• Povratničke tegobe Hrvata (184528)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (165505)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95196)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92212)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9773
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Panika u paklu diploma

Panika u paklu diploma

Nečuvenom akcijom kupovine cijelog tiraža „Slobodne Bosne“ u zeničkoj regiji N.N. profesori pokušali zataškati istinu o svom kriminalu od javnosti!!

Nakon što je u prošlom broju „Slobodne Bosne“ objavljen članak o sumnjivo stečenim magistarskim i doktorskim zvanjima na fakultetima UNIVERZITETA u ZENICI, u rekordnom roku za sada nepoznate osobe pokupovale su kompletan tiraž lista, pokušavajući na taj način sakriti od javnosti žestoke sukobe koji godinama traju među tamošnjim profesorima. Novi detalji o načinu poslovanja na zeničkim fakultetima, o sprezi političkih moćnika i akademskih dužnosnika te neobično lakom putu sticanja akademskih zvanja

Zenička univerzitetska mafija

Piše: Emir Hodžić, Slobodna Bosna

Prošlog petka, rano ujutro, dvoje zasada nepoznatih ljudi kružili su Zenicom panično  kupujući  sve primjerke Slobodne Bosne. Razlog za užurbanu kolportersku akciju mladih Zeničana bio je članak o mutnim  radnjama  profesora  zeničkog Pravnog fakulteta. Pisano je o sumnjivom načinu na koji je poznati zenički advokat Almin Dautbegović za samo tri mjeseca obranio doktorat iz oblasti Krivičnog prava, načinu na koji se imenuju spoljni suradnici na ovoj visokoškolskoj ustanovi te o tome kako rektor zeničkog Univerziteta Sabahudin Ekinović, koji je odavno trebao biti u penziji, vodi ovu ustanovu. Članak je izazvao buru u Zenici, uslijedile su optužbe i kontraoptužbe, kilometarski sročena reagiranja, naručeni prilozi obrane u lokalnim medijima... Sve je to ozvaničilo sukob koji odavno već tinja među profesorima zeničkih fakulteta i zbog kojeg je Univerzitet već godinama na lošem glasu, poznat kao mjesto udomljavanja vlasti bliskih kadrova i mjesto na kojem preko noći, zahvaljujući stranačko-jaranskim vezama, podobni mogu biti izabrani u visoka akademska zvanja.

