Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9763
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Domovinski Rat » Uz 18. obljetnicu ratnog zločina u Trusini

Uz 18. obljetnicu ratnog zločina u Trusini

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 16.04.2011. 11:23

Nakon ratnog zločina u Orlištu počinjenog na katolički blagdan Blagovijest i prvi dan ramazanskog Bajrama 25. ožujka 1993. godine, sljedeće mjesto zločina muslimanske Armije RBiH u Klisu, na području općine Konjic bio je Buščak gdje su 13. i 14. travnja 1993. godine okrutno ubijeni zarobljeni pripadnici HVO-a Miroslav Majić, Josipov /1968. Buščak/, Branko Majić, Jakovov /1963. Buščak/ i Slavko Majić, Ljubanov /1959. Buščak/.

Vrhunac muslimanskog zločina u općini Konjic dogodio se u Trusini 16. travnja 1993. godine kad je zvjerski nakon zarobljavanja okrutno ubijeno 15 hrvatskih civila i 7 pripadnika HVO–a.

Ubijeni su: Željko Blažević, Slavkov /1965. Konjic/, Ivan Drljo, Andrijin /1971. Trusina/, Zdravko Drljo, Ivanov /1962. Sarajevo/, Nedeljko Krešo, Markov /1953. Trusina/, Pero Krešo, Smiljkov /1961. Trusina/, Stipo Ljubić, Pavin /1961. Ljuti Dolac/, Miljenko Mandić, Stipin /1961. Grevići/, vojnici HVO-a te civili: Jure Anđelić, Antin /1926. Trusina/, Andrija Drljo, Ilijin /1947. Trusina/, Anto Drljo, Jozin /1936. Trusina/, Franjo Drljo, Ilijin /1942. Trusina/, Ivan Drljo, Petrov /1933. Trusina/, Kata Drljo r. Mazul, Mijina /1918. Gorani/ Kata Drljo r. Karamatić, Ivanova /1932. Seonica/, Tomo Drljo, Antin /1926. Trusina/, Anđa Ivanković r. Anđelić /1936. Trusina/, Ilija Ivanković, Antin /1926. Trusina/, Ivica Krešo, Jurin /1935. Trusina/, Smiljko Krešo, Mirkov /1940. Trusina/, Velimir Krešo, Andrijin /1934. Trusina/, Stipo Mandić, Andrijin /1930. Grevići/ i Branko Mlikota, Andrijin /1925. Trusina/.

Ratni zločin u Trusini počinjen je istoga dana kad i nad Muslimanima u Ahmićima, gdje se odmah pojavio UNPROFOR i kamere svjetskih TV postaja za razliku od Trusine u koju nikada nisu došli. Pa ni za vrijeme ekshumacije zemnih ostataka ubijenih koji su nakon 570 dana pokopani u katoličkom groblju Jedinice (Stipo Ljubić pokopan u katoličkom groblju Kraljevine) u Ljutom Dolcu 14. studenoga 1994. godine. Pokopani
su svi osim Smiljka Kreše koji je izgorio s vlastitom kućom.

Medijski odnos prema ratnom zločinu u Ahmićima i Trusini zoran je primjer pristranog i neobjektivnog izvješćivanja, posebno BBC–jeva ratnog reportera Martina Bella temeljem čijih izvješća iz Ahmića je stvorena neopravdana slika o Hrvatima kao genocidnom i zločinačkom narodu, a Muslimanima kao žrtvama. Pristranost MKSJ se očitovala u činjenici što je za zločine u Ahmićima optuženo ili osuđeno osam Hrvata, pa čak i mrtvi Stipe Alilović, iz srednje Bosne, od kojih su neki i oslobođeni optužbe. Za pokolj zarobljenih hrvatskih civila i branitelja na pragovima vlastitih domova u općini Konjic nikada nije i ne će biti u fokusu MKSJ dok se time gotovo stidljivo bave pravosudne institucije BiH i mediji pod muslimanskim nadzorom.

Zašto se MKSJ nije udostojio procesuirati odgovorne za ratni zločin u Trusini? Možda zato što su ubijeni Hrvati ili zato što je to sudište politike a ne pravde. MKSJ kao da je zaboravio da u Haškoj konvenciji iz 1907. godine i Ženevskoj konvenciji iz 1949. godine te vlastitom Statutu piše kako pravnu zadovoljštinu moraju dobiti sve žrtve ratnih zločina, pa i hrvatske.

Obljetnica stravičnog ratnog zločina u Trusini prvi put je obilježena 16. travnja 2002. godine svetom misom na katoličkom groblju koju je predvodio kardinal Vinko Puljić.

U spomen na okrutno ubijene u Trusini je 2004. godine izgrađen skroman spomenik bez hrvatskih obilježja, a u katoličko groblje 13. studenoga 2004. godine preneseni posmrtni ostatci iz katoličkog groblja Jedinice u Ljutom Dolcu: Jure Anđelića, Ivana Drlje - Petrovog, Zdravka Drlje, Andrije Drlje, Ivana Drlje - Andrijinog, Tome Drlje, Anđe Ivanković, Ilije Ivanković i Ivice Kreše.

U katoličko groblje u Lakševine na Buni kod Mostara pokopani su: Kata Drljo, Kata Drljo i Anto Drljo, u katoličkom groblju u Klepcima kod Čapljine: Franjo Drljo, Pero Krešo i Nedeljko Krešo, u Kaštel Gomilici pokopan je Velimir Krešo, a u Zagrebu Branko Mlikota.

