Y-dna je sa muške strane, a mtDNA sa ženske. Ako si muško, test ti otkriva i Y i mt DNA, a ako si žensko, onda ti otrkiva samo mt, a da bi dobila Y-dna, muško iz obitelji (brat ili otac) se mora podvrgnuti testu.

R i U su različiti geni, neovisno je li se radi o muškom ili ženskom, tako da ovaj U4a2c ostaje misterij.

Ma nemam previše pojma iskreno o tom. Jel bilo ikakvo istraživanje tih sranja sa majčine strane u Hrvatskoj? Kakvi su postoci općenito po europskim narodima?

Ma u pravu si što se tog tiče, ali kad sam to pratio, za naše područje sjećam se samo istraživanja za taj vrag sa očeve strane i rasprava o tom. Ovome sa majčine strane je rijetko tko uopće pridavao važnost u raspravama oko tog. Sve rasprave, teorije ozbiljnih ljudi i kvazi-teorije šarlatana, sve se vrtilo oko tog vraga što se prenosi sa očeve strane...

Pa da, ništa konkretno ne mogu pronać. Čista spolna diskriminacija, kad upišem ime tog haplotipa i pretražim google slike, kao drugi rezultat izbaci Matemmin avatar. A za ovo sa muške strane kad upišem ime haplotipa, odma izbaci neke karte...

Nisam pratio, meni su simpaticna istrazivanja za ta ostrva po sjevernom Atlantiku, Farska, Setlandi, Island ovo ono... pa kazu, muski geni vikinski, zenski uglavnom irsko keltski...

Irske ženske se palile na Vikinge, to je poanta

Te popularne nazive haplogrupa ne treba shvaćati previše ozbiljno, npr. ovo što se naziva "slavenskom" samo znači da je više zastupljena kod Slavena nego kod drugih i da su Slaveni u seobama vjerojatno bili nosioci te haplogrupe, Ali ima je isto u dijelovima Indije u značajnom postotku, pa ti onda budi pametan...

Ako je isti kod Srba u Srbiji i Arijevaca u Indiji, onda je sve jasno

Ma u pravu si što se tog tiče, ali kad sam to pratio, za naše područje sjećam se samo istraživanja za taj vrag sa očeve strane i rasprava o tom. Ovome sa majčine strane je rijetko tko uopće pridavao važnost u raspravama oko tog. Sve rasprave, teorije ozbiljnih ljudi i kvazi-teorije šarlatana, sve se vrtilo oko tog vraga što se prenosi sa očeve strane...

Taj fokus na mušku stranu može lako dati nerealnu situaciju genetske slike neke populacije.

Općepoznato je da su muškarci uvijek bili veći pustolovi od žena, skloniji napuštanju rodnog kraja, što zbog različitosti među spolovima što zbog odgoja. Tamo gdje bi došao taj neki muškarac Z miješao bi se s domaćim ženama, njegovi sinovi također, njihovi također itd. a ipak će i nakon nekoliko generacija ostati ta oznaka muškarca Z u Y-dna njegovih potomaka, čak i nakon x generacija. Onda ispada da su oni po genima isto što i muškarac Z, a zapravo se jaaako razlikuju jer je njegovih gena u njima preostala mrvica, a ostatak su geni populacije u koju je muškarac Z doselio.

Tako primjerice zbog specifičnosti svog prezimena znam da mi je davni predak po muškoj liniji doselio prije nekoliko generacija u Bosnu. Sam, kako su muškarci najčešće i selili iz rodnog kraja (Ako nisi najstariji sin i otac ti nije bio vele bogat...) Znam točno iz kojeg je mjesta - zapisano je u maticama odakle je iselio i gdje je doselio. Tamo se oženio domaćom curom, njegov sin također, njegov opet... Sada nakon x generacija ja imam viška novaca i napravim taj test i ispadne da sam genetski sličniji onima koji žive tamo odakle je taj moj davni predak po muškoj liniji odselio, nego domaćim ljudima gdje je doselio, a to nema veze sa stvarnošću.

. Onda ispada da su oni po genima isto što i muškarac Z,

Jesu li ti rekli detaljno koje markere nosiš?

Sva raw data za markere je dostupna, može se skinuti u mislim xls formatu i još detaljnije obraditi na livewello.com ili mthfrsupport.com

Mislio sam na Y-kromozom markere u ovom obliku.

http://www.familytreedna.com/public/Mac ... n=yresults

Čisto me zanima(pošto ti znam starinu ) da vidimo poklapa li se s nekim drugim testiranim rodovima u tom kraju.

Y DNA haplogrupa samo govori u kom dijelu Europe su ti preci živjeli. Specifični markeri na Y kromosomu mutiraju relativno sporo, pa bi recimo ti i neki rođak u 7 koljenu(po muškoj liniji, naravno) imali vrlo malu razliku u markerima.

”Gen je bilo moguće pronaći, jer je u našoj populaciji giht izrazito česta bolest. Učestalost gihta je oko jedan posto, dok ga na Visu ima 6-7 posto ljudi. Moj tim istražuje dalje, jer želimo utvrditi utječe li taj gen na razvoj mokraćnih kamenaca”, kaže Rudan te pojašnjava da jednaki biokemijski mehanizmi dovode do gihta i uričnih bubrežnih kamenaca, možda i kalcijskih.
”U većini država svijeta bubrežni kamenci su 90 posto kalcijski, a 10 posto nastaju od mokraćene kiseline. U Dalmaciji se zna da je 30 do 50 posto kamenaca potječe od mokraćne kiseline“, ističe Rudan, čija obitelj potječe s Hvara.

Odmalena je slušao priče kako u selima na otocima postoje različite bolesti. ”Na Mljetu postoji ‘mljetska bolest’, kožno oboljenje, zadebljanja kože do laktova i koljena, koje ćete rijetko naći igdje na svijetu, a ti rijetki slučajevi prate područja plovidbe brodova Dubrovačke Republike. Isto tako, na Krku, u Juran dvoru i Baščanskoj Dragi rodilo se 20-ak patuljaka u zadnjih 100-injak godina, na Susku se pričalo o nizu specifičnih oboljenja, na Lastovu su učestale anomalije kuka, a karcinom jajnika je 17 puta češći nego u ukupnoj hrvatskoj populaciji. U selu Veli Brgud u Istri ljudi od najranije mladosti obolijevaju od glaukoma, povišenog očnog tlaka”, kaže Rudan napominjući da su to primjeri koji pokazuju kako se u izoliranim zajednicama, koje se rijetko miješaju, može dogoditi da se nekad davno donesena mutacija u značajnoj mjeri poklopi s istom takvom.