Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9775
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Katolika u BiH svega 443.084
Novi popis biskupa
Katolika u BiH svega 443.084
Čak kad se toj brojci doda pedesetak tisuća onih koji nisu na crkvenom popisu, u zadnjih 20 godina nestalo je 300.000 Hrvata
Najnoviji podaci o stanju katoličkih župa u Bosni i Hercegovini pokazali su blago usporavanje trenda nestajanja Hrvata katolika iz ove zemlje, navodi se u izvješću koje su iz Tajništva Biskupske konferencije BiH dostavili Večernjem listu. U odnosu na godinu dana ranije, svojevrsni popis pučanstva kojega provode svećenici prigodom blagoslova kuća, pokazao je da su zatekli tek 71 osobu više nego godinu dana ranije.
Trinaest posto
U biskupijama čija su sjedišta u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Trebinju na kraju 2011. bilo je ukupno 443.084 Hrvata katolika a krajem 2010. godine bilo ih je 443.013. Unatoč svemu, broj katolika Hrvata na kraju 2011. godine u BiH je manji nego što je bilo prije stotinu godina. Kada se tome doda procjena da je u BiH još između 40 i 60.000 Hrvata koji nisu katolici ili su pripadnici drugih crkava ili zajednica, onda se brojka zaustavlja na oko pola milijuna. U odnosu na službene statističke procjene da u BiH živi oko 3,843 milijuna stanovnika, Hrvati katolici čine oko 13 posto ukupnog stanovništva, dok pak katolici u ukupnome broju imaju udjel od 11,5 posto.
Najveći pad u odnosu na godinu dana ranije ima Banjolučka biskupija koja, uz današnja većinska područja u Republici Srpskoj, uključuju i dio Hercegbosanske županije i općinu Livno. Tamo je 710 Hrvata katolika manje po popisu s kraja 2011. godine. Naime, Banjolučka biskupija je imala 35.924 na kraju prošle godine a dvije godine ranije 36.513 katolika. U odnosu na godinu dana ranije najveći porast svećenici su zabilježili u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u kojoj je na kraju ove godine bilo 195.522, a krajem 2010. 194.812 katolika. U odnosu na tu biskupiju gdje se bilježi porast od 710 osoba, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji se bilježi također pozitivni trend prema ovim podacima.
Prema popisu misijskih kolekta iz mjesečnika „Crkva na kamenu” na kraju 2011. godine bilo je 190.861 Hrvata katolika, a godinu dana ranije 190.730. Radi se o porastu od 131 Hrvata katolika.
Visok mortalitet
Za razliku od podataka prijašnjih godina koji su pokazivali demografski oporavak u Trebinjskoj biskupiji, u prošloj godini upisano je 20.777. a godinu dana ranije bilo je 20.958 Hrvata katolika. Gledajući ukupne podatke, ovo je prvi put da crkveni podaci ukazuju da je smanjeno iseljavanje. Pri tome još uvijek nisu dostavljeni podaci o broju rođenih i umrlih koji su posljednjih devet godina pokazivali stalnu prednost broja umrlih u odnosu na krštene osobe. Ta se brojka koja svjedoči o negativnom prirodnom prirastu proteklih godina zaustavljala na 1.400 osoba.
Broj katolika u Bosni i Hercegovini je u posljednjih 100 godina dramatično varirao. Nakon turske okupacije kada su Hrvati katolici gotovo potpuno eliminirani, najteže posljedice ostavio je posljednji rat. Taj se broj smanjio za više od 370.000 Hrvata katolika, što odgovara gradu veličine Sarajeva odnosno veličini većoj od tri Mostara ili 12 širokobrijeških općina.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
RAZLOZI OSIPANJA U BIH
■ Strategija za opstanak
U hrvatskoj politici praktično ne postoji, iako stranke načelno podupiru i povratak. Samo crkva čini jasne napore.
■ Pritisci za odlazak iz BiH
Čak i sedamnaest godina nakon rata postoje slučajevi koji vrijede i za druge narode da manjine nisu dobrodošle.
■ Ekonomska neodrživost
Posljedice ekonomske krize, napose veliki broj nezaposlenih i neizgledna budućnost brojne motivira za odlazak.
■ Politička nejednakopravnost
Nemogućnost odlučivanja i nametanje predstavnika silom, Hrvate su doveli do pozicije naroda koji je podstanar u dva entiteta.
■ Pravna nesigurnost
lako se svim osobama jamči pravo na privatno vlasništvo, raznim se pritiscima to pravo onemogućava
■ Stoljeće
Broj Hrvata katolika u BiH manji je nego što je bio prije stotinu godina ranije. Otomanska okupacija i rat su najpogubniji.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
■ Kao Sarajevo
U posljednjem ratu „iscurilo“ je 48 posto Hrvata, odnosno 370.000 od ukupnog broja od 760.852
Hrvata iz 1991.
■ Oprez
Broj osoba koje su se 'vratile' često ne odgovara stvarnom stanju - da praktično i žive tamo gdje su prijavljeni.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
■ TRENDOVI
Porast od 40.000 te pad za 20.000
Banjolučki biskup Franjo Komarica nedavno je upozorio da su posljedice neohrabrujućih političkih kretanja i loše unutarnje strukture zemlje ključni razlozi za stalno smanjivanje broja Hrvata katolika posljednjih desetak godina. Valja reći kako je u prvim poslijeratnim godinama zabilježen značajan porast broja vjernika u biskupijama sa sjedištem u Banjoj Luci i Sarajevu. Od 424.915 osoba po popisu iz 1996. godine do 2003. broj Hrvata katolika porastao za više od 40.000 osoba. Od tada pak pa do danas smanjio se za 20.000 što se pripisuje fiktivnim prijavama u BiH prognanih osoba koje ponajprije žive u susjednoj Hrvatskoj ili pak stalnom primjetnom iseljavanju Ijudi s područja države koja je nestabilna.
■ +710 Vrhbosanska nadbiskupija
U prošloj godini svećenici su registrirali porast broja Hrvata katolika u odnosu na godinu dana ranije.
■ – 50 Mostarska i Trebinjska biskupija
Imale su različito demografsko kretanje. Dok je Mostar zabilježio porast, u Trebinju se dogodio pad.
■ - 589 Banjolučka biskupija
I prošle je godine imala negativne pokazatelje. Biskup Komarica upozorava da je ova biskupija 'starački dom'.
| VL | HB.org |
Vezani članci
- Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2015. godine prema izvorima Katoličke Crkve
- Hercegovina sebe raseli, nikoga ne naseli
- KARTA Najčešća prezimena u Hercegovini prema zadnjem popisu
- Mostarske osnovne škole 2013. - upisi
- Statistike Župe Vitez za 2012. godinu
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara