Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9763
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Gospodarstvo » MOSTAR: Riječ-dvije o glavnom gradu Hrvata Bosne i Hercegovine

MOSTAR: Riječ-dvije o glavnom gradu Hrvata Bosne i Hercegovine

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 18.03.2010. 20:58

Piše: Bart Walker

Statistika

Površina Grada Mostara: 1175 km2

Stanovnika 1991. godine: 126.628

Procjena 2010. godine: 110.000

Prema podacima FZS, prosječan broj zaposlenih u Mostaru 2008. godine je 25.731, dok je prosječna neto plaća iznosila 893,57 KM. Treba napomenuti da je prosječna plaća u FBiH iste godine iznosila 751,30 KM. Prostom računicom dobiveno, Mostar ima 19% veću plaću od prosječne u FBiH.

Osnovne škole u Gradu Mostaru pohađa oko 11.000 učenika. Mostar je sveučilišni grad u kojemu egzistiraju dvije visokoškolske ustanove – Sveučilište i Univerzitet.

Broj studenata

Hrvatska vlada je investicijom od 100 mil. KM, uvelike pomogla razvoj Sveučilišta, tako da broj studenata kao i kvaliteta nastave rastu kako rastu i niču nove zgrade na kampusu u Mostaru.

Politika

Mostar je JEDINI grad u Bosni i Hercegovini u kojemu ne vrijedi pravilo izbora u gradsko vijeće prema broju osvojenih glasova, tj. pravilo jedan čovjek - jedan glas. Naime, Mostar je do 2004. godine i ujedinjenja grada bio podijeljen na 6 općina (3 većinski Hrvatske i 3 većinski Bošnjačke). Nakon ujedinjenja grada, ove općine su postale gradska područja.

Ova gradska područja (bivše općine) nisu iste veličine. Evo primjerice broj registriranih birača na izborima 2008. godine po gradskim područjima:

Mandati za gradsko vijeće (35) se raspodjeljuju tako da se iz svakog gradskog područja izabiru po 3 vijećnika (3x6) 18, dok se ostalih 17 bira na zbirnoj listi. Da paradoks bude još veći, Mostar je jedini grad u kojemu se unaprijed zna NACIONALNI SASTAV GRADNSKOG VIJEĆA. Prema Statutu Grada Mostara, u GV mora sjediti 15 Hrvata, 15 Bošnjaka i 5 Srba.

Pitamo se, zašto tako nije u drugim gradovima Bosne i Hercegovine?

Nadalje, Mostar je JEDINI grad (općina) u BiH u kojemu se gradonačelnik ne bira izravnim izborom nego na sjednici GV, i to u prvom krugu 2/3 većinom, a u svakom sljedećem (u koji prolaze dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova u prvom krugu) natpolovičnom većinom. Nakon što je Grad 2009. godine, nakon izbora bio blokiran čitavu godinu radi neizbora gradonačelnika (nitko nije mogao osigurati natpolovičnu većinu), Visoki predstavnik je donio odluku da je gradonačelnik onaj kandidat koji u drugom krugu osvoji najveći broj glasova.

Svaki komentar na navedeno je suvišan. Zašto se od Mostara uporno pravi grad slučaj ?!

Stranke koje su osvojile mandate u GV Grada Mostara na izborima 2008. godine (mala analiza)

Gospodarstvo

Hidroelektrane

Mostar je jedna od energetski razvijenijih općina sa svoje četiri velike hidroelektrane.

Hidroelektrana Grabovica smještena je u kanjonskom dijelu rijeke Neretve 13 km nizvodno od HE Jablanica sa dva instalirana agregata. Postrojenje je pribranskog tipa sa gravitacionom betonskom branom visokom 60 m. HE Grabovica ima dva instalirana agregata snage po 57 MW. Elektrana je preko 220 kV razvodnog postrojenja priključena na elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine. Srednja godišnja proizvodnja HE Grabovica je 334 GWh. Svečano puštanje u pogon HE Grabovica bilo je 1982. godine.

Hidroelektrana Salakovac smještena je neposredno na izlasku Neretve iz kanjonskog dijela toka u Bijelo Polje, 17 km uzvodno od grada Mostara. Postrojenje je pribranskog tipa sa gravitacionom branom visine 70 m . Sa tri instalirana agregata ukupne snage 210 MW HE Salakovac može ostvariti srednju godišnju proizvodnju od 410 GWh. Agregatima HE Salakovac se može upravljati lokalno (korak po korak i automatski) i daljinski sa komandnog pulta u komandnoj prostoriji. Elektrana je uključena u elektroenergetski sistem sa 220 kV dalekovoda: HE Salakovac- Kakanj i HE Salakovac – Mostar 3. Izgradnja elektrane trajala je od početka 1977. godine do prosinca 1981. godine. Svečano je puštena u pogon 22. prosinca 1981. godine.

Hidroelektrana Mostar posljednje je postrojenje u nizu elektrana izgrađenih na rijeci Neretvi, a smješteno je 3,73 mi uzvodno od grada Mostara u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Pustena je u pogon 1987. godine, a nakon sanacije ratnih oštećenja ponovno je pustena u rad 1997. godine. Posjeduje 3 agregata instalirane nage 72 MW. Građevinska visina brane iznosi 44 m, dok je visina brane od temelja 28 m. Srednja godišnja proizvodnja iznosi 310 GWh.

Hidroelektrana Mostarsko Blato (u izgradnji) smještena je jugozapadno od Mostara i energetski će koristiti prirodnu visinsku razliku od 176 m između Mostarskog blata i Biško polja, tj. doline rijeke Neretve. HE Mostarsko blato biti će povezana na prijenosni sustav preko novog Priključnog DV 2x110 kV uklopljenog u postojeći DV 110 kV Mostar 4 (Čule) – Mostar 5 (Rodoč). Radovi na izgradnji dovodnog tunela dužine 2207 m su završeni i izvršena primopredaja između Izvođača radova i naručitelja. Prosječna godišnja proizvodnja trebala bi iznositi 170 GWh. Završetak izgradnje očekuje se u 2010. godini, a ukupna investicija iznosi 70 mil €.

Tablica energetskih postrojenja na teritoriju Grada Mostara

Da bi dočarali kolika je zapravo ekonomska moć ovih postrojenja dovoljno je reći da, 1224 GWh proizvedene energije vrijedi primjerice u susjednoj RH 117.626.400 € (9,61€/kWh), a po najskupljoj tarifi u EU – onoj u Irskoj čak 219.218.400 € (17,91€/kWh).

Aluminij d.d Mostar

O najvećem proizvodnom gigantu Mostara, Hercegovine, pa i regije ne treba trošiti riječi. Dovoljno je pogledati video.
Inače Aluminij d.d. Mostar ima oko 960 zaposlenih i najveći je izvoznik u BiH sa oko 500 mil. KM izvoza i 300 mil KM uvoza (sirovina) godišnje.

Hercegovina ima i svoje pivo

Proizvodnja je počela 2007. godine. Vlasnici HEPPRO-a (poduzeća koje proizvodi Hercegovačko pivo) dvojica su privatnih poduzetnika: Željko Šego iz Međugorja većinski je vlasnik sa 74,5 udjela, dok je udio Dragana Šantića iz Međugorja 24,5 posto. U pogone na Bišću Polju je investirano oko 6 milijuna maraka. Godišnji kapacitet proizvodnje je 50.000 hektolitara s tim da postoji mogućnost proširenja pogona i udvostručenja proizvodnje.

U Mostaru su u posljednjih nekoliko godina posađene ogromne količine vinove loze, tako da je primjerice samo poduzeće Hercegovinavino posadilo oko 340.000 loza na preko 108 ha. Aluminijski kombinat je također zasadio oko 50.000 loza. Tako da se tradicija Hercegovine u proizvodnji vina nastavlja i u Mostarskoj općini.

Jedna od plantaža - Žitomsilići

Turizam

Stari Most jedan od prepoznatljivijih simbola Mostara, izgrađen 1566 godine. Most je miniran 1993. godine u jeku hrvatsko-muslimanskog rata, te je nanovo izgrađen 2004. godine uz pokroviteljstvo Republike Hrvatske, Italije i Turske.

Malo je poznato da Mostar ima i skijalište udaljeno nekih 20-ak km od grada. Nalazi se na sjeveru mostarske općine između masiva Veleža i Prenja na nadmorskoj visini od 1050m. Posjeduje ski stazu od 700 m, a posebna atrakcija je noćno skijanje.