• Povratničke tegobe Hrvata (190008)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (165862)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (95485)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (92600)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9787
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

HB Retrovizor

Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine su u Sarajevu usuglasili tekst Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, na osnovu kojeg će popis u BiH biti obavljen od 1. do 15. travnja 2013. godine prema stanju na dan 31. ožujka 2013. godine u ponoć, što se smatra referentnim datumom popisa. Popisom će biti obuhvaćeni državljani BiH sa prebivalištem ili boravištem u BiH, bez obzira jesu li u trenutku popisa prisutni u BiH, strani državljani sa dozvolom za stalni ili privremeni boravak i osobe bez državljanstva, domaćinstva, stanovi te druge stambene jedinice.

Popisnim pitanjima predviđeno je, između ostalog, da se osobe obuhvaćene popisom izjasne o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeroispovijesti.

U skladu sa dogovorom šestorice političkih lidera, iz zakona je izbrisan član 48, kojim je bilo predviđeno da se rezultati o etničkoj strukturi stanovništva popisa iz 1991. godine primjenjuju pri formiranju vlasti sve do potpune primjene Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno do završetka povratka izbjeglih i raseljenih lica. Ovaj član godinama je bio predmet sporenja predstavnika Republike Srpske i Federacije BiH.

Zadnji popis stanovništva BiH bio je 1991. godine, dok je zemlja bila u sastavu tadašnje Jugoslavije.

Ovaj zakon, uz usvajanje zakona o državnoj pomoći i provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, jedan je od uvjeta koje BiH treba usvojiti kako bi odblokirala svoj put ka EU

Rijetko kada je Vatikan uputio tako dramatičan apel za spas jednoga naroda - Hrvata kao što je učinio pred zasjedanje Biskupske konferencije BiH i Hrvatske koja je održana u Sarajevu. Poruku Svetoga Oca biskupima je uputio državni tajnik njegove svetosti pape Benedikta XVI. Kardinal Tarcisio Bertone. U poruci je posebno naglašena važnost borbe za opstanak Hrvata u BiH koji je, kako se navodi ključan za cijeli katolički narod. Biskupe BiH i Hrvatske se poziva na jedinstvo, zajedništvo kako bi pomogli Hrvatima u BiH. Katolička vjera kako se navodi u poruci riskira da posve nestane iz BiH za koje desetljeće, jer broj katolika u BiH se ne prestaje smanjivati. O ugroženosti hrvatskoga naroda posljednjih se godina moglo dosta čuti, gotovo da nema niti dana da se primjerima ne pokazuje kako se Hrvate u BiH sustavno obespravljuje. Bez pomoći u institucijama, opstruirani u povratku, nezaposlenost koja tjera mlade Hrvate da život nastave u tuđini, politička nepravda i gaženje izborne volje u Federaciji BiH... Za Hrvate u BiH konstitutivnost je ostala na papiru, godinama su bez jednakih prava kao druga dva naroda. Kardinal, biskupi, hrvatski političari... glas o nejednakopravnosti poslali su tako daleko i bolno da se vapaj čuo, izgleda i snažno odjeknuo u Vatikanu.

Nažalost, kao što dobro znate, podaci su alarmantni: od oko 800.000 katolika u 1991. godini prešlo je na oko današnjih 440.000; u mnogim župama ostali su samo malobrojni starci; prema godišnjim statistikama biskupijskih kurija, broj katolika se ne prestaje smanjivati. Uzroci ove žalosne pojave su poznati: rat iz ‘90. godina prouzročio je teške gubitke u ljudskim životima i u crkvenim strukturama; izbjeglice se nisu vratile u broju kojemu se nadalo; teška ekonomska situacija prisiljava mnoge mlade da napuste zemlju, posebice zbog nedostatka posla. A postoji još jedan zabrinjavajući element koji se odnosi na opadanje stope nataliteta i posljedičan demografski pad. Zato se može dobro razumjeti zebnja biskupa BiH za svoje zajednice, koja je ponovno izražena u njihovu Pastoralnom pismu od prošlog 8. prosinca: ustvari, posebno u nekim područjima, katolička vjera riskira da posve nestane za koje desetljeće. Težina situacije zahtijeva da vi, kao pastiri i prvi odgovorni naroda Božjega u toj regiji, zajedničkim dogovorom intenzivirate svoje zauzimanje za budućnost Crkve u BiH. Mora se boriti protiv malodušnosti i rezignacije i mora se ohrabriti osobno uključivanje u pitanje preživljavanja.

"The rumble in Belgrade", neki su šaljivo (po uzoru na legendarni "The rumble in the Jungle" iliti Foreman vs Ali) titulirali verbalni duel Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i lidera Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića o temi "Je li Republika Srpska genocidna tvorevina ili izraz volje naroda?" Debata između Dodika i Jovanovića, koju je organizirala novinska agencija Tanjug, pokrenuta je izjavom Čedomira Jovanovića na Glavnom odboru LDP-a. Lider LDP-a Čedomir Jovanović rekao je na sjednici Glavnog odbora svoje stranke, da je "Republika Srpska genocidna tvorevina" i da je "nastala na genocidu". Na ovu izjavu reagirao je kabinet predsjednika RS Milorada Dodika odakle je poručeno da lider LDP "smišljenom laži da je Republika Srpska nastala na genocidu pokušava da pripiše kolektivnu odgovornost cijelom narodu, koji je samo branio pravo na život".

