HercegBosna.org

lider30

iliti Stjepan Tvrtko I iz dinastije Kotromanića.

Ban od 1353. do 1377. godine, a zatim okrunjen za prvog bosanskog kralja do 1391. godine.

Citat:

Bio je sin bosanskog bana Vladislava Kotromanića, dinastija Kotromanići, i Jelene Šubić, kćerke Jurja II. Šubića iz hrvatske vladarske obitelji Šubića, te unuk Stjepana I. Kotromanića i Jelisavete, kćerke srijemskog kralja Stefana Dragutina i Katarine, unuke Bele IV. (Stjepan I. je imao prvu ženu prije Jelisavete). Njegova sestra je bila Katarina, grofica Celja, majka Hermana II. Celjskog i baka Barbare, carice Svetog Rimskog Carstva. [1] Njegova majka, Jelena Šubić, bila je po očevoj strani unuka hrvatskog bana i vladara cijele Bosne Pavla I. Šubića Bribirskoga i njegove žene Urse, dok je majka njegovog oca, Jelisaveta Nemanjić, bila je kćerka srpskog kralja, čija je majka bila potomak dinastije Anjou porijeklom iz Napulja, i ugarske princeze Katarine, kćeri hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V, čija je majka bila kćerka poglavara turskog plemena Kumana.

Vladavina:

Citat:

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka najvećim vladarem u povijesti srednjovjekovne Bosne. Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo, te se kuje prvi zlatni novac na južnoslavenskim prostorima. Na tom novcu se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva. Slijedeći zlatnici u Bosni pojavit će se tek sa Stjepanom Tomašem.

lider30

Kotromanići su bili bočna loza Šubića (kasnije Zrinskih) i Šubići su ih u Bosnu postavili kao banove poslušnike.
Pavao I Šubić je poslao svog sina Mladena II. da vlada Bosnom kao ban. Nakon Pavlove smrti, Mladen se vratio u Hrvatsku i zavladao kao ban Hrvatske i Dalmacije, a na mjesto vladara Bosne postavio Stjepana II Kotromanića - svog rođaka.

Šubići su u prvoj dinastičkoj borbi bili protiv Mađara odnosno Andrije III. Arpadovića i stali na stranu Karla Martela Anžuvinca, tj. na stanu njegovog sina Karla Roberta (poslije krunidbe Karla I. Anžuvinca) i maknuli Arpadoviće s vlasti. Kasnije je taj isti Karlo razbio Šubiće u bitci kod Blizne 1322. i tako vratio Bosnu pod svoje okrilje, a ne Šubićevo. Kasnije su se Kotromanići osamostalili, ojačali i uz pomoć Ladislava Napuljskog, a za vrijeme Tvrtka je Bosna postala kraljevina i dalje jačala.

Vladimir RUS · **Pridružen/a:** 30 svi 2009, 23:01 **Postovi:** 19669

Koliko sam ja uspio da shvatim Tvrtko je Srbin, a i Hrvat, a malo vuče i na Slovence kao i na Ugare, a i Bošnjaci ga smatraju svojim. :zubati

Jagnjeca brigada · **Pridružen/a:** 11 vel 2012, 13:30 **Postovi:** 12878

Blast from the past:

Citat:

Tvrtkovа koncepcijа bilа je, ukoliko se to sа svimа rezervаmа zа Srednji vek
uopšte može reći, nаcionаlnijа i u mnogom stvаrnijа. Njegovа Bosnа imаlа je
centrаlni položаj u srpskohrvаtskom nаrodu i bilа je gotovo kаo određenа dа
obuhvаti nа obа krilа obа nаšа plemenа. Sve područje Tvrtkove аktivnosti imаlo je sаmo nаš nаcionаlni elemenаt.

dudu

da je Tvrtko živ, 22.3. bio bi na štangi sjeverne tribine i poveo navijanje "ko ne skače pravoslavac".

Jagnjeca brigada · **Pridružen/a:** 11 vel 2012, 13:30 **Postovi:** 12878

Zajedno sa drugim srpskim katolicima? :zubati

volvoks

Rasprava je li Tvrtko bio Hrvat ili Srbin mi je općenito jedna od glupljih, rodbinski je bio vezan i sa hrvatskim i srpskim plemstvom, pa i šire, recimo imao je i krv Pjastovića, a članica dinastije Elizabeta se udala za Francuza iz dinastije Anjou...

Glazbenik

Članak Stjepana Antoljaka koji se bavi udjelom Hrvata u bitki na Kosovu 1389.
http://www.historiografija.hr/hz/1989/HZ_42_5_ANTOLJAK.pdf

Stavljam ga na ovu temu, jer se dotiče Tvrtkovih pisama Trogiru i Firenci u kojima ih obavještava o pobjedi nad Turcima i sultanom Muratom.

O pismima na str. 39-40 i dalje.

daramo

Pa tada je većina europskog plemstva bila vezana međusobno, to ništa ne znači.

Bosansko kraljevstvo i kralj Tvrtko je i dan danas ostao dio hrvatske narodne tradicije.
Iako je sam Tvrko imao dobre odnose s Srbima, toliko je poštovan kod Srba da danas ni jedna ulica u RS ne nosi njegovo ime a Bošnjaci toliko vole to svoje Bosansko kraljevstvo i kralja Tvrtka da ulicama daju nazive po sultanima koji su srušili to isto kraljevstvo.

Bosansko kraljevstvo je dio hrvatskog nacionalnog identiteta kao i Dubrovačka republika.

Ovo sa ljiljanima kao simbolom stvarno postaje smiješno to nije simbol Bosanskog kraljevstva nego obiteljski grb Kotromanića.

Ljiljan je inače jedan od najčesćih heraldičkih simbola u zapadnoj Europi.
Simbol je ljepote i vladarskog dostojanstva. Također, smatrao se jedno vrijeme i svetom biljkom koja pripada nebeskim vladarima i bogovima.
Spomenut je i u Svetome pismu nekoliko puta, kao simbol najraskošnije ljepote, bezgrješnosti i odabranosti.
U kršćanskoj ikonografiji ljiljan je najomiljeniji kao Marijin cvijet, te simbolizira njenu nevinost i djevičanstvo, a pojavljuje se i u marijanskim himnama. U pravilu nikad ne nedostaje u motivu Navještenja, gdje je znak Marijine izabranosti i ukazuje na bezgrešno začeće.
U europskoj umjetnosti ima važnu ulogu i izvan kršćanskih okvira. Ljiljan je i jedna od najčešćih biljaka na grbovima koji se mogu pronaći u heraldici Zapadne Europe, iako, smatra se da je u tom kontekstu vrlo često bio pogrešno zamijenjen s perunikom.

Naprimjer na novcu Philipa II Augustusa 1080. kralja Franačke prvi slikovni prikaz (Fleur-de-lis).
Obično se veže za francuske monarhe, ali je javlja i na grbu kralja Španoljske, velikog vojvode Luksemburga, na grbovima mnogih francuskih gradova, grbu Firence, po njegovu utjecaju nastaje naziv za ugarsku forintu, na grbovima gradova u mnogim zemljama: Finskoj, Švicarskoj, Poljskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Litvi itd.

Kao kraljevski grb javlja se pored Francuske u Bosni i Engleskoj.

Po ovome se vidi da je to katolički simbol i da Bosansko kraljevstvo pripada zapadno-europskom civilizacijskom krugu.