ZENIČKA KOALICIJA

Rat zeničkih profesora dodatno se rasplamsao u posljednjih mjesec dana, kada je ispred porodične kuće u Zenici pretučen profesor Pravnog fakulteta Dževad Drino. Još uvijek nepoznata osoba pratila je Drinu kada se vraćao kući, sačekala da izađe iz automobila kojeg je parkirao, pritrčala mu s leđa i oborila ga na zemlju. Nakon nekoliko udaraca nogama i šakama, napadač je pobjegao. Nekoliko dana kasnije, dekanu Pravnog fakulteta Halidu Kurtoviću s parkinga u Sarajevu, gdje se nalazio na službenom putu, ukraden je automobil koji još uvijek nije pronađen. Srozavanje zeničkog Pravnog fakulteta intenzivirano je u vrijeme kada je dužnost dekana ove institucije obavljao Salih Jaliman. Jaliman je predavao na nekoliko fakulteta, masno naplaćivao širenje znanja studentima, pa je tako, prema podacima upućenih, mjesečno znao zarađivati skoro devet hiljada maraka. No, to ga navodno nije spriječilo da iz fakultetske kase uzajamne pomoći „posudi“ nekoliko stotina maraka kao bi na svojoj kući promijenio garažna vrata!?
Otkako je osnovan, zenički je Univerzitet bastion moći SDA, koja je mirno promatrala sve sukobe i afere koji su   ga   potresali   godinama.
Univerzitet je funkcionirao ne na pravilima i propisima, nego isključivo voljom kadrova SDA koji su ga pretvorili u svoju privatnu školu.
Jedna od ključnih osoba, pomoću koje je i pomenuti prof. Dautbegović „proguran“ na mala vrata najprije u doktora a zatim i nastavnika na Pravnom fakultetu, je Šemsudin Mehmedović, potpredsjednik SDA i zastupnik u državnom Parlamentu. Upućeni tvrde kako su Mehmedović i Nedžad Korajlić, bivši pomoćnik ministra za policiju MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, danas profesor na Fakultetu za kriminalistiku, „pomogli“ Dautbegoviću u pisanju njegovog doktorata koji je kasnije obranio u Banjoj Luci, pod mentorstvom Mileta Dmičića, kako kažu Dautbegoviću lojalni zenički novinari, „navodnog“ ratnog šefa kabineta Radovana Karadžića. Mehmedovićevo insistiranje na imenovanju Bernadete Galijašević na mjesto kantonalne ministrice obrazovanja bio je jedan od uslova za koaliciju SDA-SDP u ovom kantonu, ali je u isto vrijeme značilo stavljanje pod kontrolu ne samo fakultetskih, nego i svih školskih upravnih tijela. U takvim je okolnostima i bilo moguće da Dautbegović doktorira u svega tri mjeseca, iako je rezultat glasanja članova komisije, kada se odlučivalo o doktoratu, bio 5 protiv, a 2 za. Osim toga, kada je samovoljom rektora Ekinovića imenovan za profesora, iako je protiv takve odluke svih sedam članova NNV glasalo protiv, Dautbegoviću je odmah dodijeljena kancelarija u zgradi Mašinskog fakulteta, u kojem je Pravni fakultet podstanar.
Zanimljivo je kako se redovni profesori Pravnog fakulteta grupno tiskaju u kancelarijama, no Dautbegović je svoju, iako je spoljni suradnik, odmah renovirao. Iako je na u najmanju ruku sumnjiv način postao doktor pravnih nauka, rektor Ekinović Dautbegovića ekspresno brzo kroz svoj privatni Senat (sastavljen od njemu odanih dekana i prodekana) izabrao u nastavničko zvanje docenta na predmetima iz naučne oblasti Krivično pravo i angažirao ga kao vanjskog suradnika a istovremeno i kao zastupnika Univerziteta u sudskim sporovima u koje ga je upravo Ekinović upleo. U međuvremenu, pokrenuto je preispitivanje dobivanja Dautbegovićeve doktorske disertacije, a opet se u glavnoj ulozi nalazi Ekinović, koji je mimo zakonske procedure odobrio obranu disertacije. Prije nekoliko godina Ekinović je bio u središtu slične afere, kada je na Univerzitetu „preko noći“ magistrirala i doktorirala nekolicina aktualnih političara. Jedan od njih je i Remzija Kadrić koji je u to vrijeme bio poslanik Stranke za BiH u Predstavničkom domu BiH. Nekim slučajem magisterija se ipak nije dočepao, iako je to žarko želio, Ivo Miro Jović, istaknuti dužnosnik HDZ-a BiH. Nije poznato je li Dautbegović, nakon što je doktorirao, zatvorio svoju agenciju za nekretnine koja je, između ostalog, prodavala i kuću Zijada Turkovića u sarajevskom naselju Grbavica. Ponuda za prodaju dugo je stajala na internetskoj stranici aleph.co.ba, no ta je stranica odnedavno ugašena.

