Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9864
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Dužnosnici HDZ-a neće priznati nelegalnu vlast i neće dopustiti primopredaju dužnosti

Dužnosnici HDZ-a neće priznati nelegalnu vlast i neće dopustiti primopredaju dužnosti

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 12.03.2011. 03:29

Piše: Asim Metiljević

ČOVIĆ I LJUBIĆ RAZRADILI PLAN „PASIVNOG OTPORA“

Slobodna Bosna uspjela je doznati glavne elemente „kriznog plana“ koji će aktivirati dva HDZ-a u slučaju da budu istisnuti iz nove parlamentarne većine

Prije desetak dana lideri dva HDZ-a, Dragan Čović i Božo Ljubić, zaokružili su krizni plan političkog djelovanja u slučaju da se četiri stranke okupljene oko SDP-ove „programske platforme“ usude formirati vlast bez sudjelovanja legitimnih predstavnika hrvatskog naroda. Čović i Ljubić javno su zaprijetili da neće priznati „nelegalno uspostavljenu vlast“ a iza ove prijetnje, prema informacijama Slobodne Bosne, stoji detaljno razrađen krizni plan čelnika dva HDZ-a koji se „platformašima“ namjeravaju suprotstaviti primjenom „pasivnog otpora“. U najkraćem, čelništvo dva HDZ-a zapovjedilo je svojim dužnosnicima na svim razinama vlasti da nastave rad u institucijama sistema i da odbiju bilo kakvu suradnju s novoizabranim dužnosnicioma iz redova „platformaša“. Prema ovom planu, HDZ-ovi dužnosnici neće dopustiti „primopredaju vlasti“ a u slučaju nasilnog pokušaja, dužni su protiv „platformaša“ podnijeti krivičnu prijavu zbog „pokušaja rušenja ustavnopravnog poretka“. Dva HDZ-a polaze od pretpostavke da Centralna izborna komisija neće „certificirati“ delegate u krnjem Domu naroda federalnog Parlamenta i da delegati bez odgovarajućeg certifikata CIK-a nemaju pravo parlamentarnog odlučivanja.

KRIZA IZMIČE KONTROLI

Čovićev i Ljubićev plan sprečavanja „nelegalne tranzicije vlasti“ izazvao je priličnu pometnju u diplomatskim krugovima u kojima se procjenjuje da bi višemjesečna kriza s uspostavom vlasti u Federaciji BiH mogla izmaći kontroli i prerasti u duboku ustavnu i parlamentarnu krizu s teškim posljedicama. Uslijedila je serija ozbiljnih diplomatskih reakcija u kojima je s važnih međunarodnih adresa čelnicima SDP-ove koalicione četvorke preporučeno da odustanu od sazivanja sjednice Doma naroda u nepotpunom sazivu, a čelnicima dva HDZ-a da deblokiraju konstituiranje skupština i izbor delegata u četiri kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Istvovremeno, šef OHR-a Valentin Inzko dobio je zadatak da posreduje u približavanju stavova dva zaraćena politička bloka. U međunarodnim diplomatskim krugovima, prema sazananjima Slobodne Bosne, rasprostranjeno je uvjerenje da vlast u Federaciji BiH nije moguće formirati bez sudjelovanja da HDZ-a. Dijelom zbog toga što takva vlast ne bi bila prihvaćena od najvećeg dijela hrvatskog stanovništva, koje je listom glasalo za dva HDZ-a, a dijelom i zbog toga što vlast bez sudjelovanja dva HDZ-a ne bi imala dvotrećinsku većinu potrebnu za usvajanje ustavnih promjena.

SPORNA RASPODJELA POZICIJA

Zakazana sjednica Doma naroda federalnog Parlamenta prolongirana je za sedam dana, ali teško je povjerovati da će dva zaraćena tabora u sedam narednih dana razriješiti spor koji traje punih pet mjeseci. Suština spora dva politička tabora sadržana je u jednoj neoprezno napisanoj rečenici u nedavnom saopćenju Predsjedništva SDA.
„Stranka demokratske akcije ponudila je HDZ-u i HDZ-u 1990 rješenje koje odgovara izbornim rezultatima, a prema kojim bi ovim strankama pripale 2/3 odnosno 3/5 hrvatskih pozicija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, uključujući i poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i predsjednika Federecaije BiH“, stoji u saopćenju Predsjedništva SDA.

No, iz tabora dva HDZ-a ovakvu ponudu smatraju krajnje neozbiljnom, pa čak i uvredljivom. Pitaju se na temelju čega SDA uzima sebi za pravo da raspoređuje „hrvatsku kvotu vlasti“: SDA i SDP dobili su oko 60 posto glasova Bošnjaka, ali pretendiraju na 100 posto „bošnjačkih pozicija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti“, dok bi dva HDZ-a s osvojenih više od 80 posto hrvatskih glasova trebali dobiti 2/3 odnosno 3/5 „hrvatskih pozicija“.

