Analiza programske platforme SDP-a

S puno točaka Platforme koju su potpisali SDP, SDA, NSRzB i HSP većina dobronamjernih  mogla bi se složiti i podržati je. Na prvi pogled i poglavlje koje se odnosi na jednakopravnost konstitutivnih naroda zvuči prihvatljivo. Ali samo na prvi pogled. No, upravo u tom poglavlju samo jednom riječu; pripadnik, a ne predstavnik konstitutivnog naroda, krije se SDP-ov plan majorizacije Hrvata u BiH i pretvaranja Federacije BiH u bošnjački entitet.

Tom jednom riječju osigurava se ne samo legalnost već i legitimnost izbora Željka Komšića, ili nekog novog Komšića, za budućeg predsjednika ili dopredsjednika BiH, jer ako se SDP uspije ozakoniti svoju Platformu, odnosno ugraditi je u novi Ustav, njegov izbor većinom bošnjačkih glasova u Parlamentu BiH više nitko neće moći osporiti. Neosporno je, naime, da je Željko Komšić pripadnik hrvatskog naroda, a to što nije predstavnik,  nevažno je, jer u Platformi i ne stoji da se bira predstavnik, već pripadnik konstitutivnog naroda.

Tko bira predsjednika i dopredsjednike BiH?

U Platformi stoji da se predsjednik i potpredsjednici BiH (Predsjedništvo BiH) biraju iz Parlamenta uz smanjenje ustavnih nadležnosti Predsjedništva. Predlaže se „racionalno povećanje broja zastupnika u Zastupničkom domu sa zajamčenom kvotom za konstitutivne narode i ostale (iz oba entiteta) u skladu s Izbornim zakonom BiH, uz odgovarajuće smanjenje na nižim razinama.  U dokumentu se, opet ne spominje, biraju li se predsjednk i dopredsjednici BiH nadpolovičnom ili nekom drugom većinom i treba li ona u sebi sadržavati određeni postotak glasova pripadnika konstitutivnih naroda i koliki,  za donošenje odluka, uključujući i izbor predsjednika i dopredsjednika BiH.

Pokušajmo zamisliti da postoječi novi saziv  Zastupničkog Parlamenta BiH bira predsjednika i dopredsjednike BiH, bez većine iz svakog nacionalnog kluba u Domu naroda. U Pralemntu BiH trenutno sjedi 7 Hrvata, troje od njih, Jerko Lijanović, Zvonko Jurišić, te zastupnica SDP-a, Danijela Martinović predstavljaju izraz izborne volje, manje od 10 posto hrvatskih birača izašlih na izbore. Ukoliko predsjednika i dopredsjednike BiH, bira parlamentarna većina Zastupničkog doma, koju je moguće sastaviti i bez većinske izborne volje jednog konstitutivnog naroda, što se upravo pokušava napraviti, i ukoliko je za punovažnost te odluke dovoljna recimo jedna trećina pripadnika konstitutivnih naroda, jasno je da je moguće predsjednika ili dopredsjednik BiH izabrati zaobilaženjem većinske izborne volje Hrvata u BiH.

Rotacija pripadnika konstitutivnih naroda

SDP u svojoj Platformi navodi kako bar na jednoj od ključnih pozicija Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH, Zastupnički dom i Dom naroda treba sjediti praipadnik, naglašavamo pripadnik, a ne predstavnik jednog od konstitutivnih naroda. Pripadnik, ali ne i predstavnik konstitutivnog naroda je i Željko Komšić, (izabran s preko 95 posto glasova Bošnjaka) koji već sjedi u Predsjedništvu BiH. Pripadnici, ali ne i predstavnici, oni dakle koji nisu izabrani većinom glasova hrvatskih birača su i Zvonko Jurišić i Jerko Lijanović. Njih bošnjačka većina u Parlamentu BiH može izabrati za primjerice predsjednike Zastupničkog ili Doma naroda, ili na neku ministarsku poziciju u Vijeću ministara BiH.

Odlučivanje u entitetskim vladama

Platformom SDP-a predviđena je da način odlučivanja u entitetskim vladama potpisnika ovog dokumenta će biti po analogiji s Vijećem ministara. Podsjetimo u Vijeću ministara odluke se smatraju pravnovaljanim, ako za njih glasa većina ministara, koja uključuje i jednu trećinu ministara, ili 1 (jednog) ministar iz svakog konstitutivnog naroda.

Po Zakonu o Vladi Federacije BiH 8 ministarskih pozicija predviđeno je za Bošnjake, 5 za Hrvate i 3 za Srbe. U Vladi RS 8 ministarskih pozicija predviđeno je za Srbe, 5 za Bošnjake i 3 za Hrvate. U Republici Srpskoj Hrvati su potpuno majorizirani, jer tamošnja većina srpskih birača izabrala je i hrvatske zastupnike u Narodnu Skupštinu i dopredsjednika RS, a hrvatske ministre uVladu RS izabrat će vladajući SNSD.

Nova koalicija koju čine SDP, SDA, te stranke koje su osvojile oko 3 posto glasova hrvatskih birača; HSP i NSRZB namjerava, još nije izvijesno i da će uspijeti,  izabrati i pet hrvatskih ministara u Vladu F BiH:Ppretpostavljamo kao će oni biti iz HSP-a i NSRZ, moguće neki od Hrvata bude i iz SDP-a, dakle stranaka koje su dobile manje od 10 posto glasova hrvatskih birača. Da su i glasovi svih pet hrvatskih ministara, uz 8 bošnjačkih potrebni da se odluke Vade  F BiH imaju smatrati važećim, to se ne može smatrati mehanizmom spriječavanja majorizacije jednog konstitutivnog naroda i osiguravanjem jednakpopravnosti konstitutivnih naroda, jer će na ministarskim mjestima sjediti ljudi iz stranaka koje su dobile minoran broj hrvatskih glasova.

U posljednjoj točki SDP-ove Platforme poglavlje koje se odnosi na jednakopravnost konstitutivnih narod navodi se; Osiguranje adekvatne zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda i ostalih prilikom zapošljavanja u javnim preduzećima i organima uprave na svim nivoima (opštine, kantoni, entiteti);. Dakle ponovo se uporabljuje riječ pripadnika, a ne predstavnika konstitutivnih naroda.

Očekuje se sud pravnih stručnjaka

Sud o poglavlju SDP-ove Platforme naravno dat će i pravni stručnjaci, no već i laičkom analizom, kakva je ova, da se zaključiti kako se radi o Programu eliminacije Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Ako se ovaj Plan ne uspije sprovesti na razini BiH, očito je pokušat će se sprovesti samo u Federaciji. Ukoliko se u tome uspije značit će to pretvaranje F BiH ne z Zpadnu Njemačku već u bošnjački entitet. Još jednom donosimo Programsku platformu SDP-a, ostavljajući mogućnost i našim posjetiteljima za argumentiranu polemiku o tome bi li sprovedba elemenata ove Platforme osigurala istinsku jednakopravnost konstitutivnih naroda ili majorizaciju jednog konstitutivnog naroda.

Jednakopravnost konstitutivnih naroda i ostalih

* Pravna, socijalna i sekularna država sa mehanizmima institucionalne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih, na cijeloj teritoriji BiH;

* Predsjednici Predsjedništva BiH, Predstavničkog doma, Doma naroda i Vijeća ministara biraju se na četvorogodišnji mandat i svaki od konstitutivnih naroda mora biti zastupljen na jednoj od ovih pozicija, s tim da se u pravilu u svakom narednom mandatu vrši rotacija po etničkom principu pri čemu ni na jednoj od ovih funkcija pripadnik jednog konstitutivnog naroda i ostalih ne može biti više od dva mandata uzastopno;

* Predsjednik i potpredsjednici BiH (Predsjedništvo BiH) se biraju iz Parlamenta uz smanjenje ustavnih nadležnosti;

* Otklanjanje diskriminacija u pravnim aktima u skladu sa odlukom Finci-Sejdić i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima u čitavom sistemu;

* Racionalno povećanje broja zastupnika u Predstavničkom domu sa garantovanom kvotom za konstitutivne narode i ostale (iz oba entiteta) u skladu sa Izbornim zakonom BiH, uz odgovarajuće smanjenje na nižim razinama;

* Garantovane kvote i za Ostale u entitetskim parlamentima kao što je to već slučaj sa konstitutivnim narodima;

* Način odlučivanja u entitetskim vladama potpisnika ovog dokumenta će biti po analogiji sa Vijećem ministara;

* U pravilu garantovati kvote za konstitutivne narode i ostale u svim kantonalnim skupštinama, općinskim vijećima/skupštinama opština što će se regulisati Izbornim zakonom;

* Eliminisanje diskriminacije građana po bilo kom osnovu na cijelom teritoriju BiH, na osnovu analize koja će biti urađena u prvoj godini mandata nove vlasti;

* Osiguranje adekvatne zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda i ostalih prilikom zapošljavanja u javnim preduzećima i organima uprave na svim nivoima (opštine, kantoni, entiteti).

Dnevnik.ba

Anketa