Objavljujemo što su sve Plenković, austrijski kancelar i bavarski premijer dogovorili u Omišlju


U povezivanju Austrije i Bavarske plinovodom važan je pravac kroz Sloveniju te su bitni razgovori i s tom zemljom, naveo je premijer

Premijer Andrej Plenković predstavio je u četvrtak austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru i predsjedniku vlade njemačke savezne države Bavarske Markusu Söderu mogućnosti LNG terminala u Omišlju na Krku, s namjerom povezivanja tih zemalja plinovodom za koji bi se tražilo sufinanciranje od Europske komisije.

Plenković je nakon razgledavanja terminala istaknuo da su zajedno objavili izjavu koja formalizira početak suradnje zemalja u energetsko-političkom kontekstu. Oformit će se tako zajedničko tijelo, u kojem će biti predstavnici spomenutih vlada i stručnjaci, koji će utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku, rekao je.

Plenković je istaknuo i da je ta suradnja važna u izmijenjenim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu, u kojima cijela Europa traži alternativne opskrbne pravce, ali i u okviru daljnje zelene energetske tranzicije.

"U Hrvatskoj moramo doprinijeti ne samo vlastitoj energetskoj sigurnosti, nego i susjednih zemalja, pa i Austrije i Njemačke", naglasio je.

Naglasio je da je hrvatska Vlada ljetos odlučila povećati kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara plina. To je dvostruko više od hrvatskih potreba, i kućanstava i gospodarstva i industrije, rekao je. Namjera je da hrvatski, austrijski i bavarski čelnici zajednički nastupaju prema Europskoj komisiji i traže sufinanciranje tih projekata, rekao je Plenković.

U povezivanju Austrije i Bavarske plinovodom važan je pravac kroz Sloveniju te su bitni razgovori i s tom zemljom, naveo je.

Austrijski kancelar Nehammer kazao je da se daljnji koraci u tom projektu prepuštaju stručnjacima. "Obratit ćemo se zajedno Europskoj komisiji što prije i tražiti potporu. U Austriji postoji politička volja da se pridružimo tom projektu. Razradit ćemo projekt i premostiti uska grla u opskrbi", rekao je.

Istaknuo je da Austrija znatno smanjila uvoz plina iz Rusije od početka rata u Ukrajini te diverzificirala izvore energije. Važno je razmišljati i o postupnom napuštanju fosilnih goriva, o i vodiku kao energentu budućnosti, naveo je.

Markus Sőder je ocijenio da je ovo važan korak sa zajedničkim ciljem osiguranja energetske neovisnosti, očuvanja razine energenata i borbe s klimatskim promjenama. "Tražimo nove obnovljive izvore energije, od vodika, preko vjetroelektrana do solarnih elektrana, u čemu važna može biti južna Europa", rekao je.

U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz postojeći, navedeno je tijekom predstavljanja projekta. Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu. Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se za budući transport vodika.

Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravac prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.

U izjavi stoji da, s ciljem potpunog iskorištavanja kapaciteta opskrbe plinom, a kasnije vodikom, strane namjeravaju:

1. Podržavati daljnje povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i njegovu transformaciju u energetsko čvorište za plin i obnovljivi vodik u jugoistočnoj Europi.

2. Usko surađivati kako bi se plinski transportni sustav prilagodio ovom izazovu. Strane će pozvati susjedne zemlje, kao i Europsku komisiju da sudjeluju u ovom projektu.

3. Pri ostvarivanju ovog cilja strane će uspostaviti zajedničku "Upravljačku skupinu za energetiku“ na razini stručnjaka, čija je zadaća da zajedno s operatorima transportnog sustava i opskrbljivačima energijom u okruženju rasprave sljedeća pitanja:

• Utvrđivanje potrebe za boljim povezivanjem Hrvatske s Transaustrijskim i Zapadnoaustrijskim plinovodom, kao i eventualno s Penta Zapad plinovodom, posebno preko - trase Zlobin – Arnoldstein, kao i - trase Lučko – Murfeld.

• Procjena troškova te tehničke i vremenske mogućnosti ostvarivanja projekata,

• Priprema korištenja ovih pravaca za transport obnovljivog vodika.

• Utvrđivanje potrebe za boljim povezivanjem Hrvatske s Transaustrijskim i Zapadnoaustrijskim plinovodom, kao i eventualno s Penta Zapad plinovodom, posebno preko - trase Zlobin – Arnoldstein, kao i - trase Lučko – Murfeld.

