Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9788
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Godišnjica smrti Ive Andrića

Godišnjica smrti Ive Andrića

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 14.03.2011. 10:20

Godišnjica smrti Ive Andrića

Piše: Andrijana Copf

Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost umro je 13. ožujka 1975. godine

Ivo Andrić je rođen 9. listopada 1892. godine u Dolcu pored Travnika. Djetinjstvo je proveo u Višegradu gdje je završio osnovnu školu, a 1903. godine upisuje sarajevsku Veliku gimnaziju, najstariju bosanskohercegovačku srednju školu. Slavensku književnost i povijest studira na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu. Doktorsku disertaciju "Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine" Andrić je obranio na Sveučilištu u Grazu 1924. godine.

Neka od njegovih najpoznatijih djela su: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička kronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" (nedovršen), zbirke pripovjedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Djeca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predjeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci", "Sveske"....

Prošlo je 50 godina od svečane ceremonije dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću. Uručenje je bilo 26. listopada 1961. godine u Stockholmu.

Što je nama Ivo Andrić?

Ove godine Bosna i Hercegovina bi trebala obilježiti veliku obljetnicu – 50 godina od dodjele najveće nagrade, Nobelove nagrade za književnost našem piscu Ivi Andriću za roman "Na Drini ćuprija". Značaj ove nagrade za našu zemlju je veliki, svaki put neumorno ponavlja književnik i publicist Ivan Lovrenović, koji je za esej "Ivo Andrić, paradoks o šutnji" prošle godine proglašen prvim dobitnikom bienalne nagrade "Midhat Begić" za spomenuti esej i koji je gotovo cijeli svoj stvaralački opus posvetio Andriću.
Naime, kada je Andrić dobio Nobelovu nagradu, nakon izvjesnog vremena je tadašnjim vlastima Republike BiH poslao darovnicu kojom cjelokupni financijski iznos Nobelove nagrade (a bio je to ogroman novac), darovao BiH, ali s posebnom namjenom – za razvoj knjižnične djelatnosti. Taj je novac doista i upotrijebljen u tu svrhu i njime se raspolagalo vrlo pametno. No, dok Srbija još od prošle godine najavljuje programe kojima će obilježiti pola stoljeća od dodjele Nobela Andriću, kod nas se jubilej rijetko spominjao i u medijima, a o institucijama da se ne i govori. Početkom listopada, na dan Andrićeva rođenja, Zavičajni muzej Travnik javno je uputio inicijativu za obilježavanje ovog jubileja, čiji tekst prenosimo.
"Očekujući da će ova inicijativa biti prihvaćena od institucija i organizacija, nadamo se da će se ostvarenjem barem dijela planiranih aktivnosti književno djelo Ive Andrića pomjeriti s margina bosanskohercegovačkog društva i kulturnog života u sami vrh društvene i kulturne zbilje, ono mjesto koje po umjetničkim dostignućima jest jedino moguće", kaže se na kraju teksta inicijative za obilježavanje jubileja, koju potpisuje direktorica ovog muzeja Fatima Maslić. Prijedlozi koje navode u inicijativi su dosta opsežni i sasvim sigurno je pravo vrijeme da se i u BiH počne govoriti o načinima obilježavanja 50 godina dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću.

Projekti iz Srbije

"Godine 2011. navršit će se 50 godina od dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću. Ova obljetnica trebala bi biti na prigodan i kulturološki relevantan način obilježena u cijeloj BiH, osobito u duhu činjenice da je Ivo Andrić do sada jedini dobitnik tog najvišeg svjetskog priznanja za književnost na području bivše Jugoslavije, te da je ne samo po podrijetlu iz BiH, nego je i većina njegovih literarnih djela posvećena BiH. Zavičajni muzej Travnik želi biti inicijator osmišljavanja i organiziranja kulturnih projekata i programa koji se trebaju odvijati u cijeloj BiH tijekom 2011. godine", kažu iz Zavičajnog muzeja Travnik. Nadalje kažu kako najave iz Republike Srbije za obilježavanje ovog jubileja (već 2009. godine Zvezdara teatar iz Beograda je na repertoar premijerno postavio predstavu "Konzulska vremena" u režiji Ljubiše Ristića, rađenu po motivima romana "Travnička kronika"; filmski redatelj Emir Kusturica najavio je ekranizaciju romana "Na Drini ćuprija" u formi filmske opere, a pod visokim pokroviteljstvom Borisa Tadića, predsjednika Republike Srbije; srbijansko Ministarstvo kulture planira 2011. godine objaviti novo izdanje sabranih djela Ive Andrića...) mogu služiti kao izvrstan poticaj za slične aktivnosti u BiH. Stoga Zavičajni muzej Travnik u tekstu inicijative navodi nekoliko prijedloga podijeljenih u 11 točaka kojima bi se obilježio ovaj jubilej.

Predloženi projekti

Kao prvo točku prijedloga navode da se sve aktivnosti na obilježavanju ove obljetnice odvijaju pod visokim pokroviteljstvom Predsjedništva BiH. Zatim da Vijeće ministara BiH, odnosno Ministarstvo civilnih poslova BiH omogući adekvatnu financijsku potporu planiranim aktivnostima, da Ministarstva kulture Federacije BiH i Republike Srpske pruže znatnu financijsku i organizacijsku podršku planiranim programima i projektima. U inicijativi Zavičajni muzej Travnik predlažu sljedeće projekte i programe, i institucije i organizacije kao glavne nositelje aktivnosti na ostvarenju istih: Međunarodni znanstveni skup posvećen Ivi Andriću (čiji bi nositelj organizacije bila Akademija znanosti i umjetnosti BiH, Odjel za humanističke znanosti); zatim tematske izložbe (Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH / Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića / ICOM BiH); tematski broj časopisa "Novi izraz" posvećen Ivi Andriću (PEN Centar BiH); izdavanje sabranih djela Ive Andrića (Izdavanje romana "Na Drini ćuprija" i "Travnička kronika" na engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku - Udruženje izdavača BiH); produkcija kazališnih predstava po motivima djela Ive Andrića (profesionalna i amaterska kazališta BiH); javna čitanja djela Ive Andrića u gradovima BiH u kojima se odvija radnja pripovijetki i romana - npr. "Čudo u Olovu" čitanje u Olovu itd. (Savez knjižničara BiH / Društvo pisaca BiH / Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića).

Skupovi, čitanja, filmovi...

Predlaže se zatim i ciklus igranih filmova - ekranizacija djela Ive Andrića te ciklus dokumentarnih filmova o Ivi Andriću (BHT / FTV / RTRS), fotosafari pod nazivom "Staze – Lica – predjeli" (Travnik – Višegrad – Sarajevo), i naknadna izložba fotografija (Udruženje fotografa BiH / Zavičajni muzej Travnik); izdavanje filatelističke marke s likom Ive Andrića ili drugim prigodnim motivima (BH Pošta / Društvo filatelista i kolekcionara Travnik); izdavanje prigodne filatelističke koverte i poštanskog žiga (Društvo filatelista i kolekcionara Travnik / Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića) te produciranje i emitiranje TV spotova i radio jinglova i produkcija jumbo plakata.
"Današnji odnos bosanskohercegovačke kulture prema Andriću označava zapravo onaj cjelokupni kulturni krah koji je BiH doživjela od početka 1990-ih do danas i to se najbolje i najtragičnije vidi prema onome kako se naša kultura odnosi prema svojim najvećem vrijednostima, a Andrić je svakako jedna od njih. Andrića u BiH danas imamo kao jednu činjenicu koja se eto tako izgovara, spominje, zna se za njezino postojanje, zna se čak i za njezinu vrijednost, ali se prema toj vrijednosti nema nikakvog posebnog respekta", kazao nam je Ivan Lovrenović u intervjuu nakon dodjeljivanja nagrade "Midhat Begić".
Hoćemo li napokon promijeniti odnos prema našim kulturnim vrijednostima, krajnje je vrijeme da se upitamo.

| HB.org |