• Povratničke tegobe Hrvata (195232)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (166396)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95918)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (93103)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9811
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

HB Retrovizor

Čak 88 posto birača u BiH glasovalo je za ulazak Hrvatske u EU na referendumu. Rekordno niska izlaznost bila je posljedica činjenice da se (kao i na općim izborima) moglo glasovati samo u ambasadi i konzularnim predstavništvima na 4 lokacije (Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka). Ukupno 6123 hrvatskih državljana koji žive u Bosni i Hercegovini je iskoristilo svoje pravo glasa. U Mostaru je ukupno glasovalo 4095 hrvatskih državljana, a njih 3337 je glasovalo ZA, dok je 587 bilo protiv ulaska Hrvatske u EU. U postotcima, 85 posto Hercegovaca je bilo za ulazak Hrvatske u EU, dok se 15 posto birača protivi ovome procesu. Nešto bolje raspoloženje imali su hrvatski državljani u Sarajevu. Ukupno je glasovalo 1255 državljana Hrvatske u glavnom gradu BiH, a njih 1169 ili 94 posto je bilo ZA, dok je 83 birača ili 6 posto bilo protiv ulasku Hrvatske EU. Kada su u pitanju postoci, slični rezultati glasovanja su zabilježeni u Banjoj Luci.

U Republici Srpskoj je ukupno glasovalo 340 hrvatskih državljana, 313 ili 92 posto birača je dalo svoj glas za ulazak Hrvatske u EU, dok je 25 glasova ili 8 posto bilo protiv. Najveći rezultat je zabilježen u Tuzli gdje je ukupno glasovalo 594 hrvatskih državljana. Njih 94,27 ili 560 je bilo za ulazak Hrvatske u EU, dok je protiv glasovalo 32 birača ili 5,39 glasača. Treba spomenuti kako je i loše vrijeme u Bosni bilo "krivac" za malu izlaznost birača u ovom dijelu BiH, a za razliku od izbora, ovaj put nije bilo organiziranog prijevoza do birališta. U cijelom ovom procesu najvažnija je činjenica kako su i hrvatski državljani u BiH velikom većinom dali potporu ulasku Hrvatske u Europsku uniju, te kako su svojim glasovima pokazali kako Hrvati u BiH žele biti dio europske obitelji. U tom smjeru su jučer išle i izjave hrvatskih političkih čelnika u BiH koji su istaknuli kako europske integracije nemaju alternativu, te kako će ulazak Hrvatske u Europsku uniju doprinijeti bržem integracije BiH u europsku obitelj. Hrvatska se odlučila ZA ulazak u Europsku uniju.

Suradnja 10 stranaka sa hrvatskim predznakom u BiH je konačno polučila konkretne rezultate. Stranke Hrvatskog Narodnog Sabora su najavile zajednički nastup na općinskim izborima 2012. Hrvati su zbog prijašnjih podjela i loših kandidata izgubili mjesta načelnika u više mješovitih općina u Federaciji, napose srednjoj Bosni. Hrvati su do sada kažnjavali podjele slabim odzivom na glasovanje. Ovakva odluka mogla bi mogla biti sudbonosna za Hrvate u pojedinim sredinama gdje su do sada zbog razjedinjenosti bivali izgurani na margine ili pak u značajnoj mjeri može popraviti položaj. Prije svega to se odnosi na sredine u mješovitim općinama poput Travnika, Vareša, Viteza, Kiselja, Kreševa, Jajca ili pak Mostara i Stoca u Hercegovini.

U Prozoru-Rami je obilježena 18. obljetnica operacije „Tvigi '94.", presudne za promijenu odnos snaga na ramskoj bojišnici, a u konačnici i glavni uzrok potpisivanja primirja između HVO-a i ABiH, a kasnije i potpisivanju Washingtonskog sporazuma. Kad govorimo o sukobu HVO-a s ABiH, za operaciju „Tvigi '94." slobodno možemo reći da je za Ramu, ali i Herceg Bosnu bila ono što je operacija „Oluja" bila za Hrvatsku. Operacija „Tvigi '94." slomila je mit o neosvojivosti strateškog uporišta BiH, sela Here. U svega desetak sati, razbijene su iluzije pripadnika ABiH o osvajanju Prozora i cijele Rame i protjerivanju Hrvata iz nje, a ugroženo je i šire područje Jablanice-Konjica. S obzirom na dešavanja prije operacije, posebno pokolja na Uzdolu, zauzimanje Hera nije bilo samo od strateške važnosti, možda čak više one psihološke. U toku akcije „Tvigi '94." brigada „Rama" imala je trojicu poginulih i sedamnaest ranjenih vojnika.

