• Povratničke tegobe Hrvata (177135)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (164898)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (94733)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (91597)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9680
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Gospodarstvo » EU fondovi: Što više novca tražite, veće su šanse da ga dobijete

EU fondovi: Što više novca tražite, veće su šanse da ga dobijete

Što više novca tražite, veće su šanse da ga dobijete

Među investitorima hit su fondovi sa prekograničnu suradnju. Sve što vam treba da biste povukli novac iz EU su ideja i partner sa druge strane granice. Trenutačno je slobodno deset milijardi kuna.

Koliko god euroskeptici bili protiv pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ne može se poreći da članstvo u toj orga­nizaciji ima i određene prednosti. Jedna od najvećih beneficija za države članice i kandidatkinje predstavlja pravo na financiranje projekata iz pretpristupnih, pristupnih i kohezijskih fondova, što već sada koriste brojne tvrtke, organi­zacije i jedinice lokalne samouprave u Hr­vatskoj. Nepovratnim sredstvima EU već sada se financiraju infrastrukturni projekti, turistički zahvati, investicije u gospodar­stvu i kulturi. Novcem europskih poreznih obveznika snimaju se filmovi, organiziraju festivali i koncerti, izdaju se knjige i razvi­ja civilno društvo, a posljednji je hit među hrvatskim investitorima povlačenje novca iz fondova za prekograničnu suradnju.

-Priprema samoga projekta trajala je pri­lično dugo, gotovo godinu dana, ali trud se isplatio. Zajedno s partnerima iz susjedne BiH razradili smo projekt razvoja nautič­kog turizma na rijeci Savi, a taj nam projekt sada financira Europska unija u ukupnom iznosu nešto manjem od 150 tisuća eura - kaže Damir Obad, direktor Centra za ra­zvoj unutarnje plovidbe iz Zagreba. Kako kaže, ideja je bila rijeku Savu pretvoriti u nautičku destinaciju, a kako je ta rijeka u većem dijelu svoga toka i državna granica, logično je bilo naći i partnera s bosansko-hercegovačke strane. - Razradili smo paket za jahtaše koji plove europskim rijekama, od izrade nautičkog atlasa Save do razrade procedura po kojima bi riječna plovila turi­sta bez velikih formalnosti mogla prelaziti s jedne na drugu obalu rijeke. Cilj nam je do­vesti turiste, kako u Hrvatsku tako i u BiH, a Europska unija to je očito prepoznala kao dobar projekt - kaže Obad. Prema njegovim riječima, izrada aplikacije bila je prilično mukotrpan posao.

- Doku­mentacija zahtijevana pri aplikaciji vrlo je opsežna. Ne samo da se traže svi detalji projekta već je i proračun morao biti de­taljno razrađen. Nakon što je naš zahtjev odobren, morali smo proći detaljno kori­giranje proračuna, u Agenciji za regionalni razvoj morali smo pojasniti svaku stavku pojedinačno, nije bilo nikakve šanse da se troškovi napuhuju ili nerealno prikazuju -kaže Obad napominjući daje cijeli proces od prijave do primitka nepovratnih sred­stava trajao dodatnih godinu dana.

Regionalni razvoj prioritet

Zahvati koji se mogu financirati iz europ­skih fondova za prekograničnu suradnju gotovo da i nemaju ograničenja, a postoje dva osnovna uvjeta - dobra ideja i partner iz susjedne države.

- Kada smo razvijali projekt, najveći problem bio nam je pro­naći pouzdanog i dobrog partnera s druge strane granice - kaže Mihaela Tomašević, stručna savjetnica Resrada, agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije, koja trenutačno vodi projekt "Stone ili kamen" kojemu je cilj revitalizacija kamenoklesarstva na području Dalmacije i Hercegovine.

- Unatoč tradiciji kamenoklesarstva, sve više obrađenog kamena počelo se uvoziti u ove krajeve, i trebalo je nešto učiniti. Ne samo da nije bilo suradnje među malim i
srednjim poduzećima koja se bave eksplo­atacijom i obradom kamena već je i postu­pak dobivanja koncesija za kamenolome vrlo kompliciran, a sve je manje i kvalifi­cirane radne snage za taj posao. Moralo se nešto učiniti kako taj tradicijski, ali i potencijalno unosan posao ne bi zamro - kaže M. Tomašević. Zajedno s Agencijom za razvoj Zapadnohercegovačke županije osmislili su projekt popularizacije tradi­cionalnog kamenoklesarstva i kandidirali se za nepovratna sredstva iz fonda za pre­kograničnu suradnju.

- Nakon završetka kandidacijskog procesa odobreno nam je nešto više od 560 tisuća eura, kojima će, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Herce­govini, biti održane radionice na temu izrade suvenira od kamena, tradicionalne gradnje, usavršavanja u tehnikama klesanja i promocije programa prekvalifikacije. Ujedno, tim će novcem biti opremljena Klesarska škola u Pučišću, a formira se i odjel za obradu kamena u Posušju - kaže M. Tomašević.

Da su nepovratna sredstva koja se nude iz Europske unije doista velika, potvrđu­je i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić pod čiju ingerenciju ulazi i "po­vlačenje" novca iz pretpristupnih i pristu­pnih fondova.

- Kako bismo povukli sva sredstva koja su Hrvatskoj trenutačno na raspolaganju, trebamo svake godine reali­zirati projekte vrijedne više od 15 milijardi kuna. Trenutačno godišnje iskorištavamo samo trećinu tog novca, između 5 i 8 mi­lijardi kuna, i jasno je da ima prostora za nove ideje - kaže Pankretić. Prema njego­vim riječima, politika regionalnog razvoja jedan je od prioriteta Europske unije, a za tu svrhu izdvaja se ogroman novac. - Za razvoj regija i prekograničnu suradnju trenutačno se izdvaja čak 37 posto uku­pnog proračuna Europske unije. Jedino sektor poljoprivrede dobiva unutar EU više novca, oko 46 posto ukupnog proračuna, ali i taj će se omjer uskoro promijeniti - kaže Pankretić, napominjući da unatoč iznimno povoljnoj prilici još uvijek postoje područja Hrvatske koja nisu provela niti jedan pro­jekt.

- Svim korisnicima sredstava koji se žele javiti na natječaje za dodjelu nepovratnih sredstava dostupna je i tehnička pomoć, a pomaže im se i u provedbi projekata - kaže Pankretić. Sredstva namijenjena prekogra­ničnoj suradnji podijeljena su u nekoliko fondova, a za njih kandidiraju partneri iz točno određenih pograničnih područja. Najviše sredstava na raspolaganju je fondovima namijenjenim financiranju suradnje s partnerima koji se nalaze među zemljama članicama Europske unije poput Sloveni­je, Mađarske ili Italije, ali ni nepovratna sredstva kojima se financiraju projekti Hr­vatske sa zemljama koje su još godinama udaljene od članstva u toj organizaciji nisu zanemariva.

- S općinom Bačka Palanka već dugo ima­mo dobre odnose, pokazala se kao pouzdan i odgovoran partner, pa smo zajedno kan­didirali projekt "Cycling Danube", gradnje međunarodne biciklističke staze uz Dunav koja vodi od Udvara do Iloka. Ideja je bi­la stvoriti splet biciklističkih staza s obje strane rijeke, poboljšati turističku ponudu i unaprijediti sigurnost prometa. Nakon gotovo godinu dana priprema odobrena su nam sredstva - kaže Mario Banožić, pomoćnik pročelnice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju Vukovarsko-sri­jemske županije. Zajedno s partnerima iz Srbije osnovali su, kaže, udrugu Panonia Bike Tour, a projekt im je financiran s nešto manje od 350 tisuća eura.

- Korektni partneri s druge strane granice i dobra suradnja osnovni su preduvjet za dobivanje nepovratnih sredstava. Moguć­nosti su gotovo neograničene, treba imati dobru ideju i sve je moguće kaže Banožić napominjući da udruga Panonia Bike Tour nakon dovršetka projekta za koji je dobila sredstva Europske unije planira fondovima kandidirati nove programe.

Ispali zbog registracijskog broja

Ipak, koliko god izdašni EU fondovi izgle­dali, postupak aplikacije i dobivanja sred­stava nije nimalo jednostavan. Uz dobru ideju te partnera iz druge države potrebno je paziti na sve detalje navedene u aplika­cijskom procesu, a svaka pa i najmanja po­greška vodi eliminaciji iz kruga potencijal­nih korisnika nepovratnih sredstava.

- Planirali smo financirati suradnju s jed­nom slovenskom udrugom na polju razvo­ja glazbenog turizma. Htjeli smo povezati dva tradicionalna glazbena festivala, ali prilikom izrade dokumentacije nismo pri­ložili i jedan banalni podatak. Zaboravili smo navesti registracijski broj naše udruge i istoga smo trenutka ispali iz konkurenci­je - kažu u udruzi Pokret urbanog življenja, napominjući da će, unatoč tome, pokušati kandidirati za nepovratna sredstva u slje­dećem pozivnom krugu koji se očekuje za nekoliko mjeseci. Upravo kako bi pomogli tvrtkama i udrugama koje žele povući no­vac iz Europe, u Hrvatskoj je registrirano nekoliko desetina konzultantskih kuća, agencija koje klijentima pomažu u razradi plana i pripremi dokumentacije.

- Priprema zahtjeva je prilično složen pro­ces. Ne samo da je potrebno do u tančine poznavati sustav funkcioniranja dodjele nepovratnih sredstava, potrebno je detaljno razraditi proračune projekata, a potom sve te dokumente prevesti na engleski jezik. Novca u fondovima ima, ali se oni ne daju tako lako. Pri odobravanju svakog projek­ta gleda se na sve detalje. Ako potencijalni kandidat ne može udovoljiti svim zahtje­vima natječaja, ako ne može do najsitnijih pojedinosti pružiti sve potrebne podatke ili predstaviti svoju ideju, kako se od njega može očekivati da će racionalno gospodariti dodijeljenim sredstvima - kaže Dragan Jelić, direktor slavonskobrodskog Centra za tehnološki razvoj, razvojne agencije koja djeluje na području južne Slavonije. Na te­melju projekata koje su oni razradili, kaže, do sada je iz EU fondova dodijeljeno više od stotinu milijuna kuna nepovratnih sred­stava, a zanimanje za usluge konzultanata, kaže, sve je veće.

- Većina tvrtki i udruga koje kandidiraju za sredstva iz fondova EU nije ni svjesna da su usluge konzultanata, za njih, u stvari be­splatne. Konzultantske tvrtke svoje troš­kove ugrade u sami projekt, i naplaćuju se iz dodijeljenih sredstava - kaže Jelić. Ipak, Ministarstvo regionalnog razvoja pokušava educirati što je moguće više ljudi da sami pripremaju aplikacije i prijave.

- Cilj nam je pojednostaviti proces i obučiti što je moguće više potencijalnih korisnika sredstava da sami, bez pomoći posrednika, razrađuju poslovne planove i kandidiraju za raspoloživa sredstva - kaže ministar Božidar Pankretić čije je Ministarstvo re­gionalnog razvoja prije petnaestak dana u Šibeniku organiziralo i prvu konferenciju o povlačenju novca iz EU fondova.

- Želimo ojačati taj poduzetnički duh, po­taknuti ljude da izađu sa svojim idejama. Novac je na raspolaganju, ali nitko vas neće vući za rukav da vam ga besplatno da - ka­že Pankretić.

Samo treba izaći iz vlastita dvorišta

Vrijeme je za krupnije projekte

Koliko god paradoksalno zvučalo, ali što je projekt financijski vredniji - šan­se za odobrenje financiranja su veće.

- U posljednje vrijeme ide se na okrup­njavanje projekata, Europska unija više se neće baviti malim, sitnim zahvatima kao do sada, potrebno je promijeniti način razmišljanja - kaže ministar regi­onalnog razvoja Božidar Pankretić. Ka­ko dodaje, oni koji žele svoje projekte financirati iz sredstava EU moraju izaći iz svog dvorišta, bez obzira na to radilo se o udrugama, tvrtkama ili lokalnoj samoupravi.

- Nema razloga da dvije ili tri županije ne nastupaju zajedno kao nositelji ne­kog projekta, suradnja je ključ uspjeha kaže Pankretić.

Tjednik Obzor