Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9814
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
HB Retrovizor

■ 20. obljetnica HVO-a obilježit će se širom Bosne i Hercegovine. Svečano obilježavanje 7. obljetnice 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH i 20. jubilarne obljetnice Hrvatskog vijeća obrane bit će održano u utorak 3. travnja 2012. u 11 sati u vojarni "Božan Šimović" u Čapljini. U sklopu obilježavanja ovih obljetnica u vojarni "Stanislav Baja Kraljević" u Mostaru 2. travnja 2012. u 18,00 sati bit će predstavljanje glasila Gardist br.5 te izložba znakovlja HVO-a. U spomen na poginule pripadnike Hrvatskog vijeća obrane, visoko vojno izaslanstvo Oružanih snaga i Ministarstva obrane BiH položit će vijence i zapaliti svijeće na spomen-obilježjima u Sarajevu, Mostaru, Čapljini, Vitezu, Tomislavgradu i Orašju.
■ Zavičajni klub hercegovačkih studenata (ZKHS) uspješno je organizirao još jednu javnu tribinu, ovaj put u suradnji s drugim studentskim udrugama iz Hrvatske i BiH. 28. ožujka održala se tribina pod nazivom "Je li Republika Hrvatska agresor, a Herceg-Bosna udruženi zločinački pothvat?" koja je privukla respektabilnu brojku od 300 posjetitelja u Kino Forum Studentskog doma "Stjepan Radić" u Zagrebu.
Cilj tribine bio je upoznavanje javnosti s mogućim presudama Haaškog suda za šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata; nekadašnjeg predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, načelnika Glavnog stožera Hrvatskoga vijeća obrane, generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, zapovjednika Vojne policije Valentina Ćorića i voditelja Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića.
Uvodne riječi uputio je potpredsjednik ZKHS-a Ante Boras predstavivši goste tribine; dr.sc. Ivu Lučića, znanstvenog suradnika u Hrvatskom institutu za povijest te bivšeg načelnika obavještajne službe, dr.sc. Antu Nazora, ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te gđu Višnju Starešinu, specijalisticu za pitanja Haaškog suda.
Svoje petnaestominutno izlaganje započeo je dr. Lučić. Govorio je o razlozima formiranja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, glavnim akterima agresije i obrambenoj politici Hrvata. Citirao je niz knjiga, kako tematike hrvatske strane, tako i one suprotstavljenih strana. Svoje izlaganje završio je riječima da se Hrvati trebaju ponositi svojim pobjedama, ali da se moraju suočiti i s onim ružnim stvarima koje su učinili.
Dr. Nazor ušao je dublje u povijest i naveo niz godina koje su bile presudne za raspad Jugoslavije i pripremu za rat. Istaknuo je da bez Herceg-Bosne Hrvatska ne bi mogla braniti južni dio svoga teritorija. U završnim riječima obrazložio je angažiranje Hrvatske vojske u BiH ustvrdivši da Hrvatska nikada nije imala više od jedne lake pješačke brigade.
O medijima i Haaškom sudu govorila je gđa Starešina. Objasnila je zbog čega hrvatski mediji šute o nekim činjenicama, dok dezinformacije prihvaćaju kao relevantne izvore. Njezin je zaključak bio usmjeren na djelovanje svjetskih sila, a poglavito na politiku Velike Britanije.