• Procjena troškova te tehničke i vremenske mogućnosti ostvarivanja projekata,

• Priprema korištenja ovih pravaca za transport obnovljivog vodika.

4. Strane također namjeravaju zajednički raditi na stvaranju odgovarajućih političkih uvjeta za širenje mrežne infrastrukture u regiji i zauzeti se kod Europske komisije za financijsku podršku ovim projektima u okviru postojećih programa, poput Connecting Europe Facility (CEF) ili REPowerEU.

5. Istodobno, strane namjeravaju ostvariti usku suradnju odgovarajućih kompetencijskih i istraživačkih centara za vodik u Republici Hrvatskoj, Republici Austriji i Slobodnoj Državi Bavarskoj radi bržeg razvoja i korištenja mreže za obnovljivi vodik na nacionalnoj razini i na razini Europske unije.

6. U upravljačkoj skupini bit će zastupljeni:
• na strani Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja,
• na strani Republike Austrije, Savezno ministarstvo za zaštitu klime, okoliša, energetike, mobilnosti, inovacija i tehnologije i Savezno ministarstvo za rad i gospodarstvo, kao
• i na strani Slobodne Države Bavarske, Bavarsko državno ministarstvo za gospodarstvo, zemaljski razvoj i energetiku.

Ova zajednička izjava neće stvoriti nikakve pravne ili financijske obveze i bit će primijenjena u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom, stoji na kraju teksta izjave.

U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz postojeći, navedeno je tijekom predstavljanja projekta.

Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili

plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu.

Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se za budući transport vodika.

Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravac prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.

Naglasio je da je hrvatska Vlada ljetos odlučila povećati kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara plina.

To je dvostruko više od hrvatskih potreba, i kućanstava i gospodarstva i industrije.

Ne trebaju ti šumadijski trol-botovi, ovdje ima dovoljno "Hrvata" koji su protiv LNG-a i kojima su ruski interesi ispred hrvatskih.

Lasica na aparatima, kancelar dominira.

Koliko dominira vidimo po cjeni goriva i stanju u INI.

U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz postojeći, navedeno je tijekom predstavljanja projekta.

Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili

plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu.

Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se za budući transport vodika.

Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravac prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.

JANAF projektirani kapacitet naftovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani 20 MTG.

Sustav je izgrađen za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini (24 MTG), kao i korisnika u Mađarskoj te Češkoj i Slovačkoj (10 MTG).

Ukupni kapacitet spremničkog prostora danas iznosi 2 100 000 m3 za sirovu naftu i 242 000 m3 za naftne derivate.

ENERGETSKI PROJEKT
Investicija od 600 mil. eura: U Jonsko-jadranski plinovod uložit će četiri države, a vodit će ga u Splitu

Za pojedine dionice plinovoda u Hrvatskoj ishođene su i građevinske dozvole, kažu u Plinacru

Gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) vodit će projektna kompanija sa sjedištem u Splitu i dioničarima iz četiri zemlje kroz koje plinovod prolazi ili ga koriste, doznali smo jučer u Plinacru, koji je nositelj projekta IAP-a za Hrvatsku.

- Plinacro je izradio prijedlog ugovora o osnivanju društva koje će, uz Plinacro, činiti Montenegro Bonus iz Crne Gore, Albgaz iz Albanije i BH-Gas iz Bosne i Hercegovine. Uslijed pandemije te drugih tržišnih okolnosti došlo je do pomaka u osnivanju, ali svakako se nadamo da će društvo IAP biti osnovano u što skorijem roku - otkrivaju u Plinacru najnoviji korak prema realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u ovom dijelu Europe.

Investicija od 600 mil. eura

Riječ je, podsjetimo, o plinovodu koji bi Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Albaniju trebao spojiti na Transjadranski plinovod (TAP), koji plin iz Azerbajdžana doprema preko Turske i Grčke u Italiju.

Prvi sporazumi o gradnji Jonsko-jadranskog plinovoda potpisani su još 2013., a vrijednošću investicije od oko 600 milijuna eura i ulogom koju bi trebao igrati u sigurnoj opskrbi plinom ovaj projekt predstavlja jedan od najvažnijih međudržavnih energetskih zahvata u ovom dijelu Europe.

