Angela Merkel: Ne potcjenjujte Hrvate u BiH!

Piše: Asim Metiljević

POSTIZBORNI RASPLET

Vlast preuzima velika šestorka

PRUDSKA TROJKA PONOVO NA OKUPU

Gotovo je izvjesno da će novu vlast u BiH činiti velika šestorka sastavljena od tri nacionalna bloka - SNSD-a i SDS-a, SDA i SDP-a, te HDZ-a i HDZ-a 1990.: Slobodna Bosna doznaje zašto evropska diplomatija insistira na formiranju komotne koalicione većine i otkriva šta će biti prioritetni zadatak nove kolicione vlasti

Prvi zadatak nove vlasti je reforma ustava na tragu sporazuma postignutog u Prudu

Niko pouzdano ne može prognozirati kada će se konstituirati nova vlast u BiH, ali je već sada jasno koje će partije sudjelovati u vladajućoj koaliciji i koji će se problemi naći u vrhu prioriteta nove vlasti. Već nakon prvog kruga međupartijskih konsultacija u kojima je glavnu riječ vodio lider SDA Sulejman Tihić, posve je jasno da će novu vladajuću većinu formirati šestočlana koalicija sastavljena od tri, uslovno rečeno, „nacionalna bloka“: srpska politička reprezentacija formirana je nakon izbora (SNSD i SDS), hrvatska se upravo konstituira (HDZ i HDZ 1990) dok je bošnjačka politička reprezentacija određena puno prije oktobarskih izbora najavom formiranja crveno-zelene koalicije (SDP i SDA).

UPOZORENJE KANCELARKE MERKEL

Konstituiranje široke koalicije, s komotnom dvotrećinskom većinom glasova u Parlamentu BiH, uvjetovano je donošenjem „teških odluka“ s kojima će se suočiti nova vlast u BiH. Riječ je, naravno, o reformi Dejtonskog ustava, koja se samo dijelom odnosi na problem diskriminacije nacionalnih manjina (slučaj Sejdić-Finci) a čiji je glavni zadatak rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja.

Bošnjački politički vrh nalazi se pod snažnim pritiskom evropske diplomatije koja gotovo ultimativno zahtijeva da se odmah nakon konstituiranja nove vlasti otvori raprava o ustavnoj reformi. Čelnicima SDA Sulejmanu Tihiću i Bakiru Izetbegoviću to je jasno rečeno prije nekoliko dana u Berlinu gdje su se susreli s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Njamačka kancelarka otvoreno je rekla da bi apsolutni prioritet nove vlasti BiH morala biti ustavna reforma, koja je, kako je naglasila, preduvjet za bilo kakve integracijske pomake BiH prema EU.

Merkolova je pri tom naglasila da je ustavnom reformom nužno obezbijediti jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, čime je jasno dala do znanja u kojem bi se pravcu trebala odvijati ustavna reforma. Znakovita je činjenica da je susret u Berlinu aranžirao bivši šef OHR-a Miroslav Lajčak, koji uživa golemu podršku evropskih diplomatskih krugova. Upravo je Lajčak svojevremeno forsirao (neki kažu i diktirao!) ustavnu reformu dogovorenu Prudskim sporazumom između Milorada Dodika, Sulejmana Tihića i Dragana Čovića.

DRUGI NAZIV ZA TREĆI ENTITET

Prudskim sporazumom,  pored ostalog, dogovoren je i teritorijalni preustroj BiH, odnosno rješavanje problema „središnjeg nivoa vlasti“, preko formiranja četiri teritorijalne jedinice od kojih bi svaka imala zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Istina, Dodik, Tihić i Čović naknadno su ponudili različite interpretacije postignutog dogovora (Dodik je npr. tvrdio da se teritorijalni preustroj ne  odnosi na Republiku Srpsku), no posve je jasno da će se predstojeća ustavna reforma kretati u okvirima postavljenim u Prudu.

Uostalom, to je na izravan način najavio i lider SDA Sulejman Tihić nakon nedavnog pomiriteljskog razgovora s predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem. Tihić je odlučno odbacio mogućnost formiranja „trećeg entiteta“, ali se založio za preustroj na način da se formiraju četiri multietničke jedinice, od kojih bi svaka imala zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Tihić potcrtava da bi  se preustroj odnosio na cijelu BiH, a ne samo na Federaciju BiH, na čemu inače insistira lider SNSD-a Milorad Dodik.

Upitan da prokomentira prijedlog ustavnih promjena HDZ-a o formiranju četiri federalne jedinice, Tihić je nedavno u Mostaru iznio stav kako se SDA zalaže za decentraliziranu BiH multietničkih regija.

„I u okviru Prudskog sporazuma govorili smo o četiri teritorijalne jedinice središnjeg nivoa vlasti, koje bi imale zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Namjerno tada nismo rekli federalne jedinice, nego smo rekli četiri teritorijalne jedinice, podrazumijevajući cijeli teritorij BiH“, rekao je Tihić.

BIH CIJELA IZ ČETIRI DIJELA

U interpretaciji Dragana Čovića, rješenje iz Pruda izgleda nešto drukčije.

„Ono što je HDZ BiH predložio jest da se BiH organizira kroz četiri federalne jedinice na srednjoj razini vlasti, sa sjedištem u Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci i Sarajevu, s tim da Sarajevo bude uređeno kao distrikt. Vjerujemo kako ćemo kroz hrvatsku federalnu jedinicu povezati teritorije BiH gdje žive Hrvati - diskontinuitet teritorija - što smo definirali u Kreševskoj deklaraciji i Prudu“, pojasnio je Čović. 

Pobjednici oktobarskih parlamentarnih izbora duboku su svjesni težine odluka s kojima će se suočiti odmah nakon konstituiranja zakonodavne i izvršne vlasti i upravo je ta činjenica presudno utjecala na oblikovanje nove parlamentarne većine. Kičmu nove vlasti činit će dakle prudska trojka, Dodik, Tihić i Čović, ali ovoga puta na teren će izaći u okviru širih nacionalnih političkih reprezentacija: Dodiku će bokove čuvati SDS, Čović je uspio pridobiti HDZ 1990, dok Tihić računa na punu podršku i „zaštitu“ SDP-a.

Na taj način riješena je i dilema SDP-a o programskoj ili pak matematičkoj koaliciji: novu vlast formirat će prudska koalicija!

Čović stopama Dodika

NAKON SRPSKOG, FORMIRAN I HRVATSKI NACIONALNI BLOK

Nakon srpske nacionalne reprezentacije, u kojoj će sudjelovati SNSD i SDS, formiran je i hrvatski nacionalni blok kojeg čine dva HDZ-a. Stranački lideri Dragan Čović i Božo Ljubić dogovorili su zajednički nastup „vezan za sva ključna pitanja hrvatskog naroda u BiH“. To se prije svega odnosi na ustavnu reformu „na načelima Kreševske deklaracije“, što podrazumijeva ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda „u teritorijalnom i institucionalnom smislu“.

Nakon približavanja Čovića i Ljubića, odnosno Dodika i Bosića,  lider SDP-a Zlatko Lagumdžija izgubio je i teoretsku mogućnost da formira vlast bez sudjelovanja HDZ-a i SNSD-a, kako je ranije najavljivao. Pred Lagumdžijom stoji samo jedna dilema: da se priključi koalicionoj većini ili da ode u opoziciju.

Uskoro susret Dodika i Lagumdžije

NJEMAČKI SPD POKUŠAVA POMIRITI DODIKA I LAGUMDŽIJU

U vrhu SDP-a nisu nimalo sretni postizbornim raspletom događaja, budući da je evidentno kako SDP, iako relativni izborni pobjednik, u novoj vlasti neće imati dominantnu poziciju. Inicijativu oko formiranja nove vlasti potpuno je preuzeo Tihić, budući da je Lagumdžija prekinuo sve kontakte s Dodikom i Čovićem bez kojih je praktično nemoguće formirati parlamentarnu većinu.No, doznajemo da bi se odnosi između Lagumdžije i Dodika uskoro mogli popraviti, nakon njihovog „pomiriteljskog sastanka“ u Njemačkoj naredne sedmice, gdje bi trebali otputovati na poziv tamošnjih Socijaldemokrata!

Slobodna Bosna

Anketa