KAD SE DEKAN VRATI KUĆI PIJAN

U međusobni rat zeničkih profesora odavno su uključeni i studenti tamošnjih fakulteta. U oktobru ove godine, „studenti treće i četvrte godine Pravnog fakulteta“ uputili su zeničkom kantonalnom Tužiteljstvu krivičnu prijavu protiv dekana ovog fakulteta Halida Kurtovića. Na početku začuđujuće nepismeno sročene prijave, s obzirom da su je pisali studenti završnih godina fakulteta, stoji kako je Kurtović „dekan sporan po svemu od samog izbora nije se dičio svojim akademskim zvanjem, objavljenim radovima i jedini je stalno zaposleni profesor na Pravnom fakultetu čiju biografiju ne možete naći na zvaničnom web sajtu ovog fakulteta“. U drugoj točki krivične prijave stoji: „Odmah nakon izbora za dekana nakon prethodnog danog obećanja doc. dr. Zlatanu Meškiću da ovaj glasa za njega na sjednici NNV na kojoj se bira dekan a zauzvrat odmah nakon izbora i sticanja svojstva ovlaštene osobe koja može raspolagati novčanim sredstvima fakulteta otkupio je od ovog 3.000 raznih knjiga po neutvrđenoj cijeni, navodno za potrebe biblioteke Pravnog fakulteta. Inače, biblioteka Pravnog fakulteta je jedna manja prostorija kapaciteta oko 500 knjiga u funkciji biblioteke odnosno još toliko ako se posmatra kao skladišni prostor.“ Studenti, dalje, tvrde kako dekan Kurtović rijetko dolazi na posao a kada se i pojavi na predavanjima, često bude pijan. „Dekan koji je zaposlen na Pravnom fakultetu u Zenici sa 100 % radnog vremena, što bi značilo da je obavezan na zakonsko dnevno, sedmično, mjesečno i godišnje radno vrijeme, u Zenicu dolazi jedanput ili najviše dvaput mjesečno. Da bi zamaskirao i prikrio svoj nedolazak na posao, dislocirao je kabinet izvan zgrade gdje se nalazi Pravni fakultet u Zenici (Mašinski fakultet) i 'sakrio' se na Metalurški fakultet udaljen pola kilometra kako bi bio izvan svake kontrole vremena dolaska i odlaska na posao. Uza sve ovo dekan Halid Kurtović na posao dolazi u pripitom stanju, posebno u poslijepodnevnim satima kad na predavanja ili ispit dolazi vidno pijan, sa plastičnom coca-cola flašicom, koju drži na stolu..., u kojoj je zapravo alkohol“, pišu studenti, zaključujući: „Dekan Halid Kurtović je angažovan na Pravnom fakultetu u Kiseljaku, za što mora izdvojiti najmanje jedan dan u sedmici, zatim u Novom Pazaru na jednom od dva privatna pravna fakulteta i konačno u Peći Republika Kosovo na Pravnom fakultetu na kojem je stalno zaposlen... Sasvim je drugo pitanje kako se dekan 'klonira' i stiže raditi na dva fakulteta udaljena jedan od drugog 500-600 kilometara i to sa punim radnim vremenom. Odgovor se nameće sam po sebi - nema ga u Zenici.“
A nakon što je u prošlom broju SB objavljen članak o tome kako je Dautbegović na sumnjiv način stekao diplomu, njegovi su se studenti digli na (zadnje) noge i redakciju zasuli reagiranjima i peticijama potpore. Jedno do njih poslala je i Amna Gagula, Dautbegovićeva asistentica, odnosno „nosačica laptopa“, kako je podrugljivo nazivaju. Ukratko, u njezinom se reagiranju navodi kako studenti traže uvrštavanje Dautbegovića u nastavni tim Pravnog fakulteta, dovodi se u sumnju kvaliteta predavanja Miodraga Simovića, predsjednika Ustavnog suda BiH, koji bi trebao zamijeniti Dautbegovića na predmetu Krivično pravo. S druge strane, u reagiranju koje je potpisala Dunja Tucaković, predsjednica Asocijacije studenata Pravnog fakulteta, stoji kako u Dautbegovićevom doktorskom radu nema ničega spornog, kako je logično da mu mentor bude Sead Dizdarević, koji je u vrijeme pisanja rada predavao Ustavno pravo na fakultetu u Kiseljaku, kako su studenti povrijeđeni člankom u SB jer ih vrijeđa neistinom te da im je jasno kako je cijela priča o doktoratu udar na Dautbegovića kojeg treba skloniti sa mjesta profesora kako bi se na tu poziciju instaliralo „pulena SDA Nezira Pivića“.