Danas u Trusini od 155 Hrvata popisanih 1991. godine i to u tuđoj kući jer njezina nije obnovljna, živi samo starica Kata Bojčić.

Za ratni zločin u Trusini, 16. rujna 2009. uhapšeni su pripadnici specijalnog odreda ''Zulfikar'' muslimanske Armije RBiH: Nežad Hodžić zv. Đon Vejn, Kemalov /r. 15. ožujka 1969. Novi Pazar, stanovao u Sarajevu/. Mensur Memić zv. Menta, Esadov /r. 28. lipnja 1966. u Prijedoru, stanovao u Bihaću/, Dževad Salčin zv. Struja, Omerov /r. 13. srpnja 1956. u Donjim Igrima, Borač, Gacko stanovao Potoci Mostar/ i pripadnik brigade ''Neretvica'' muslimanske Armije RBiH Senad Hakalović, Zaimov /r. 11. studenoga 1966. Konjic, stanovao Buturović Polje/. Svi uhapšeni osim Hodžića kojega je Sud BiH 19. siječnja 2010. pustio iz pritvora, su zadržani u pritvoru a protiv Memića, Salčina i S. Hakalovića Tužiteljstvo BiH je podiglo optužnice 10. ožujka 2010. godine koju je sud BiH potvrdio dan kasnije. Zamjenik zapovjednika specijalnog odreda ''Zulfikar'' muslimanske Armije RBiH, Nihad Bojadžić /r. 20. lipnja 1962. Novi Pazar/ uhapšen je u Sarajevu 5. studenoga 2009. od kada se nalazi u pritvoru.

Pomoćnik zapovjednika za sigurnost brigade ''Neretvica'' muslimanske Armije RBiH Jusuf Hadžajlija zv. Homeini /r. 12. travnja 1948. u Konjicu/ uhapšen je 15. prosinca 2009. godine a iz pritvora ga je pustio Sud BiH 17. prosinca 2009. godine uz zabranu posjećivanja sela Trusina, kao i njegove okoline udaljenosti najmanje 5 kilometara od sela Trusina; zabranu sastajanja sa drugim osumnjičenima u ovom predmetu, kao i svjedocima u ovom predmetu. Hadžajlija ne smije prilaziti ovim osobama na udaljenosti na kojoj može ostvariti kontakt sa njima. Hadžajliji se zabranjuje bilo koji drugi vid komunikacije sa drugim osumnjičenima u ovom predmetu, kao i svjedocima u ovom predmetu. Zabranjuje mu se prisustvovanje društvenim okupljanjima, kako javnim, tako i privatnim, a posebno posjećivanje svih ugostiteljskih objekata i objekata u kojima se odvijaju društvene aktivnosti na području općine Konjic. Zapovjednik specijalnog odreda ''Zulfikar'' muslimanske Armije RBiH Zulfo Alić (Zulfikar Ališpago Zuka) /r. 26. prosinca 1958. u Novom Pazaru/ uhapšen je 1. veljače 2010. u Sarajevu od kada se nalazi u pritvoru.

Tužiteljstvo BiH optužnicu protiv Zulfe Alića podiglo je 15. lipnja 2010. godine koju je Sud BiH potvrdio 21. lipnja 2010. godine. Zapovjednik brigade ''Neretvica'' muslimanske Armije RBiH Hasan Hakalović /r. 29. svibnja 1947. u Gornjim Višnjevicama/ uhapšen je 22. ožujka 2010. godine u Konjicu a iz zatvora ga je pustio Sud BiH 23. travnja 2010. godine (na web stranici Suda BiH nema ove informacije, informacija je sa www.islambosna.ba) uz mjere zabrane sastajanja s drugim osumnjičenicima, saučesnicima i svjedocima i prisustvovanja društvenim okupljanjima, kako javnim tako i privatnim te posjete selu Trusina iako iz rodnih Gornjih Višnjevica prolazi kroz Trusinu u mjesto boravka u Buturović Polju. Hasanu Hakaloviću počelo je suđenje na Županijskom sudu u Mostaru 22. lipnja 2010. godine. U SAD-a su 18. rujna 2009. uhapšeni pripadnici specijalnog odreda ''Zulfikar'' muslimanske Armije RBiH Rasema Handanović zv. Zolja /r. 1972. Gacko/ i Edin Džeko /r. 1972. Gacko/. Ponovo su uhapšeni u SAD-a 13. travnja 2011. godine od kada se ponovno nalaze u zatvoru radi izručenja BiH.

Ako je suditi po sramno oslobađajućoj presudi Županijskog suda Mostar za ratni zločin koji je u Gostovićima počinio Sead Hakalović nad Zvonimirom Đopom te očinski odnos Suda BiH prema zapovjedniku brigade Neretvica Hasanu Hakaloviću i drugim počiniteljima ratnih zločina nad Hrvatima općine Konjic, sve će manje preživjelih Hrvata iz Trusine dočekati presudu za Trusinu, a pogotovo pravednu. Posebno što pravosudne institucije BiH ne zanima glavni naredbodavac ratnih zločina nad hrvatskim narodom u općini Konjic, dr. Safet Ćibo, Izetbegovićev predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic i Jablanica.