Kompanija koja upravlja TAP-om u studenome prošle godine objavila je da su prvi prostorni metri azerbajdžanskog plina potekli plinovodom sa spoja kod grada Kipoi na grčko-turskoj granici prema Italiji. Trasa TAP-a spojila se na plinovod Južni tok, koji sa 3500 kilometara cjevovoda iz Kaspijskog jezera do grčko-turske granice i investicijom vrijednom 40 milijardi dolara predstavlja jednu od najvećih energetskih investicija.

Dok je TAP od 2013., kada je postignut dogovor Italije s Turskom o njegovoj gradnji, već došao do prvih kubika isporuke, plinovod koji Plinacro razvija s partnerima iz Albanije, Crne Gore i BiH još je u fazi osnivanja kompanije. U javnosti se čak mogu čuti komentari da na Jonsko-jadranskom plinovodu nije napravljeno ništa, no u Plinacru odbacuju takve ocjene.

- Projekt IAP-a terminski je unutar okvira razvoja sličnih velikih plinskih projekata. Za pojedine dionice plinovoda u Hrvatskoj su pribavljene i građevinske dozvole, a za albanske i crnogorske dionice završeni su idejni projekti. Trasa plinovoda ima veći broj podmorskih dionica i obilazaka zaštićenih područja. Složenost same trase, kao i usuglašavanje četiriju različitih država te četiriju operatora plinskog transportnog sustava, utječe na brzinu aktivnosti i realizaciju projekta - ističu u Plinacru.

Planirani kapacitet IAP-a, kako nam je potvrđeno u Plinacru, od pet milijardi prostornih metara prirodnog plina godišnje predviđen je za opskrbu Albanije otprilike milijardom kubika, Crne Gore koja bi preuzimala pola milijarde prostornih metara, juga BiH za koji se predviđa milijarda kubika, a Hrvatska bi za svoje i potrebe zemalja u srednjoj i srednjoistočnoj Europi preuzimala oko 2,5 milijardi prostornih metara godišnje.

Početna točka IAP-a je u mjestu Fieri u Albaniji, a trasa plinovoda dugačkog ukupno 520 kilometara pružala bi se uz albansku i crnogorsku obalu te bi se u Splitu, preciznije u Dugopolju, povezala s postojećim domaćim plinskim transportnim sustavom.

Priključak AIP-a za BiH planiran je južnom interkonekcijom Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik s odvojkom za Mostar.

Za cijeli projekt ključna je suradnja s azerbajdžanskom državnom kompanijom SOCAR, čiji predstavnici, kako doznajemo u Plinacru, kao tehnički suradnici također sudjeluju u pripremama za osnivanje projektne kompanije za IAP.

- Svrha projektnog društva IAP-a bit će, među ostalim, suradnja s financijskim institucijama i potencijalnim ulagačima te izrada projektne dokumentacije i studija primjenjivih na cjelokupni projekt - objašnjavaju u Plinacru.

Europska unija uvrstila je IAP na svoju listu uzajamnog interesa Energetske zajednice, a očekuje se, kako nam je potvrđeno u Plinacru, da će gradnju dionica podržati iz svojih fondova. Prema istom izvoru, Hrvatska je dosad za pripreme gradnje IAP-a iz fondova EU povukla 3,5 milijuna eura. Novac su za IAP iz Bruxellesa već dobile i Crna Gora i BiH iako nisu članice Unije, i to u ukupnom iznosu od 4,2 milijuna eura.

Schengen je redukcija suvereniteta nad kontrolom vlastitih granica. Zahvalan sam Austriji sta blokira ka i Sloveniji sta je bar nakratko odgodila ulazak u EU.

Sa druge strane Sarajevo nece popustit zbog plina isto ka sta ni Kijev nije.

Ne trebaju ti šumadijski trol-botovi, ovdje ima dovoljno "Hrvata" koji su protiv LNG-a i kojima su ruski interesi ispred hrvatskih.

LNG Krk. Trenutačno 2,9 mlrd. m³ kapaciteta.
S planiranom nadogradnjom na 6,1 mlrd. m³, to bi odgovaralo
3,93%, koliko je EU 2021. uvezla plina iz Rusije.

LNG Krk. Trenutačno 2,9 mlrd. m³ kapaciteta.
S planiranom nadogradnjom na 6,1 mlrd. m³, to bi odgovaralo
3,93%, koliko je EU 2021. uvezla plina iz Rusije.

155 milijardi kubnih metara plina iz Rusije:

LNG Krk - 6,1 milijarda - 3,93%

Novi plutajući LNG 9,6 milijardi - 6,19%

Novi kopneni LNG 15 milijardi - 9,67%