Na argument da je SDP kao multietnička partija osvojio i izvjestan broj glasova Hrvata pa bi prema tome trebao dobiti i dio „hrvatskih pozicija“, iz dva HDZ-a odgovaraju pitanjem koliko će SDP „kao multietnička partija“ dobiti srpskih pozicija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. U dva HDZ-a navode podatak prema kojem je SDP u kantonima s hravtskom većinom dobio zanemarljiv broj glasova, približno jednak broju glasova osvojenih u Republici Srpskoj.
Štaviše, u dva HDZ-a rasprostranjeno je uvjerenje da ništa ne duguju SDP-u nego da SDP duguje njima budući da je hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić evidentno izabran bošnjačkim glasovima.

DODIKOVE SANKCIJE LAGUMDŽIJI

Situaciju dodatno kompliciraju politički čelnici Republike Srpske insistiranjem na primjeni načela nacionalne rotacije u Vijeću ministara BiH, i to kod izbora predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i kod izbora ministra vanjskih poslova BiH. U SDP-u su se pomirili sa činjenicom da predsjedavajući Vijeća mninistara BiH treba biti Hrvat, budući da je aktuelni predsjedavajući Srbin, a da je njegov prethodnik bio Bošnjak, no nikako ne prihvataju primjenu principa nacionalne rotacije kod izbora ministra vanjskih poslova BiH, a pogotovo ne prihvataju interpretaciju čenika SNSD-a koji traže da budući šef bh. diplomatije mora biti Srbin jer je aktuelni ministar Sven Alkalaj „izabran iz bošnjačke kvote“. Potpuno je jasno da se u pozadini ovog nadmudrivanja krije namjera SNSD-a da po svaku cijenu blokira izbor Zlatka Lagumdžije na jednu od dvije najvažnije fukcije u budućem sazivu Vijeća ministara BiH. Čelnik SNSD-a Milorad Dodik to i ne krije: u nekoliko navrata cinično je „obećao“ podržati Lagumdžiju samo u slučaju da se kandidira za ministra izbjeglica ili za neki drugi resor slične „težine“.

Sukob u redovima „platformaša“

LIJANOVIĆI ULTIMATIVNO TRAŽE MINISTARSTVO FINANSIJA!

Odnosi unutar koalicione četvorke okupljene oko SDP-ove programske platforme ni izbliza nisu tako idilični kako se nastoje prikazati u javnosti. Na posljednjem sastanku održanom u Sarajevu sredinom sedmice, čelnik stranke Radom za boljitak Mladen Ivanković zatražio je da njegova stranka imenuje budućeg federalnog ministra finansija! Radom za boljitak ima samo jednog delegata u Domu naroda federalnog Parlamenta, ali sasvim dovoljno da može ucjenjivati koalicione partnere koji zajedno kontroliraju samo 6 od ukupno 17 delegata u hrvatskom klubu ovog doma. Ako bi Lijanovićev delegat odbio poslušnost, koalicija okupljena oko SDP-a izgubila bi famoznu trećinu u hrvatskom klubu i mogućnost da preko trećine delagata nameće odluke HDZ-ovoj većini.
„Platformaši“ ne mogu pouzdano računati ni na podršku Elvire Abdić Jelenković iz DNZ-a koja je također izabrana u hrvatski klub Doma naroda federalnog Parlamenta. U tom kontekstu treba posmatrati i nedavni posve neočekivani susret čelnika DNZ-a i čelnika koalicione četvorke koji bi mogao rezultirati formiranjem koalicione petorke.

SBB isprovocirao reakciju CIK-a

RADONČIĆ BENZINOM GASI POŽAR

Dan pred zakazivanje sjednice Doma naroda federalnog Parlamenta Centralna izborna komisija BiH ponovila je stav prema kojem Dom naroda federalnog Parlamenta ne može biti konstituiran dok se ne izaberu delegati iz svih deset kantona. Reakciju CIK.-a navodno je isprovocirao čelnik Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić, koji je prije nekoliko dana zatražio službeno tumačenje CIK-a oko sazivanja sjednice Doma naroda u nepotpunom sazivu. SBB u Domu naroda ima četiri delegata, a Radončić je od CIK-a želio doznati hoće li delegati dobiti certifikat odnosno hoće li CIK „priznati“ odluke Doma naroda u krnjeg sastavu. „Platformaši“ su ubijeđeni da je Radončić namjerno isprovocirao reakciju CIK-a kako bi dodatno zakomplicirao situaciju oko konstituiranja vlasti.

HDZ spreman na popuštanje

DEBLOKIRANO KONSTITUIRANJE KANTONALNIH SKUPŠTINA

Prema posljednjim informacijama pristiglim pred zaključivanje ovog broja SB, čelnici dva HDZ-a odlučili su deblokirati konstituiranje skupština u preostala četiri kantona i izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH. Vanredna sjednica Skupštine HNK-a zakazana je za 14. mart, a u narednih nekoliko dana održat će se sjednice i preostala tri kantona. Čelnici dva HDZ-a prihvatili su preporuke Vijeća za implementaciju mira, ali nemaju namjeru odustati od zahtjeva da na ravnopravnoj osnovi sudjeluju u konstituiranju zakonodavne i izvršne vlasti na razini Federacije i države.

Slobodna Bosna