Sam duel je protekao u nimalo korektnoj atmosferi i povišenim tonovima, a opći dojam je bio da moderatorica debate nije bila dorasla zadatku. Jovanović je pokazao slabu informiranost o političkim zbivanjima u BiH, a Dodik se nekoliko puta morao izvlačiti i ograđivati od pojedinih izjava u posljednih 10 godina, pa se tako našao u situaciji gdje je od žestokog kritičara Karadžića postao netko tko ga je pohvalio za "hrabrost". Reakcije javnosti su bile podijeljene, kao što je bilo i za očekivati. Političko i medijsko Sarajevo je već i prije debate Jovanovića proglasilo pobjednikom i srpskim "Willyem Brandtom", a banjalučki mediji su žestoko napali Čedu Jovanovića, između ostalog, podsjećajući ga na njegovo obiteljsko porijeklo iz Republike Srpske. Ostaje nejasno zašto se predsjednik Republike Srpske upustio u ovaj avanturizam, i predstavlja li ovo njegov ulaz u izbornu kampanju u Srbiji u korist svog mentora Borisa Tadića.

U pravom zimskom ambijentu na Jahorini, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nebojša Radmanović, Ivo Josipović i Boris Tadić proveli su, čini se, ugodna dva dana. Najava suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala, zajedničkom apliciranju za projekte EU, organiziranju sportskih događaja, konzularnom predstavljanju u trećim zemljama i rješavanju problema prelaska granice nakon ulaska Hrvatske u EU, neki su od rezultata drugog neformalnog trilateralnog sastanka članova Predsjedništva BiH i predsjednika Srbije i Hrvatske.

Rezultatima sastanka su zadovoljni, iako su i ovoga puta istaknuli da je zapravo glavni zadatak na vladama koje trebaju operacionalizirati političke dogovore. Najvažnijim se svakako čini načelni dogovor Josipovića i Tadića o sklapanju bilateralnog sporazuma kojim bi se pitanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina određivalo prema prebivalištu optuženika. Zbog nepostojanja unutarnjeg konsenzusa Bosne i Hercegovine, ona se najvjerojatnije neće priključiti ovoj inicijativi. Od ostalih pitanja, za Bosnu i Hercegovinu je posebno važno otvaranje barem četiri granična prijelaza s Hrvatskom, preko kojih će biti moguće izvoziti proizvode animalnog podrijetla u EU. Srbija i Bosna i Hercegovina također očekuju da će Hrvatska nakon ulaska u EU biti svojevrsni "odvjetnik" susjeda u toj asocijaciji. Naznačena je i mogućnost novog pristupa rješavanju pitanja reguliranja granica u regiji i to kroz opciju "kvaliteta za kvantitetu" ili međunarodnu arbitražu po uzoru na Hrvatsku i Sloveniju.

U Mostaru je u subotu, nakon izvanredne sjednice stožera civilne zaštite Grada Mostara, proglašeno stanje elementarne nepogode. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić izjavio je kako je grad izgubio bitku sa snijegom, pa su pozvani svi oni koji posjeduju strojeve koji bi mogli pomoći u raščišćavanju snijega da se uključe u čišćenje potpuno zametenih prometnica. U gradu na Neretvi vlada prometna blokada. Gradske prometnice su neprohodne i zametene snježnim nanosima koji na pojedinim mjestima dosežu visinu i od dva metra. U tržnim centrima u subotu ujutro zabilježeni su veliki redovi, a građani se opskrbljuju brašnom, uljem i vodom jer su najavljene i povremene redukcije vode. Pojedine prodavaonice dijelile su kruh besplatno.

Najviše problema bilježe ekipe Hitne pomoći koje ne mogu doći do pacijenata. Tako iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar doznajemo kako je jedna trudnica bolnice donesena na rukama, jer se vozilo hitne pomoći nije moglo probiti kroz snijeg, dok je druga dovezena u bageru.

I na području Hercegovačko-neretvanske županije snijeg je potpuno blokirao život i donesena je odluka o proglašenju elementarne nepogode na području cijele Županije. Stanje u Neumu je dramatično. Mario Lovrić, voditelj poslovnice Elektro Neum je rekao da će stanovnici općine Neum bez električne energije biti najmanje 7 dana. ''Glavni dalekovodi koji opskrbljuju Neum strujom, iz smjera Stona, zbog velike poledice oštećeni su u velikoj mjeri, a dva dalekovoda popustila su uslijed težine i srušila se na tlo. Prema mojoj pretpostavci električne energije u Neumu neće biti najmanje 7 dana, dok će se šteta sanirati mjesecima'', rekao je Lovrić.

Komemorativni skup povodom četvrte godišnjice od tragične smrti Denisa Mrnjavca održan je jučer u auditorijumu Katoličkog školskog centra u Sarajevu. Tužnom skupu nazočili su Denisova majka Ana Mrnjavac sa obitelji, učenici Denisovog 2C odjeljenja Realne gimnazije KŠC-a, te učenici mnogih sarajevskih škola. Sa suzama u očima o Denisu su govorili njegovi prijatelji iz Katoličkog školskog centra, prisjećajući se njegove dobrote, mladosti i nevinosti. Čitajući odlomke iz svojih literarnih radova posvećene Denisu, istakli su da on i dalje živi u njihovim srcima.
Ana Mrnjavac, hrabra majka, sa tugom i drhtavim glasom smogla je snage da govori o svom sinu.

- Za mene je vrijeme stalo onog trenutka kad je Denis ubijen i svaki novi dan mi je mučan i bolan. Teško je živjeti sa činjenicom da nemate dijete, pogotovo ako razmišljate o razlogu. Uvijek će u mojoj glavi ostati nedorečeno pitanje: zbog čega? Svoj život mogu podijeliti u dva dijela - onaj sa Denisom i onaj bez njega, kazala je Ana Mrnjavac, dodajući da je raduje što se iz Fondacije njenog sina pomažu đaci i studenti, djeca koja su vrlo teškog imovnog stanja.