FAKULTETSKA MALA PODUZEĆA

Ključna osoba za ovakvo stanje na zeničkom Univerzitetu svakako je rektor Sabahudin Ekinović, koji je zažmirio na oba oka na kriminalne radnje i srozavanje ionako upitnog ugleda zeničkog Univerziteta. Zanimljivo je kako se Ekinović odnedavno, preko nišana, mjerka sa profesorom zeničkog Ekonomskog fakulteta Darkom Petkovićem, s kojim je bio u dugogodišnjim prisnim odnosima. Petković, o čijem smo angažmanu kada su u pitanju sumnjivi doktorski i magistarski radovi, također pisali u jednom od prošlih brojeva našeg lista, ključna je osoba kada su u pitanju projekti i donacije iz inozemstva na Univerzitetu. Zbog dobrih veza u inozemstvu i poznavanja jezika, Ekinović je „pazio“ Petkovića, no profesor sa Ekonomskog fakulteta u nemilost je došao kada je uradio internu evaluaciju rada Univerziteta. Ukratko, u evaluaciji je naveo kako je stanje „lošije nego godinu dana ranije“. Njegov je izvještaj sakriven od članova Senata i Upravnog odbora. Kako bi ga se ušutkalo, tvrde naši izvori, Petković je izabran za docenta za oblast Proizvodnih sistema i tehnologija, predmet Menadžment malih i srednjih preduzeća, iako je NNV rekao „da ne ispunjava uvjete po članu 279. stavu 3. Statuta UNZE“. Pojednostavljeno, Petković je doktor tehničkih nauka, a trebao je biti doktor ekonomskih nauka, no to mu ne smeta da predaje i na Zdravstvenom fakultetu, i to predmet koji bi trebao predavati doktor medicinskih nauka. Zdravstveni fakultet je inače smješten u šupici na ulaznoj kapiji u zeničku bolnicu?! Da na zeničkom Univerzitetu vlada samovolja, govore i detalji izvještaja Ureda za reviziju institucija u FBiH. Između ostalog, navodi se i nastavak prakse naplaćivanja časova preko „duple norme“. Iako je to nedopustivo, jer se za tako nešto nalaže raspisivanje konkursa, profesorima je dopušteno da, uz dodatnu naknadu na plaću, imaju dvostruko više časova od planiranih, ali nekima ni to nije bilo dovoljno. Čak je i Upravni odbor Univerziteta utvrdio niz manjkavosti, naložio ispravljanje nezakonitih odluka, ali uzaludno. Na listi onih kojima su nelegalno isplaćivana sredstva vodi rektor Sabahudin Ekinović sa 7.150 maraka, te prorektori Darko Petković sa 6.075 i Safet Brdarević sa 5.372 marke samo za prvu polovinu prošle godine. Revizori su na jedvite jade pronašli četiri ugovora iz druge polovine prošle godine vrijedna 14.500 maraka koje je lani prorektor Brdarević po ovlaštenju rektora Ekinovića potpisao sa  profesorom Ekinovićem. Oprobani recept koristio je i bivši dekan Pedagoškog fakulteta Refik Ćatić, koji je ovlastio troje svojih suradnika da potpišu ugovore - s njim. Nakon niza prijava i međusobnih otkrivanja „prljavština“, za ono što se dešava na Univerzitetu zainteresirali su se i inspektori SIPA-e i federalnog MUP-a koji su nekoliko dana istraživali na Pedagoškom fakultetu. Kako saznajemo, ustanovljeno je kako je jedan visokopozicionirani član akademske zajednice imao više od „duple“ norme profesora na tri ili četiri fakulteta Univerziteta, a naknade je primao i kao član nekoliko komisija, šef katedre, dekan... Tek od kraja 2010. počela je evidencija rada van Univerziteta, a ustanovljeno je da je ovaj profesor držao honorarne časove navodno na (mimo Zenice) jedanaest fakulteta Univerziteta u Bihaću, Tuzli, Sarajevu, Mostaru i Novom Pazaru?! Interna revizija ministarstava obrazovanja i financija je utvrdila da su pojedini dekani i rektor paralelno radili, osim nastave u Zenici i drugim gradovima, i na po devet naučnih projekata, naplativši za njih iznose od po deset do četrdeset pet hiljada maraka.

POTRAGA ZA „SB“ U ZENICI

Ko su mladi pravnici koji su u petak ujutro pokupovali kompletan tiraž „Slobodne Bosne“ u Zenici i široj regiji?

Posljednje izdanje Slobodne Bosne, u kojem je objavljen tekst o kriminalnim radnjama na zeničkom Univerzitetu, gotovo pa se i nije mogao kupiti u ovom gradu. Naime, od ranih jutarnjih sati, u petak, devetog decembra, dvije osobe, muškarac i djevojka, kružili su gradom i na svim kioscima kupovali kompletan tiraž našeg lista. „Kao redovni čitalac SB, bila sam šokirana saznanjem da SB nije jutros bila u prodaji za Zeničane, tj. da je kompletan tiraž za Zenicu (a možda i okolinu), pokupovan od strane jednog ili dva lica u ranim jutarnjim satima, kako bi se spriječilo kupovanje od strane ostalih građana (vjerojatno radi obznane skandala na zeničkom Pravnom fakultetu). Bar na 10 trafika su nam rekli sa čuđenjem da je Bosna došla i otišla iste minute, a na jednoj trafici je skoro došlo do incidenta između sredovječnog čovjeka koji je želio kupiti SB i osobe koje je navodno pokupovala sva izdanja, jer dotična osoba nije dozvolila ovom gospodinu da se domogne svog primjerka, pa je došlo do koškanja između dvojice“, stoji u elektronskoj poruci koja je stigla u petak u redakciju Slobodne Bosne.
„Ne znam šta ste objavili u novom broju Slobodne, ali je nema nigdje u Zenici nabaviti. lako je hladno i premda sam u invalidskim kolicima, obišao sam tri kvarta Zenice i potom nazvao prijatelje i poznanike da mi nabave u svojim kvartovima, ali nigdje ni jednoga broja nema. Prijatelj mi je jedan malo prije javio da nema ni u njegovu kvartu i da je, po riječima prodavačice na kiosku, jedna žena sve pokupovala. Moj broj, koji mi ostavi prodavačica, nisam mogao dobiti, jer je ta 'neka' tražila sve“, poruka je drugog čitatelja, da bi kasnije na mail adresu Slobodne Bosne došlo još desetine sličnih poruka i telefonskih poziva naših čitatelja. Javili su se i zenički volonteri iz udruženja Akcija građana, tražeći doštampavanje lista, kojeg bi oni sami prodavali u Zenici.
„Kolega i ja smo obišli nekoliko prodajnih mjesta i na svakom smo dobili isti odgovor PRODATO JUTROS, JEDNA OSOBA KUPILA SVE ODJEDNOM. Pitali smo kako se zove ta osoba, ali nismo mogli dobiti odgovor jer prodavači iz ko zna kojih razloga ne žele o tome govoriti. Mislim da se radi o kršenju slobode medija, odnosno kršenju prava građana da saznaju za dešavanja u njihovom gradu, stoga predlažem da mi na revers izdate veću količinu posljednjeg izdanja da sa svojim aktivistima prodajem za vas volonterski ovaj broj a sve u svrhu da bi građani saznali o spomenutim dešavanjima. Sutra nam se može desiti da nam siluju našu djecu a da za to niko ne sazna.“
Redakcija Slobodne Bosne još uvijek nije uspjela saznati identitet muškarca i djevojke koji su pokupovali kompletan tiraž Slobodne Bosne u Zenici, ali i u Bugojnu i Travniku, no upućeni tvrde kako se najvjerojatnije radi o dvoje mladih pravnika koji pripravnički staž „odrađuju“ u kancelariji advokata Almina Dautbegovića.

| Slobodna Bosna | HB.org |