ratovima koji su trajali stotinama godina. U mnoge štokavske govore ulazi vrlo velik broj turskih riječi (čarapa, top, boja, šećer, budala, jastuk, bunar…) U kajkavsko narječje ulaze mnoge njemačke riječi, a u primorske govore mletačke. Takve razlike u rječniku postoje i danas.

U mnogim govorima nestaje razlika između č i ć.

Itd.

Ili u ovom tekstu;
A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-
TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

transkripcija;
A(Z V IME O)TCA I S(I)NA (I S(VE)TAGO DUHA AZ
OPAT DRŽIHA PISAH SE O LEDINĚ JUŽE
DA ZVNIM(I)R KRAL HRVATSKI (V)
DNI SVOJĘ V SVETUJU LUCIJU I S(VEDO)MI
ŽUPAN DESIMRA KR[BA]VĚ MRATIN V L(I)CĚ PR(I)BNEBŽA (S)POSL VIN(ODO)LĚ (ĚKO)V'V
OTOCĚ DA IŽE TO POREČE KLNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I
G(4) EVA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)N DA IŽE SDĚ ŽIVET
MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT D(O)BROVIT ZDAH
CRĚKV SIJU I SVOEJU BRATIJU S DEVETIJU V DNI KNEZA KOSMTA
OBLADAJUĆAGO VSU KRAINU I BĚŠE V T DNI
MIKULA V OTOČCI (S S)VETUJU LUCIJU V EDINO

Ě je jat, tad još nije bio nestao

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 27591

daramo je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Ti znaš koliko je ovo smiješno ? =))

Dobro ali zanimljiva je teza, svaki dijalekt mora imati iskon, kako bi inače nastali, ne kažem da je i ja smatram ispravnom ali više drži vodu nego ovo nastajanje dijalekata u 13-14. st.
Zašto nakon doseljavanja Hrvata postoji Bijela i Crvena Hrvatska, jedan od razloga može biti i različit dijalekt.
Također Bijeli i Crveni Hrvati se spominju i prije doseljavanja, pogotovo Bil'l Horvaty i njihova država u Karpatima.
Zašto nebi bilo moguće da je čakavica ima iskon od sarmatskih irano pra-Hrvata a da kajkavica nastaje njihovim kulturnim i jezičnim miješanjem sa ostalim slavenskim plemenima.
I Rusi su odbijali svaku pomisao u utjecaju Vikinga na formiranje njihove prve države a sada to smatraju gotovo sigurnim.
Kajkavski je sličan češkom, slovačkom i slovenskom i po tome se jasno vidi selidba tih Slavena u pravcu od Karpata pa sve do Zagorja.

Nastali su u tom razdoblju. Tad i imaš cijepanje hrvatske na manje cjeline, pa ima smisla.
Nisu bijela i crvena jedine, tu je cijeli niz sklavinija.
Kajkavski je najsličniji srednje slovačkom, s obzirom da smo nekad vjerojatno i graničili (Braslavova država ide do Budimpešte

) to nije čudno.

Goggs · **Pridružen/a:** 28 srp 2014, 12:49 **Postovi:** 48

Ceha je napisao/la:

Goggs je napisao/la:

Jbt, pa ja ne vjerujem..
Daš mi dva linka i na oba ti piše da se koristi čakavica :zubati

Koji kralj!!

Btw, ako tu ne znaš prepoznati čakavski ja ti nisam kriv, prouči ga malo pa ćeš znat..

Gdje ti tu nalaziš čakavicu ?

10. – 12. stoljeće

Odjeljivanjem od ostalih slavenskih jezika, hrvatski počinje sa samostalnim razvojem. U odnosu na praslavensko stanje, dolazi do sljedećih promjena:

gubljenje razlike između dva poluglasa
nekadašnje y prelazi u i
glasovi ę i ǫ (tj. nazalni e i o) prestaju biti nazalni, a promjena ovisi o narječju

13. i 14. stoljeće

U ovom razdoblju dolazi do različitog razvoja narječja, pa i do velikih razlika unutar samih narječja. Glavni uzrok je nestanak glasa ě (jat) koji je prešao u a, e, i, je ili ije, pri čemu ponegdje odlučuju kompleksna pravila.

Također, nestaje poluglas, i prelazi u a ili e, a iznimno u o.

Slogotvorno l prelazi u u, o ili glas između.

Oko 1400. godine završno -l prelazi u o ili a u većini govora štokavskog narječja.

Svim ovim promjenama se štokavsko narječje odjeljuje od ostala dva narječja.

15. – 18. stoljeće

U ovom razdoblju dolazi do divergencije među narječjima, kao i do velikih seoba stanovništva, izazvanih turskim osvajanjima i ratovima koji su trajali stotinama godina. U mnoge štokavske govore ulazi vrlo velik broj turskih riječi (čarapa, top, boja, šećer, budala, jastuk, bunar…) U kajkavsko narječje ulaze mnoge njemačke riječi, a u primorske govore mletačke. Takve razlike u rječniku postoje i danas.

U mnogim govorima nestaje razlika između č i ć.

Itd.

Ili u ovom tekstu;
A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-
TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

transkripcija;
A(Z V IME O)TCA I S(I)NA (I S(VE)TAGO DUHA AZ
OPAT DRŽIHA PISAH SE O LEDINĚ JUŽE
DA ZVNIM(I)R KRAL HRVATSKI (V)
DNI SVOJĘ V SVETUJU LUCIJU I S(VEDO)MI
ŽUPAN DESIMRA KR[BA]VĚ MRATIN V L(I)CĚ PR(I)BNEBŽA (S)POSL VIN(ODO)LĚ (ĚKO)V'V
OTOCĚ DA IŽE TO POREČE KLNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I
G(4) EVA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)N DA IŽE SDĚ ŽIVET
MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT D(O)BROVIT ZDAH
CRĚKV SIJU I SVOEJU BRATIJU S DEVETIJU V DNI KNEZA KOSMTA
OBLADAJUĆAGO VSU KRAINU I BĚŠE V T DNI
MIKULA V OTOČCI (S S)VETUJU LUCIJU V EDINO

Ě je jat, tad još nije bio nestao

Čovječe pa tebi stvarno nije dosta sramoćenja. Pročitaj ponovo na ona SVOJA dva linka gdje ti lijepo piše da se koristi čakavica!
Ja ti sigurno neću tumačit.. Prouči malo čakavicu i siguran sam da ćeš je prepoznat u tekstu..

HercegBosna.org

Jezik u BIH prije Turaka

Online