■ Petnaesti Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2012 (zemlja partner: Republika Hrvatska)., na kojem se predstavilo više od 800 izlagača iz 35 zemalja cijeloga svijeta, zatvorio je svoja vrata. Mostarski sajam održao se u razdoblju od 27. do 31. ožujka, i prema riječima organizatora, opravdao je sva očekivanja. Na 30 tisuća četvornih metara izložbene površine, na sajmu su predstavljene sve grane industrije od građevinske, drvne, autoindustrije, brodogradnje, bankarstva, prehrambene industrije do svijeta telekomunikacija, medija, horticulture i dr. Opću sajamsku izložbu, pratile su i tradicionalne podsajamske manifestacije Sajam turizma i Sajam knjige i grafičke industrije. Tijekom pet dana sajmovanja, održano je niz iznimno posjećenih i značajnih konferencija, stručnih skupova, sastanaka gospodarskih asocijacija iz oblasti energetike, poduzetništva, obrta, infrastrukture i turizma. U fokusu su bile konferencije/forumi: "Obnovljivi izvori energije", koja je okupila rekordan broj sudionika, zatim konferencija o Koridoru Vc i njegovoj južnoj dionici, u organizaciji Mostarskog sajma, "Razvoj srednjeg i malog poduzetništva nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji", u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta RH-a te "Konkurentnost gospodarstva BiH i izazovi ulaska RH-a u EU za BiH", u organizaciji REDAH-a. Upravo je pristupanje Hrvatske EU bio glavna tema koja je dominirala mostarskim sajmom i zbog čega je ta nama prijateljska i susjedna zemlja bila zemlja partner.
■ Bojadžić motorolom naredio: Pobijte sve Hrvate! Rasema Handanović zvana Zolja priznala je pred Sudom BiH da je sudjelovala u ubojstvu većeg broja hrvatskih civila i vojnika u Trusini 1993. godine, istodobno optužujući pripadnike i zapovjednike postrojbe Armije BiH „Zulfikar" kojima se sudi pred državnim Sudom.
Detaljno opisujući tijek akcije u Trusini koja se dogodila 16. travnja, a u kojoj je, prema optužnici, ubijeno 18 hrvatskih civila i četiri pripadnika HVO-a, Rasema Handanović je ispričala kako ih je tog jutra postrojio Zulfikar Ališpago i uz „motivaciju", koja se uglavnom sastojala od borbenih poklika „tekbir" i „Allahu ekber", informirao o polasku u Trusinu.
- To je bilo podizanje morala. Ja nisam više od pet puta u životu bila u džamiji, niti znam klanjati. Ne znam može li me itko uopće nazvati muslimanom. Međutim, tim povicima se podizao moral, iako je tu bilo i onih koji nisu muslimani. Radilo se to na svim stranama - ustvrdila je Handanović. U ovom dijelu svjedočenja Zolja je vrlo izravno optužila Nihada Bojadžića kazavši da im je on neposredno prije polaska u akciju, kada su se već nalazili iznad sela, naredio „odradimo Trusinu da ni kokoš ne smije ostati".
- Mi tada nismo znali da je Trusina nacionalno mješovito stanovništvo. Vodiči su nam pokazali da su s jedne strane hrvatske, a s druge muslimanske kuće i da njih ne diramo. Nihad (Bojadžić, nap. a.) je zapovijedao akcijom sa sigurne pozicije, kazala je Handanović dodavši kako je na zapovjednom mjestu bio i izvjesni Beg, koji je trebao zapovijedati pripadnicima 45. motorizirane brigade. Opisala je kako su se pripadnici odreda „Zulfikar", podijeljeni u dvije skupine kretali Trusinom i izvodili Hrvate iz njihovih kuća, skupljajući ih na nekoliko lokacija, te da tijekom akcije nije ranjen ili ubijen niti jedan pripadnik postrojbe.
Svjedočenje Raseme Handanović Zolje je do sada najveći dokaz o zločinima Armije BiH nad Hrvatima u dolini Neretve. Nakon ovoga svjedočenja zločine nad Hrvatima više nitko ne može nazivati sporadičnim incidentima, a upravo su ovi događaji do sada imali ovakvo obilježje. Rasema Handanović Zolja je jasno istaknula kako je cijela akcija bila planirana, kako su izdavana naređenja da se likvidiraju civili. Također, sada je jasno kako je istinu o Trusini znao tadašnji vrh Armije Bosne i Hercegovine na čelu s Seferom Halilovićem. Iako su sve znali, ništa nisu poduzeli kako bi zločin spriječili i kaznili odgovorne.
■ Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na grob pokojnog zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i člana Predsjedništva HDZ-a BiH Joze Leutara je obilježeno 13 godina od njegove tragične smrti. Vijence na grob Joze Leutara položila su izaslanstva Predsjedništva HDZ-a BiH, Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ-a i Gradskog odbora HDZ-a Bosne i Hercegovine Mostar, a nakon toga u mostarskoj katedrali služena je sveta misa zadušnica za pokojnog Leutara.
Na Jozu Leutara je 16. ožujka 1999. godine izvršen atentat, tako što je pod njegov službeni automobil podmetnuta eksplozivna naprava. Leutar je preminuo dvanaest dana kasnije u Kliničko-bolničkom centru u Sarajevu. Počinitelji i nalogodavci tog zločina još uvijek nisu pronađeni, iako se istraga o ovome ubojstvu vodi već 13 godina. Na još jednu obljetnicu Leutarove smrti sve je manje nade kako će pravda ikada biti zadovoljena, te kako će oni koji su počinili ovaj zločin biti privedeni pred lice pravde. Domaće pravosuđe je u ovom slučaju bilo optužilo skupinu Hrvata, ali pravosudna farsa koja se vodila na kraju je pokazala kako je za cilj samo imala sakriti pravu istinu o ovome događaju. Lažna svjedočenja potplaćenih svjedoka bila su temelj suđenja za ubojstvo Leutara, ali tadašnje sudsko vijeće u ovom predmetu je prepoznalo farsu i oslobodilo sve tada optužene za ubojstvo Joze Leutara. Iako se očekivalo kako će nakon toga biti suđeno ljudima koji su odgovorni za ovo ubojstvo, do toga nikada nije došlo. I jučer su se mogle čuti izjave kako će zločinci biti otkriveni, te kako nadležne institucije i agencije i dalje rade na ovom slučaju. Ipak, takve najave slušamo već godinama, i to samo na dan atentata i smrti Joze Leutara
■ U nedjelju, 25. ožujka u Derventi je obilježena 20. obljetnica osnutka 103. Derventske brigade Hrvatskog vijeća obrane. Skromnoj komemoraciji nazočio je velik broj veterana brigade, uglednih gostiju i hrvatskih povratnika u derventsku općinu. Glavni dijelovi programa bili su: otkrivanje i blagoslov spomenika brigadi u dervetskom katoličkom groblju Rabić, molitva na glavnom derventskom mezarju za članove brigade islamske vjere, spomen misa za poginule članove brigade u derventskoj župnoj crkvi i potom zajednički objed i druženje u kripti derventske crkve.
Neveliki križ na ulazu u groblje Rabić bit će od sada simbol molitve za poginule i nestale branitelje 103. Derventske brigade. Njega je blagoslovio i opijelo za pokojne vojnike izmolio derventski župnik vlč. Filip Maršić. Potom su vijence pred križ položili ratni zapovjednik brigade general Mato Bilonjić, predsjednik Federacije BiH, inače general HVO-a, Živko Budimir, general Ilija Rašić,Davor Čordaš, predstavnici stranaka i drugi.
103. derventska brigada Hrvatskog vijeća obrane osnovana na svetkovinu Blagovijesti 25.3. 1992. godine i zvala se „Derventski vitezovi". Brojala je 4.720 branitelja, od kojih je poginulo njih 593 a 96 se i dalje vodi kao nestalo. Ranjenih je tijekom rata bilo 1.800. U svojim redovima brigada je imala najviše Hrvata, ali isto tako znatan broj Muslimana i određen broj Srba.
Vezani članci
- Tomislav Zelenika: Što hoćete vi, dragi moji Hrvati?
- Zašto Stjepan Radić smeta guskama u (sarajevskoj) magli?!
- Uputstvo SIP-a o popuni Doma naroda PFBiH je neustavno i nezakonito
- Ivan Vukoja: Komšićev izbor je i nelegitiman i nelegalan
- Analiza Mirjane Kasapović: Bosanski unitarist i politička štetočina će postati grobar BiH
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara