Čovićev ultimatum Lagumdžiji

Nakon što su članovi Predsjedništva SDP-a u utorak, 14. decembra, samo dan poslije susreta ZLATKA LAGUMDŽIJE i DRAGANA ČOVIĆA, ponudili postizbornu koaliciju partnerima iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak, burno je reagirao  lider HDZ BiH,  optužujući Lagumdžiju da zbog vlastitih političkih ambicija gura BiH u potpuni kaos, Čović je najavio žestok odgovor, kojeg je objasnio u razgovoru sa novinarkom „SB“

Nakon što su članovi Predsjedništva Socijaldemokratske partije u utorak, 14. decembra, usvojili nacrt programske platforme za formiranje vlasti u BiH, koji će u narednim danima biti upućen njihovim najpoželjnijim koalicijskim partnerima iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak, predsjednik HDZ-a Dragan Čović najavio je žestok odgovor. Lider najjače hrvatske stranke u BiH potvrdio je dan kasnije, u razgovoru za Slobodnu Bosnu, da će na najnoviji SDP-ov pokušaj grubog eliminiranja HDZ-a i HDZ 1990. iz postizbornih pregovora, čelnici te dvije stranke odgovoriti blokadom izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije, što će, sasvim sigurno, do daljnjeg paralizirati uspostavu vlasti na federalnoj razini, ali i imati ozbiljne posljedice na političke odnose u cijeloj BiH! „Nedopustivo je da se, poslije Željka Komšića, sada bošnjačkim glasovima žele izabrati i hrvatski delegati u Dom naroda federalnog Parlamenta“, kaže u razgovoru za „SB“ Čović, upozoravajući kako je prošlo vrijeme „sejda bajramovića“, te da je u sadašnjoj konstelaciji odnosa nemoguće ignorirati većinsku volju hrvatskog biračkog tijela, čijih su blizu 90 posto glasova dobila dva HDZ-a.

USPOSTAVA VLASTI DO DALJNJEG BLOKIRANA

Budući da su lideri HDZ-a i HDZ 1990. Dragan Čović i Božo Ljubić, prošlog tjedna, potpisali sporazum o zajedničkom djelovanju, jasno je kako će te dvije stranke imati većinu u svim kantonima/županijama s hrvatskom većinom, i da će bez velikih poteškoća dogovoriti formiranje izvršne vlasti u Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj županiji, te, zajedno s bošnjačkim partnerima, u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Doda li se tome da je Čović, znatno ranije, jednako čvrst dogovor postigao i s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, nema nikakve dvojbe da će Lagumdžijina najava (a zapravo je riječ o prijetnji) koalicijskog sporazuma s Zvonkom Jurišićem i braćom Ivanković-Lijanović dodatno zakomplicirati i pregovore koji se vode na državnoj razini, gdje su, opet, SNSD i dva HDZ-a nezaobilazni politički partneri. „Mene, uistinu, iznenađuje da je Zlatko Lagumdžija pokušao dogovoriti suradnju sa SDS-om, kao što me zadivljuje što  njegovi socijaldemokrati mogu imati zajednička programska stajališta sa HSP-om“, smatra Čović, napominjući da je pokušaj lidera SDP-a da formira vlast bez SNSD-a i HDZ-a već doveo do homogenizacije na srpskoj i hrvatskoj političkoj sceni kakva je, do prije nekoliko mjeseci,  bila gotovo nezamisliva.

Usvajanje SDP-ove „Osnove za formiranje vlasti u Federaciji BiH i platforme zajedničkog nastupa u institucijama BiH“ uslijedilo je, podsjetimo, samo dan poslije sastanka Zlatka Lagumdžije i Dragana Čovića koji je održan u ponedjeljak, 13. decembra. Premda su se i na tom susretu čelnici dvije stranke načelno usuglasili oko najvažnijih pitanja za budućnost BiH, ponovno se kao nepremostiva prepreka u daljim pregovorima nametnuo izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara.

„Ja sam inzistirao da na tu dužnost mora biti imenovan netko iz HDZ-a, kao stranke koja je osvojila najveći broj hrvatskih glasova, i apsolutno je nevažno hoću li to biti ja, ili netko od mojih stranačkih kolega“, rezolutan je  Čović, podsjećajući kako su prethodnih godina, prema istovjetnom principu, za predsjedavajućeg Vijeća ministara birani Adnan Terzić (SDA) i Nikola Špirić (SNSD), kao predstavnici pobjedničkih bošnjačkih i srpskih stranaka. „Imamo sve šanse da formiramo stabilnu parlamentarnu većinu, koja bi svaki dogovor implementirala, bez političkih blokada koje smo imali do sada. Problem je, međutim, što Zlatko Lagumdžija i dalje tvrdoglavo želi biti predsjedavajući Vijeća ministara“, tvrdi predsjednik HDZ-a.

MILLER I PETRITSCH SU OD MENE 2000. GODINE TRAŽILI DA SE POVUČEM IZ HDZ-a

No, osim što kandidatura Zlatka Lagumdžije, ali ni bilo kojeg SDP-ovca (bez obzira na nacionalnu pripadnost), gotovo posve izvjesno, neće u Parlamentu BiH dobiti potrebnu većinu glasova srpskih i hrvatskih zastupnika, činjenica je da lider socijaldemokrata, u poređenju sa 2000. godinom, kada je dogovarana Alijansa za promjene, više ne može računati ni na bezuvjetnu potporu međunarodnih diplomata. Lagumdžija je, štoviše, u posljednje vrijeme dobio nekoliko ozbiljnih upozorenja da bi marginaliziranje dva HDZ-a moglo biti opasna politička avantura, koja bi prouzročila višemjesečnu krizu vlasti u BiH.

„Odlično se sjećam razgovora koje sam prije deset godina vodio s tadašnjim američkim veleposlanikom Thomasom Millerom i visokim predstavnikom Wolfgangom Petritschom, koji su od mene, pod prijetnjama, tražili da se povučem iz HDZ-a. Danas je situacija neuporedivo drugačija“, kaže Čović, dodajući kako je u posljednjih mjesec dana imao na desetke susreta s inozemnim diplomatama u BiH, ali i brojnim međunarodnim dužnosnicima, na kojima se razgovaralo o što bržem konstituiranju vlasti. U tom je smislu, dakako, najznačajniji prošlotjedni sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, na kojem su, također, glavne teme bile uspostava vlasti i ustavne promjene. Dakako da nije nimalo slučajno što su poziv iz ureda njemačke kancelarke do sada upućeni na adrese samo četiri političke stranke u BiH; SDA, HDZ-a, SNSD-a i SDP-a, od kojih se očekuje da u što kraćem roku dogovore parlamentarnu većinu i započnu ispunjavanje obveza koje je pred BiH postavila Europska unija. Naredni posjet lidera vodećih bh. političkih stranaka Berlinu dogovoren je već početkom 2011. godine.

„TOČNO JE DA SAM U NJEMAČKU LETIO AVIONOM VLADE RS-A, RAČUN JE PLATIO HDZ BIH“

„Točno je da sam u Njemačku putovao avionom Vlade Republike Srpske“, potvrdio je za „SB“ predsjednik HDZ-a Dragan Čović, otkrivajući kako su on i njegove stranačke kolege, do sada, u više navrata za službena putovanja unajmljivali avion Vlade RS. „Nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu imao sam ranije dogovoreni susret s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem u Banjoj Luci. Stoga je unajmljivanje aviona Vlade RS za nas bila najbrža i najisplativija opcija“, objasnio je Čović. Na naše pitanje tko je platio najam aviona, Dragan Čović je odgovorio: „Račun je platio HDZ BiH, kao što je činio  i uvijek do sada.“

Slobodna Bosna

Anketa