Dodatnu težinu upjehu operacije su dodale spoznaje o počiniteljima ranijeg masakra nad Hrvatima u susjednom Uzdolu. Uz dokumente, izvor brojnih informacija bio je Armin Pračić, pripadnik "Prozorskog bataljona" zarobljen u Herama tijekom operacije "Tvigi ‘94."

Nije se ni „slegla" prašina oko izjave vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića kako u BiH raste islamski ekstremizam, a svjetski mediji su tijekom tjedna citirali izjavu katoličkih časnih sestara iz Sarajeva, koje su se požalile da u glavnom gradu BiH od ekstremista svakodnevno doživljavaju provokacije. Prema tvrdnjama Ivanke Mihaljević, nadstojnice franjevačkog samostana Školskih sestara Krista Kralja u Sarajevu koja je nedavno boravila u dobrotvornoj ustanovi „Pomoć crkvi u nevolji /Aid to the Church in Need/ (ACN)" u Njemačkoj, sestre su sve češće izložene verbalnim uvredama u javnosti. Zbog straha od zlostavljanja, samostan napuštaju samo u paru, ako je to uopće moguće. Sve više muslimanskih ekstremista emigrira iz Saudijske Arabije i otvara tvrtke u BiH", kazala je časna sestra Ivanka Mihaljević tijekom posjete međunarodnom sjedištu „Aid to the Church in Need" u Njemačkoj. Časne sestre često nemaju drugog izbora nego kupovati u trgovinama koje drže ekstremisti, ali su u njihovim trgovinama, kazala je, izložene diskriminaciji i poniženju. „Na primjer" svjedoči sestra Ivanka „kod jednog od njih nedavno sam htjela kupiti kruh. Iako je kruha bilo na polici on ih nije jednostavno želio prodati katoličkoj časnoj sestri".

„Znači" zaključuje ona „iako je to naš dom mi se tamo osjećamo nepoželjnim". Nasuprot ekstremistima iz Saudijske Arabije, naglasila je sestra Ivanka, autohtoni bosanskohercegovački muslimani su „miroljubivi", te se često srame ponašanja ekstremista koji dolaze u BiH i pozivaju na suradnju religija.

Mostar napokon dobiva park bh. hrvatskih nobelovaca. Bh. nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog dobit će svoje spomen-obilježje i njihovi spomenici bit će otkriveni na sam dan otvaranja međunarodne kulturne manifestacije Mostarsko proljeće, Dani Matice hrvatske 15. travnja 2012. Grad je za uređenje ovog parka izdvojio oko 40 tisuća maraka, a spomenike nobelovcima će podići Matica hrvatska koja je i inicijator projekta. Na osnovi ranije odabranog rada, radit će se djelo akademskog kipara Zorana Jurića iz Zagreba, koji je uradio poprsja dvojice nobelovaca. Financijska sredstva za izgradnju spomen-obilježja financirat će Matica hrvatska i HKD Napredak preko svojih sponzora.

BiH je prestala plaćati inozemni dug, jer nema proračun za prošlu godinu. To je inozemne veleposlanike natjeralo da upozore kako prijeti obustava inozemnih kredita, a time bi došao i novi val siromaštva u zemlji s gotovo trećinom nezaposlenih. Ne počne li BiH do kraja tjedna ponovno otplaćivati dugove, prekršit će rokove, a to bi moglo prouzročiti obustavu svih međunarodnih zajmova Bosni i Hercegovini i najvjerovatnije dalji pad kreditnog rejtinga zemlje upozorio je britanski veleposlanik u BiH Nigel Casey u posebnom priopćenju objavljenom u ponedjeljak poslije podne. Otplatu dospjelih inozemnih dugova BiH je morala prekinuti jer službeno nije objavljen proračun za 2011. godinu ni zakon o njegovu izvršenju, iako je parlament BiH 30. prosinca prošle godine donio odgovarajuće odluke o tome. Predsjedatelj Zastupničkog doma, Milorad Živković iznio je pak podatak da u proračunu nedostaje 140 milijuna KM.